Intervju s Elisabettom Capannelli, direktoricom ureda Svjetske banke za Hrvatsku: Hrvatska poljoprivreda – put prema napretku

Autor:

  • Karla Juničić

30.11.2019.

Zagreb, 271119.
Radnicka 80.
Elisabetta Capannelli, direktorica Svjetske banke za Hrvatsku, Sloveniju, Europu i srednju Aziju.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Elisabetta Capannelli, direktorica Svjetske banke za Hrvatsku, Sloveniju, Europu i srednju Aziju

Ministarstvo poljoprivrede RH i Svjetska banka su 11. listopada 2018. započeli suradnju na provedbi zajedničkog projekta Strateške transformacije poljoprivrede i ruralnog prostora, s ciljem izrade Nacionalne strategije njihova razvoja.

Prve analize stručnjaka Svjetske banke pokazale su da strukturna transformacija hrvatske poljoprivrede ide u dobrom smjeru, ali Hrvatska treba još dosta toga napraviti kako bi poboljšala produktivnost sektora i potaknula gospodarski rast te stvorila nova radna mjesta. Analize Svjetske banke usredotočile su se na učinkovitost, efektivnost i pravičnost raspodjele javnih izdataka u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Rezultati ovih analiza koriste se kao podloga za izradu nove vladine strategije razvoja poljoprivrede. Nakon što su rezultati dijagnostičke analize objavljeni u svibnju 2019., pojavili su se brojni komentari i upiti vezani za procjene i zaključke stručnjaka Svjetske banke.

Elisabetta Capannelli, direktorica ureda Svjetske banke za Hrvatsku, za Euractiv odgovara: ''Hrvatska poljoprivreda zaostaje te joj je potrebna duboka transformacija. Hrvatska ima ogroman potencijal za transformaciju poljoprivrednog i prehrambenog sektora u modernu industriju koja bi bila pokretač gospodarskog rasta, otvarala nova radna mjesta i bila izvor prihoda ruralnim zajednicama. Ovaj proces transformacije zahtijeva značajne strukturne promjene koje se mogu ostvariti ako se jasno definira strategija budućeg razvoja ovog sektora.“

Capannelli, dugogodišnja ekonomska stručnjakinja Svjetske banke, razgovara o nizu mogućih rješenja, uključujući i načine kako poljoprivrednim proizvodima dati dodatnu vrijednost i učiniti ih konkurentnima na tržištu. „Ono što mi se stvarno sviđa u ovoj novoj Strategiji, je da Ministarstvo koristi novi pristup strateškom planiranju, temeljen na podacima, odnosno činjenicama, te žele zaista dubinski transformirati ovaj sektor“ – rekla je Capannelli, a cjeloviti intervju pročitajte u nastavku.

1. Što Svjetska banka može ponuditi kroz novu Strategiju razvoja poljoprivrede?

Prvo želim pojasniti da novu strategiju poljoprivrede ne radi Svjetska banka, već Ministarstvu poljoprivrede pružamo podršku u pripremi Nacionalne strategije razvoja poljoprivrede i ruralnih područja, kao i podršku u izradi Višegodišnjeg plana razvoja akvakulture. Ono što nudimo Ministarstvu poljoprivrede je podrška kroz analitički rad i jačanje kapaciteta za strateško planiranje utemeljeno na podacima, odnosno činjenicama. U proteklih godinu dana, veliki broj naših stručnjaka radio je na analizi podataka koristeći se međunarodno priznatim metodologijama za ekonomske analize i strukturirane konzultacije s dionicima. Sve ovo predstavlja kamen temeljac za novu Strategiju u nastanku. Ministarstvu će ovakva analiza poslužiti i kao podloga za izradu Nacionalnog strateškog plana za programsko razdoblje 2021.-2027., u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU-a.

2. Na temelju koje procjene izrađujete Strategiju?

Strategija se izrađuje koristeći različite metodološke pristupe - kvantitativne i kvalitativne, uključujući ekonomske analize učinkovitosti, efektivnosti, pravičnosti javnih izdataka u poljoprivredi, analizi poticaja i ankete, itd. Rezultati svih tih analiza prikazani su u 12 tematskih radova (stručni analitički dokumenti). Ti rezultati, zajedno s rezultatima konzultacija s dionicima bili su podloga za utvrđivanje stanja u sektoru poljoprivrede. Korištena metodologija testirana je već u mnogim zemljama svijeta. Dakako, Ministarstvo i Svjetska banka su Europskoj komisiji predstavili metodologiju i rezultate.

