Hrvatska dobila status zemlje slobodne od klasične svinjske kuge dok je ona Afrička na vratima

Autor:

  • Karla Juničić

27.09.2019.

Jasenas, 190418.
Jasenas 1, OPG Ojdanic.
Dragan Ojdanic uzgaja slavonske crne svinje.
Na fotografiji: Dragan Ojdanic sa svinjama.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

Nakon gotovo 11 godina provedbe mjera za iskorjenjivanje Klasične svinjske kuge u Hrvatskoj ispunjeni su svi uvjeti koji su bili nužni za ukidanje mjera regionalizacije i stjecanje statusa Hrvatske kao zemlje slobodne od te bolesti

Ministarstvo poljoprivrede u četvrtak je izvijestilo da je Hrvatska dobila od Europske komisije status zemlje slobodne od klasične svinjske kuge, čime su se ukinule sve mjere zabrane  stavljanja živih svinja i proizvoda mesa od svinja na tržištu EU s cjelokupnog teritorija Hrvatske. Takva odluka dolazi u sjeni prijetnje Afričke svinjske kuge u Hrvatskoj koja je već potvrđena u susjednim državama.

Zbog rezultata dugogodišnje provedbe sveobuhvatnih veterinarskih mjera nadziranja, kontrole i iskorjenjivanja bolesti obične svinjske kuge u populaciji domaćih i divljih svinja, na sjednici Stalnog odbora Europske komisije za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje održanoj 25. rujna usvojena je odluka o ukidanju svih ograničenja u prometu za svinje iz Republike Hrvatske, uvedena 2013. godine.

Odluka stupa na snagu objavom u službenom glasilu EU, a isto se očekuje do kraja godine. Hrvatska je u kolovozu 2019. podnijela i zahtjev za dodjelom statusa zemlje slobodno od klasične svinjske kuge Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja (OIE), što očekujemo u svibnju 2020. godine. Riječ je o opsežnom postupku koji će omogućiti našim proizvođačima izvoz mesa i mesnih proizvoda od svinja i u treće zemlje (one izvan EU), potvrdili su iz Ministarstva.

Klasična svinjska kuga (KSK) je osobito opasna zarazna bolest domaćih i divljih svinja čiji je zadnji slučaj u domaćih svinja u Hrvatskoj potvrđen u ožujku 2008. godine. Ministarstvo poljoprivrede je kao jedan od glavnih ciljeva i prioriteta djelovanja u području veterinarstva u 2019. godini odredilo rješavanje problematike klasične svinjske kuge i statusa Hrvatske vezano za ovu bolest. 

Naime, Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju, država članica na koju se primjenjuju tzv. mjere regionalizacije, odnosno mjere zabrane i ograničenja prometa za svinje, svinjsko meso i proizvode od svinjskog mesa za područje četiri hrvatske županije: Brodsko-posavsku, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Vukovarsko-srijemsku županiju. S obzirom na primjenu ovih mjera, Hrvatskoj je također u potpunosti bilo onemogućeno stavljanje u promet svinjskog mesa i proizvoda od svinjskog mesa u treće zemlje, obzirom da  nadležna tijela trećih zemalja uglavnom ne priznaju mjere regionalizacije, već su za cijelu državu primjenjivali status „zaražena“.

Nakon gotovo 11 godina provedbe mjera za iskorjenjivanje KSK u Hrvatskoj ispunjeni su svi uvjeti koji su bili nužni za ukidanje mjera regionalizacije i stjecanje statusa Hrvatske kao zemlje slobodne od KSK.

- Ukidanje regionalizacije i dodjela statusa zemlje službeno slobodne od klasične svinjske kuge veliko je priznanje Hrvatskoj za uložene napore u provedbi veterinarskih mjera te ima neizmjeran značaj za svinjogojsku proizvodnju u Hrvatskoj – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Ova vijest dolazi u jeku Afričke svinjske kuge zbog koje su na snazi mjere regionalizacije u državama EU gdje je prisutna zaraza. Mjerama se određuju zaražena i ugrožena područja iz kojih nije moguć promet svinja dok se ne provedu odgovarajuće mjere iskorjenjivanja i sprječavanja daljnjeg širenja.

