Ostanak mladih u ruralnim područjima najveći je izazov za Hrvatsku

Autor:

  • Karla Juničić

20.11.2019.

Gornja Pacetina, 011018. OPG Mario Krog.
Mario Krog proizvodi sireve i jogurte od kozjeg mlijeka.
Na fotografiji: Mario Krog sa kozama.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

Udio mladih poljoprivrednika Hrvatsku svrstava visoko na razini Europske unije čiji je prosjek 6 posto. Na slici: mladi poljoprivrednik Mario Krog iz OPG-a Milk Bar

Ovaj tekst dio je posebnog izvještaja u suradnji s mrežom Euractiv na projektu Europske komisije o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Dostupan je na jezicima zemalja partnera u izvještaju o generacijskoj obnovi ruralnih područja: portuglaskom, španjolskom, njemačkom, talijanskom, francuskom i engleskom.

Pomlađivanje hrvatske poljoprivrede je spor proces koji se suočava s negativnim demografskim trendovima, stalnom migracijom i nekonkurentnim tržištem. Unatoč popularizaciji europskih fondova, koji pokazuju pozitivne pomake, mnoge druge politike kojima bi se potaknuo ostanak mladih u ruralnim područjima i dalje zaostaju.

U Hrvatskoj se mladim poljoprivrednikom smatraju nositelji OPG-a do navršenih 40 godina života. Njihov udio iz godine u godinu raste, no taj rast je i dalje spor. U upisniku poljoprivrednika iz 2018.godine trenutno su 22.351 mlada poljoprivrednika, što je 13% od ukupnog broja upisanih poljoprivrednih gospodarstva.

Prema usporedbi godišnjih podataka iz upisnika riječ je o porastu od 4,3 posto u odnosu na podatke iz 2017. godine ili još 3,8 posto u odnosu na podatke iz 2016. godine. Generacijski jaz je očit budući da gotovo više od 50 posto nositelja poljoprivrednih gospodarstava ima više od 60 godina.

Ipak, udio mladih poljoprivrednika Hrvatsku svrstava visoko na razini Europske unije čiji je prosjek 6 posto.

Prema izvješću Svjetske banke o stanju hrvatske poljoprivrede, pristup tržištu rada EU-a i trajna strukturna transformacija poljoprivredno-prehrambenog sektora doveli su do značajne migracije iz ruralnih područja, posebice među mladima, što je smanjilo raspoloživost radne snage.

Popularizacija fondova

Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede različitim mjerama nastoji potaknuti mlade za ostanak u ruralnim područjima i bavljenje poljoprivredom.

Ukupna alokacija sredstava za Program ruralnog razvoja RH 2014-2020 iznosi 2,3 milijarde eura, od čega je 2 milijarde eura od strane Europskog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Iako se posljednjih godina pokrenuo veći broj natječaja za iskorištavanje 16 mjera predviđenih programom, sredstva su i dalje polovično iskorištena.

Do sada je kroz natječaje na raspolaganje stavljeno 97% sredstava (17,5 mlrd kuna), ugovoreno 71% (12,9 mlrd kuna) te isplaćeno 41% (7,4 mlrd kuna).

Mjere su privukle i mlade u Hrvatskoj, a vjerojatno su neke od najzanimljivijih mjera 4. i 6. Mladi u mjeri 6 imaju podmjeru 6.1.1 koja je isključivo za poljoprivrednike ispod 40 godina te se njome sufinancira 50 posto njihove djelatnosti. U podmjeri 4.1. mladi ostvaruju 20 posto uvećanje potpore čime se sufinancira njihov projekt za 70 posto. Do sada je u sklopu mjere 6 ugovoreno 1.489 projekta mladih poljoprivrednika u vrijednosti od 512 milijuna kuna.

Kompleksnost problema

Na prvi pogled fondovi mogu značiti dobar poticaj mladima za bavljenje poljoprivredom i ostanak u ruralnom području, no problem generacijske obnove je puno kompleksniji.

