Hoće li nedostatak hrvatskih zastupnika u Odboru za poljoprivredu predstavljati problem u zastupanju hrvatskih interesa u EU?
Novoizabrani hrvatski eurozastupnici spremni su preuzeti svoje pozicije u novom sazivu Europskog parlamenta, no ono što su neki zamjerili je činjenica da nitko od hrvatskih zastupnika nije dobio, a ni tražio članstvo u Odboru za poljoprivredu.
Hrvatska, unatoč tome što nema izravne predstavnike unutar odbora, ima zamjenske članove. Na slici, bivši eurozastupnici (Davor Škrlec i Marijana Petir), te ponovno izabrani (Dubravka Šuica, Tonino Picula, Biljana Borzan) Dragan Matic / CROPIX
Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj jedan je od najvažnijih odbora Europskog parlamenta jer odlučuje o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) koja je najdugovječnija i financijski najskuplja politika Europske unije. Osim ruralnog razvoja dovodi prijedloge amandmana koja se tiču zaštite zdravlja životinja i biljaka, poboljšanju kvalitete poljoprivrednih proizvoda, dobrobiti stočarstva, itd.
Odbor za poljoprivredu sveukupno svega 48 zastupnika iz različitih stranačkih grupacija, a među njima ih najviše ima: Francuska (6), Italija (7), Njemačka (5) te Španjolska i Portugal po četiri. Glavni povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj je od 2014. godine irski političar Phil Hogan koji će uskoro biti zamijenjen novim.
Valja napomenuti da Hrvatska nije jedina država koja nema svog stalnog zastupnika u tom odboru. Hrvatska, unatoč tome što nema izravne predstavnike unutar odbora, ima zamjenske članove. Za tu poziciju su odabrani hrvatski europarlamentarci Ruža Tomašić i Ivan Vilibor-Sinčić. Od 28 država članica svoje zastupnike u Odboru za poljoprivredu nema 12 država među kojima su: Bugarska, Slovenija, Slovačka, Švedska, Mađarska, Belgija, Grčka, Luxembourg, Švedska i Latvija.