Europska komisija je pohvalila hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede zbog tako temeljitog pristupa, zasnovanog na podacima i činjenicama, pri oblikovanju strateških potreba zemlje, te preporučuje drugim zemljama da slijede sličnu metodologiju koju koristi Hrvatska.

Zagreb, 271119.
Radnicka 80.
Elisabetta Capannelli, direktorica Svjetske banke za Hrvatsku, Sloveniju, Europu i srednju Aziju.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

"Prije svega proizvođač mora biti povezan s tržištem. Vrlo je važno da nova strategija bude usmjerena na diverzifikaciju proizvodnje i prepoznavanje potreba potrošača."

3. Dakle postojale su neke države prije Hrvatske koje su prošle kroz isti proces sa Svjetskom bankom?

Svjetska banka je podržala mnoge zemlje širom svijeta u pripremi strategija u poljoprivrednom sektoru, uključujući, primjerice Rumunjsku, od zemalja EU-a. Ali nikada u ovoj mjeri. Partnerstvo koje imamo s Ministarstvom poljoprivrede je poprilično jedinstveno jer nas Ministarstvo nije tražilo da pripremimo samo stručne analitičke dokumente, već i da aktivno sudjelujemo u opsežnim konzultacijama s dionicima. Koristeći ovakav participatorni pristup, Ministarstvo je javnosti predstavilo svoja stajališta, te podijelilo dobivene podatke i informacije. Takav proces je zaista jedinstven i predstavlja važan iskorak u procesu transformacije cijelog sektora.


4. Postoje li neke investicije i suradnje koje je Svjetska banka već provela u hrvatskoj poljoprivredi? Možete li navesti neke primjere.

Međunarodna financijska korporacija (IFC), ogranak Grupacije Svjetske banke koji se bavi financijskim potporama privatnom sektoru, pružila je, u razdoblju od 2006. – 2013., dvjema najvećim tvrtkama koje se bave proizvodnjom i preradom hrane u Hrvatskoj, financijsku podršku u iznosu od preko 200 milijuna eura za poboljšanje učinkovitosti njihovog poslovanja, poljoprivredne proizvodnje, te za proširenje na druge zemlje u regiji; dok je IBRD – ogranak Grupacije Svjetske banke koji se bavi financiranjem javnog sektora – koncem '90.-ih proveo projekt potpore poljoprivrednicima te, ne tako davno, projekt podrške Hrvatskoj kod usklađivanja sa zahtjevima EU aquisa koji se tiče ruralnih područja, a koji je završen 2012. godine.

Trenutno Hrvatskoj pružamo podršku uglavnom putem tehničke pomoći. Osim po pitanju izrade Poljoprivredne strategije, provodimo i druge projekte tehničke pomoći koji se tiču i poljoprivrede. Jedan se tiče izrade Nacionalne razvojne strategije Hrvatske, koji uključuje i poglavlje o poljoprivredi, u uskoj vezi s Poljoprivrednom strategijom. Drugi projekt se zove Rast i radna mjesta u Istočnoj Hrvatskoj, odnosno Slavoniji, Baranji i Srijemu, te također uključuje i komponentu jačanja ruralnog razvoja i stvaranja radnih mjesta u poljoprivredi, u ovoj regiji koja zaostaje u razvoju za ostatkom Hrvatske. Dodatno, u protekle dvije godine, surađivali smo s Ministarstvom gospodarstva na projektu klastera konkurentnosti i globalnih lanaca vrijednosti, pružajući im podršku u razvoju novih proizvoda i usluga. Dakle, naš rad u Hrvatskoj, posebice u poljoprivredi, svodi se isključivo na pružanje tehničke pomoći. Hrvatska Vlada ne planira zajmove za nove projekte u poljoprivredi, s obzirom da ima pristup značajnim izvorima financiranja iz EU-a.