- Proces generacijske obnove odvija se sporo i više je rezultat gašenja manjih, nekonkurentnih gospodarstava čiji su nositelji bili uglavnom stariji poljoprivrednici – rekla je doc. dr. sc Ornella Mikuš s Agronomskog fakulteta u Zagrebu za Euractiv.hr.

Iz dugogodišnjeg proučavanja demografskog razvoja ruralnog područja zaključila je da osnovne prepreke ulasku mladih u poljoprivredu 'fondovi ne mogu riješiti već je to zadatak domaće poljoprivredne i ostalih politika (demografske, obrazovne, socijalne)' .

Pitanje tržišta i nekonkurentnosti proizvoda zabrinjava većinu poljoprivrednika.

- Koristimo fondove ali i dalje nemamo količinsku proizvodnju koja je isplativa. U drugim državama EU poljoprivreda se razvija ne zbog programa ruralnog razvoja već zbog razvoja lokalnog domaćeg tržišta i zaštite proizvoda – rekla je u telefonskom razgovoru Valentina Hažić, konzultantica s dugogodišnjim iskustvom u provedbi EU projekata, i suvoditeljica OPG-a Hažić.

- Hrvatskoj ne trebaju samo mladi poljoprivrednici, već poljoprivrednici koji posjeduju sve vještine da jednog dana razviju uspješna poljoprivredna gospodarstva – ističe Hažić.

Josip Vrbanek, član Hrvatske poljoprivredne komore i konzultant iz tvrtke Georg, je u razgovoru s Euractiv.hr upozorio na problem loše organizacije i slabe povezanosti mladih proizvođača, malog broja udruženja, zadruga i proizvođačkih organizacija

- S obzirom na velike promjene u tržišnoj ekonomiji u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko desetaka godina (raspad Jugoslavije i ulazak u tržište EU), naši proizvođači moraju brzo reagirati i jedan od modela uspješnosti svakako je udruživanje. Jedna od glavnih prepreka slaba je aktivnost proizvođača na ovom području i međusobno nepovjerenje.

Strah od smanjenja proračuna

Trenutno se Hrvatska nalazi na kraju sedmogodišnjeg razdoblja (2014-2020) pa su sredstva u tim mjerama većinom iskorištena, a pitanja o smanjenu proračuna izazivaju brojne nedoumice i neslaganja.

Predstavnici nekoliko poljoprivrednih udruga su u nedjelju 3.studenog upozorili kako će smanjivanje proračuna za poljoprivredu, što je predviđeno prijedlogom proračuna RH za 2020., pridonijeti daljnjem propadanju tog sektora. Predsjednik Udruge Nezavisni seljaci Hrvatske Mato Mlinarić je upozorio da se od hrvatskih poljoprivrednika traži da budu konkurentni, a dobivaju 20 posto manje potpore od europskih. Također, Hrvatska poljoprivredna komora je u ponedjeljak 4.studenog izrazila svoje zabrinutosti.

Na pritužbe je reagirala i ministrica poljoprivrede Marija Vučković te je izjavila kako nije točna informacija da će se smanjiti potpore za izravna plaćanja poljoprivrednicima te istaknula da potpore nikad nisu bile veće posebice ističući pozitivne rezultate mjere 6.

Europski fondovi za ruralni razvoj trenutno su glavni kontributori hrvatskog razvoja. No, nedostaci u provođenju strukturne politike generacijske obnove ruralnih područjima, što bi osiguralo buduću poljoprivrednu proizvodnju i opskrbu hrane u Hrvatskoj, zacijelo će utjecati na nejednakosti u razvoju u Europskoj uniji.

Naime, u slučaju smanjena proračuna u programskom razdoblju 2021-2027 umanjile bi se i ograničile potpore za svu hrvatsku poljoprivredu čime bi Hrvatska bila još manje konkurentna i profitabilna na tržištu budući da je zemlja koja je zadnja ušla u EU i sukladno tome povukla najmanje sredstava.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.