U 2007. godini došlo je do epidemije ASK-a u Gruziji, Armeniji, Azerbejdžanu i europskom dijelu Rusije, Ukrajine i Bjelorusije. Iz Rusije i Bjelorusije bolest se proširila na Europsku uniju. Litva je prvi put prijavila slučajeve afričke svinjske groznice kod svinje u siječnju 2014. Poljska je slijedila u veljači 2014., a Latvija i Estonija u lipnju i rujnu iste godine.

Zadnji slučajevi prijave ASK-a sve su bliži hrvatskim granicama, a među njima su Bugarska, Rumunjska i Mađarska. Od nedavno srpske vijesti nakon pojave ove bolesti pišu: 'Gdje je Srbija pogriješila? '.

Većina epidemije dogodila se na malim farmama i proširila se relativno brzo. Bolest se još uvijek širi lokalno među divljim svinjama zbog čega je prevencija i obuzdavanje teže. Za razliku od klasične svinjske kuge koja se može spriječiti i iskorijeniti cijepljenjem životinja, Afrička svinjska kuga još uvijek je neizlječiva bolest. Jedini lijek je odstrel svinja što za sobom donosi niz negativnih troškova i gubitaka na tržištu.

Ministarstvo poljoprivrede je donijelo u rujnu nove mjere preventive koje se moraju pridržavati sva gospodarstva kako bi se spriječila pojava unutar granica. Onim gospodarstvima koja ne udovoljavaju minimalnim biosigurnosnim uvjetima zabraniti će se stavljanje u promet živih svinja na cjelokupnom teritoriju Hrvatske.

No mjere preventive primile su kritike od strane Nezavisnih hrvatskih seljaka (NHS), političke stranke koja se bori za zaštitu domaće proizvodnje i ruralni razvoj.  Iz NHS-a su pozvali u četvrtak predsjednicu države i hrvatsku vladu da sazovu zajedničku sjednicu Odbora za nacionalnu sigurnost zbog alarmantne situacije u svinjogojstvu uzrokovane pojavom svinjske kuge u hrvatskom susjedstvu.

Predsjednik NHS-a Mato Mlinarić je na tiskovnoj konferenciji ustvrdio da Hrvatska trenutno nema adekvatan sustav prevencije protiv te bolesti.

- Afrička svinjska kuga danas je u našem susjedstvu, u Srbiji i Mađarskoj, a naši veterinari kao da se trude da se pojavi i u Hrvatskoj. Oni nemaju preventivne mjere koje će spriječiti pojavu svinjske kuge, nego su samo znali napraviti kategorizaciju prema kojoj 90 posto naših farmera nema pravo na naknadu štete ako se ta bolest pojavi i moraju ukloniti svinje -  rekao je Mlinarić.

Dodao je kako je najgore to što se, ako se utvrdi svinjska kuga, u krugu od deset kilometara obustavlja sav promet svinjama.

 U Hrvatskoj predstoji vrijeme tradicionalne svinjokolje i prometovanja mesom svinja i živim svinjama, dodatno se povećava rizik.

- Znate li što to znači zaustaviti svinjokolju u Slavoniji? Pa to je izvan pameti. Naša vlada i naši veterinari u ovom trenutku nemaju rješenje da izađu na teren i onima koji se bave proizvodnjom svinja kažu koje preventivne mjere poduzeti. Umjesto toga, kažu da će svakome tko pronađe divlju svinju s afričkom svinjskom kugom dati stotinu kuna – poručio je Mlinarić.

Kazao je i kako je već sada na domaćem tržištu 30 posto svinja proizvedenih u Hrvatskoj, dok se 70 posto uvozi.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u svinjogojstvu je u 2018. prisutan rast proizvodnje, što je vidljivo u povećanju prirasta svinja za 5,8% (u 2017. godini prirast svinja iznosio je 149.865 tona, a u 2018. godini 158.611 tona) te u povećanju broja oprašenih odojaka za 3,3%, odnosno za 48 tisuća grla. Ukupan broj zaklanih svinja u porastu je za 6,8% te neto težina zaklanih svinja za 8,6%. Ukupan izvoz svinja porastao je za čak 25,7% u 2018. godini, u odnosu na prethodnu.

Pozitivni su to pomaci, no budemo li se morali zapitati 'gdje je Hrvatska pogriješila?', mjere regionalizacije mogle bi se vratiti preko noći.

 

 Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.