Od travnja se u Hrvatskoj u potpunosti zabranjuje pesticid klorpirifos koji uzrokuje poremećaje u razvoju kod djece

Autor:

  • Karla Juničić

04.03.2020.

A community volunteer uses a motorised spray to disperse pesticide on February 25, 2020 at a hatch site near Isiolo town in Isiolo county, eastern Kenya, where locust nymphs have hatched en masse. - Millions of locust nymphs have emerged from eggs left behind by swarms that invaded the region last month and the situation remains extremely alarming in the Horn of Africa, according to the UN�s Food and Agriculture Organization (FAO) specifically Kenya, Ethiopia and Somalia where widespread breeding last month is now giving rise to new swarms. (Photo by TONY KARUMBA / AFP)
TONY KARUMBA / AFP

Malo pomalo još jednom opasnom pesticidu je došao kraj u EU pa tako i u Hrvatskoj. Klorpirifos (Chlorphyrifos), za koji je utvrđeno da uzorkuje oštećenje mozga kod djece i druge zdravstvene probleme, napokon se povlači u potpunosti s tržišta EU.

Prema uredbi o zabrani Europske komisije sve članice su 16. siječnja bile obvezne oduzeti odobrenje sredstvima za zaštitu bila koja sadrže klorpirifos s rokom zabrinjavanja zaliha do 16. travnja. Ministarstvo poljoprivrede ukinulo je njihovu registraciju na našem teritoriju i dopustilo je da se zalihe distribuiraju do 16. ožujka 2020. godine, a primjenjuju do 16. travnja 2020. godine. Pritom, 16.veljače zabranjen je uvoz voća i povrća u EU i iz trećih zemalja u kojima se nalazi kemikalija.

Radi se o pesticidu koji se u Hrvatskoj kao i u nekim drugim zemljama legalno upotrebljavao od 2006. godine i postao jedna od najiskorištenijih kemikalija za zaštitu usjeva, voća i povrća. Točnije, klorpirifos je od 2006. godine zabranjen za tretiranje voća i povrća u većini zemalja EU, osim u Švedskoj, Finskoj, Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Irskoj, Latviji, Litvi, Sloveniji i Hrvatskoj.

Istraživanja i epidemiološki dokazi o njegovom negativnom utjecaju na ljudsko zdravlje posljednjih su se godina nizala jedno na drugo. Zaključak je tih studija bio kako postoji dokaz da izloženost klorpirifosu može utjecati na neurološki razvoj, pa i oštetiti još nerođeno dijete. Tako su ga povezivali s poremećajima u razvoju mozga, poremećajima pažnje (hiperaktivnosti) i hormonskog sustava kod djece, zaostajanjem u rastu, smanjenim kvocijentom inteligencije. Naravno, veliki farmaceutski lobiji i kompanije opovrgavali su slične studije.

Jedina organizacija koja može imati utjecaj na političke odluke, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), procijenila je rizik pesticida na zdravlje ljudi u kolovozu. Nakon što je izrazila moguće ''genotoksične i neurološke učinke tijekom razvoja'', njihova procjena je prihvaćena kao odluka da se klorpirifos zabrani na razini EU.

Prema navodima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj je registrirano ''9 sredstava za zaštitu bilja na osnovnih ovih aktivnih tvari: 7 na osnovi klorpirifosa i 2 na osnovi klorpirifos-metila.

Sredstva su se koristila kao zemljišni insekticidi ili folijarno za suzbijanje velikog broja štetnika (insekata i grinja) na raznim kulturama (pšenici, ječmu, raž, pšenoraž, zob, uljana repica, krumpir, mandarini, rajčica, vinova loza, mandarina, klementina, kivi, …) kao i za tretiranje skladišnih štetnika u praznim skladištima i silosima, naveli su.

''Neodobrenje aktivnih tvari klorpirifos i klorpirifos-metil za poljoprivredne proizvođače u RH znači gubitak, međutim poljoprivrednici će morati prihvatiti novonastalu situaciju jer je zabrana vezana uz zaštitu zdravlja ljudi i okoliša'', poručuju iz ministarstva.

Dok prođe dopušteno razdoblje za potrošnju zaliha, ti se otrovi i dalje nalaze na popisu registriranih sredstava za zaštitu bilja. Prema podacima Fitosanitarnog informacijskog sustava u RH, se od 2013. godine trošilo između 24 i 29,6 tisuća kilograma klorpirifosa. Te između 0,8 kh (2016. nije korišten) i 1,6 tisuća kg klorpirifos metila.

U Hrvatskoj klorpirifos uvoze predstavništva ili tvrtke Agro-vil, Chromos-Agro, Pinova, Herbos… Naši ga poljoprivrednici rabe najviše za zaštitu voćnjaka, šećerne repe, uljane repice, duhana, kukuruza i pšenice. Postojali su navodi da se on koristio i u pretjeranim količinama pa su se ostaci tih insekticida iznad dopuštenih granica nekoliko puta našli na nekim proizvodima na tržištu. Tako je primjerice 2016. na jabukama delišes, proizvedenim u Moslavini od proizvođača Fragrarie i prodavanim u trgovačkim lancima Bille, sanitana inspekcija otkrila količinu klorpirifosa od 0,065 mg/kg dok zakonski prisustvo pesticida na hrani može iznostiti 0,01 mg/kg.

Da se političkim i zdravstvenim zabranama može utjecati na tržište dokazuje i činjenica da je jedan od najvećih svjetskih proizvođača klorpirifosa, korporacija Croteva formirana spajanjem Dow Chemical i DuPont,  9. veljače najavila da će prestati proizvoditi kemikaliju do kraja 2020. godine zbog pada u prodaji. Dok im je u 90.-ima prodaja cvjetala, sada je ispod 20%. Trumpova administracija još nije zabranila proizvod zakonski, štoviše poništila je regulatorne planove za zabranu insekticida i odbacila znanstvene zaključke američkih vladinih stručnjaka o štetnosti.

Pesticidi su postali neizostavan alat moderne poljoprivrede, ali tako su postali i neizostavan dio onoga što stavljamo na tanjur. Pojavili su se kao jamstvo za dobar urod i veći prinos, izgovor za borbu protiv gladi u svijetu. Ali, sve je više dokaza koliko je njihova masovna uporaba uzrokovala narušavanje bioraznolikosti, izumiranje kukaca, onečišćenje tla pa i ono suprotno zbog čega su napravljeni – neplodnost zemlje. U EU trenutno traje borba za zabranu ''kralja pesticida'' glifosata, a njen ishod ćemo vidjeti uskoro. Dozvola za njegovu uporabu ističe 15. prosinca 2022., a politička je odluka hoće li se uporaba produžiti.

Hrvatska se trenutno izjasnila da neće zabraniti kontroverzni pesticid, iako su određene države poput Austrije i Francuske krenule u njegovu zabranu na nacionalnoj razini i prije odluke na razini EU.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.