5. Trenutno postoje mnogi komentari da je poljoprivredni sektor već godinama zanemaren. Istovremeno mnogi hvale najbolje uvjete za održivu poljoprivredu – dobru klimu, čisti zrak itd. Što mislite da bi bile ključne reforme ili glavni prioriteti koje treba provesti u poljoprivrednom sektoru?

Važno je spomenuti da je zemlji potrebna duboka transformacija načina na koji stvari funkcioniraju. Hrvatska ima sve prednosti zbog svog geografskog položaja, blizine mnogim tržištima EU-a, dostupnosti zemljišta i vode. No, istovremeno, model koji se koristio do sada u ruralnom razvoju i sektoru poljoprivrede je doista staromodan, temeljen na proizvodnji primarnih proizvoda. Potrebne su vrlo duboke transformacije, uključujući poboljšanje produktivnosti, konkurentnosti i povezivanje s tržištima poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Trebate ulagati u znanje, tehnologiju, u logistiku, između ostalog.

Prije svega proizvođač mora biti povezan s tržištem. Vrlo je važno da nova strategija bude usmjerena na diverzifikaciju proizvodnje i prepoznavanje potreba potrošača. Dakako, to će uvelike utjecati na to što i kako poljoprivrednici danas proizvode i za koga. Ključno za sektor je pomak k proizvodnji proizvoda s visokom dodanom vrijednošću koje ljudi žele kupiti i izvan Hrvatske, te odmak od usmjerenosti na proizvodnju primarnih namirnica i proizvoda niske dodane vrijednosti. To je taj temeljni preokret koji je bitan.


6. Mnogi se mali poljoprivrednici žale na svoj položaj na tržištu i na visoku stopu uvoza u odnosu na izvoz. Istovremeno se ne može zadovoljiti količinska proizvodnja i poljoprivrednici teško plasiraju svoje proizvode na tržište. Kako poboljšati ovaj tržišni položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj?

Da ponovim, ključno pitanje nije usporedba uvoza s izvozom. Ključno za Hrvatsku je njezina sposobnost da doda vrijednost svojoj poljoprivrednoj proizvodnji. Produktivnost u poljoprivrednom sektoru je vrlo niska, u usporedbi s ostalim zemljama EU-a, a povezanost s tržištima je slaba, što pogoduje uvozu. Lepeza hrvatskih izvoznih proizvoda je uska i zasniva se prvenstveno na izvozu primarnih proizvoda.

Ono što ljudi danas stvarno žele je imati proizvode koji su privlačni, koji imaju dodanu vrijednost u odnosu na njihovu osnovnu proizvodnju. Primjerice, odete li u bilo koju europsku metropolu, recimo u London, želite pojesti nešto kvalitetno, a jednostavno za pripremu ili spremno za konzumaciju. Ljudi žele pakiranu, svježu, organsku, očišćenu hranu - hranu koja nije samo krumpir zapakiran u vrećicu. Žele je imati već pripremljenu u pakiranju, jer ljudi danas nemaju vremena za pripremu, a spremni su platiti za to. Zašto Hrvatska ne ulazi na to tržište? To je visokovrijedni segment prehrambenog tržišta.

Stvari se mijenjaju i u Hrvatskoj. Mladi traže transformaciju proizvoda. Proizvodi trebaju biti što privlačniji. Ovo je primjer gdje možete zaraditi više novca. To trenutno nije moguće postići u Hrvatskoj jer nemate potrebnu naprednu logistiku, nemate cijeli prehrambeni lanac, organizacije poljoprivrednika (svaki poljoprivrednik radi za sebe). Većina ljudi proizvodi samo primarne namirnice: pšenicu, kukuruz i ostale osnovne sirovine koje nisu prerađene i nisu ono što potrošač danas želi.

Ono što se na kraju događa jeste da izvozite primarne prehrambene proizvode vrlo niske cijene, a potom uvozite proizvode koji su bili prerađeni negdje drugdje. To treba promijeniti. Nije stvar u količini izvoza, već u dodanoj vrijednosti i raznolikosti vaših proizvoda.

Hrvatska zaostaje u toj transformaciji. Jedan od razloga je taj što je proizvodnja rascjepkana, a mali neovisni proizvođači ne surađuju međusobno. Donedavno, zbog dominacije kvazi-monopolista poput Agrokora, hrvatska poljoprivreda bila je usmjerena na proizvodnju primarnih proizvoda. Međutim, s ovom Strategijom koja je u pripremi, Ministarstvo namjerava otvoriti nove mogućnosti za drugačije pristupe.

Zagreb, 271119.
Radnicka 80.
Elisabetta Capannelli, direktorica Svjetske banke za Hrvatsku, Sloveniju, Europu i srednju Aziju.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

''Ono što ljudi danas stvarno žele je imati proizvode koji su privlačni, koji imaju dodatnu vrijednost u odnosu na njihovu osnovnu proizvodnju.''

7. U usporedbi s ostalim državama u regiji možete li istaknuti dobar primjer koji Hrvatska može slijediti u postizanju boljeg položaja poljoprivrednih proizvoda na tržištu?

Ponekad ne morate smišljati potpuno nova rješenja. Ima puno primjera iz drugih zemalja, ne postoji samo jedna zemlja od koje se može učiti, posebice stoga jer su problemi koje Hrvatska danas ima sasvim drugačije prirode.

Italija, moja domovina, je dobar primjer u nekoliko područja. Talijani su brendirali svoj proizvod, ali prije brendiranja proizvoda stvorili su dobar proizvod. Oni su ga stvorili dajući mu veću dodanu vrijednost i kvalitetu. Ono što su potom učinili je da su se udružili. Ovdje postoji negativan stav prema zadrugama, ali postoje načini da se zajedno radi, a da se ipak ostane nezavisan, kao što su to učinile regije poput primjerice Toskane ili Emilije Romagne, gdje poljoprivrednici i proizvođači koriste zajedničke usluge, logistiku, znanje, a istovremeno zadržavaju svoju nezavisnost i vlasništvo nad proizvodom.

Druga promjena koja se je dogodila u državama članicama EU, a sada se događa u Hrvatskoj, odnosi se na činjenicu da su sredstva iz EU fondova koja su bila usmjeravana u potpore iz Stupa 1. (izravna plaćanja) sada usmjerena na program ruralnog razvoja. Vlada mora raditi na aktivnoj politici kako biste osigurali potpore i sredstva za pravu vrstu usluga. Ali i sami poljoprivrednici se moraju organizirati i shvatiti da se samo zajedno mogu stvarno natjecati na međunarodnom tržištu.


8. Kako komentirate činjenicu da je u poljoprivrednoj zajednici (u organizacijama poput Hrvatske udruge poslodavaca ili Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava) rečeno da je Svjetska banka napravila pogrešnu ocjenu hrvatske poljoprivrede?

Ekonomske analize koje je provela Svjetska banka koriste podatke i međunarodno priznatu metodologiju. Koristili smo podatke koje nam je dostavilo Ministarstvo i Agencija za plaćanja u poljoprivredi. Konzistentnost podatka smo interno provjerili prije nego što je obavljena analiza. Ministarstvo poljoprivrede će na svojim web stranicama učiniti javno dostupnima sve stručne analitičke dokumente i izvještaje izrađene u sklopu ovog projekta, za sve one koji imaju dodatna pitanja, kako bi u njima mogli pronaći odgovore. Naša analiza dovela je do nepristrane procjene gospodarskog stanja u sektoru, ali jasno je da će strategija koja iz nje proiziđe dovesti do prekida svojevrsnog status quoa u sektoru. Ne očekujem da svi budu zadovoljni s preporukama i s činjenicom da su promjene neizbježne, ako želimo povećanje produktivnosti i prelazak na proizvode s većom dodanom vrijednosti. Određeni otpor prema promjeni je razumljiv. To je dio javne rasprave.

9. Već ste dvije godine u Zagrebu, vidite li neka poboljšanja u poljoprivrednom sektoru?

Najveća promjena nalazi se u činjenici da Ministarstvo vodi izradu ove Strategije koja je zaista inovativna. Ne radi se o vježbi, o tome da se ispuni obveza i donese dokument s kojim će Europska komisija biti zadovoljna. Ministarstvo se upustilo u vrstu javnih konzultacija koje predstavljaju svojevrsni presedan u dosadašnjoj praksi.

Drugi moment koji primjećujem je veća poduzetnost, posebice među mladim poljoprivrednicima. Ljudi se polako i vraćaju u ruralna područja te udružuju svoje vještine, poput informatičkog znanja, kako bi promicali digitalnu poljoprivredu. Oni unose inovacije u sektor.


10. Budući da ste spomenuli mlade poljoprivrednike, koje su glavne reforme koje bi trebalo poduzeti za jačanje ruralnog gospodarstva koji bi potaknuo mlade da ostanu u ruralnim područjima?

Prije svega moramo više ulagati u mlade. Morate ciljati na proizvode koje žele razvijati i povezati ih s tržištem. Također morate uložiti u kvalitetu života u ruralnim područjima. To podrazumijeva ulaganje u obrazovanje, zdravstveni sektor ili u infrastrukturu koja bi im omogućila da budu povezani kako se ne bi osjećali izolirano. Osobito, trebate raditi na pružanju mogućnosti. Hrvatska nije jedina koja se suočava s izazovom odlaska ljudi iz ruralnih područja. Danska je, primjerice, osjetila ogroman pritisak u depopulaciji jer je puno ljudi s otoka odlazilo ka glavnom gradu. Država je uložila u pružanje mogućnosti, u usluge, inovacije i izgradnju svih potrebnih objekata koje su mladom poljoprivredniku potrebne da bi se povezao s tržištem i da bi mu omogućile dobar život u ruralnim područjima.


11. Mislite li da su sredstva EU dovoljna za poticanje poljoprivrede znajući da će i proračun za poljoprivredu biti manji u sljedećem financijskom razdoblju. Je li potrebna veća državna podrška i na koje druge instrumente se može osloniti?

Još uvijek ne znamo koliki će biti iznos sredstava za Hrvatsku u sljedećem razdoblju – niti iz EU fondova niti iz onih nacionalnih. Važno je za što se novac koristi, te da se koristi na najučinkovitiji način te da se cilja na prave projekte.

U smislu novih instrumenta važno je pružiti inovativne financijske instrumente malim i srednjim poduzećima, usmjeriti se također na žene u ruralnim područjima, uključujući ne samo mlade žene već i one starije. Imati dostupne financijske instrumente putem HBOR-a, Svjetske banke, EU fondova...Čak i ako će se sredstva EU fondova ili bespovratna sredstava smanjiti, ima puno primjera financijskih instrumenata koji mogu biti prilagođeni i dostupni poljoprivrednicima i proizvođačima iz ruralnih područja. Važno je za što se koristi taj novac i tko ga koristi.


12. Što će biti sljedeći korak Svjetske banke. Imate li neki drugi projekt nakon Strategije?

Isporučili smo oko 60 posto našeg rada u okviru ove tehničke pomoći. Sljedeći korak bit će priprema detaljnog akcijskog plana. Nakon čega slijede pilot projekti. Imamo oko devet mjeseci za pripremu pilot projekata. Pokušat ćemo upotrijebiti te pilot projekte da ubrzamo pripremljenost za novo programsko razdoblje EU-a.

Tako da jednom kada EU financiranje bude dostupno, već imamo spremne pilot projekte koji se mogu dalje replicirati. Financirat ćemo važan projekt putem HBOR-a koji će se usredotočiti na mala i srednja poduzeća i njihov razvoj u slabije razvijenim regijama Hrvatske. Dio tog financiranja očekujemo da će ići u ruralni razvoj i poljoprivredu. Također smo razvili posebne pilot projekte za Slavoniju, i nadamo se da će ih financirati Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, kako bi sljedeća faza programskog razdoblja EU-a išla brže.

Opet ponavljam, nije stvar u tome što će Svjetska banka napraviti. Ako postoji potreba, ako institucionalnim tijelima treba više novca za poljoprivredne projekte ili za infrastrukturu, mi smo na raspolaganju. Prije svega želimo osigurati da nova strategija i novi programi budu pravilno osmišljeni te da EU, nacionalni i ostali izvori financiranja bude iskorišteni na najučinkovitiji način.



Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.