Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije.
Mjere poticaja za ruralni razvoj Europske unije često su nazvane 'drugim stupom' Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koji nadopunjuje sustav izravnih plaćanja poljoprivrednicima i mjere za upravljanje poljoprivrednim tržištima (tzv. 'Prvi stup).
Mjere su privukle i mlade u Hrvatskoj, a vjerojatno neke od najzanimljivijih su svakako mjera 4. i 6. Mladi u mjeri 6 imaju podmjeru 6.1. koja je isključivo za poljoprivrednike ispod 40 godina te se njom sufinancira 50 posto njihove djelatnosti. U podmjeri 4.1. ostvaruju 20 posto uvećanje potpore čime se sufinancira njihov projekt za 70 posto.
- Svakako treba naglasiti da su mladi u fokusu ministarstva poljoprivrede, ali i na razini EU administracije. U izravnim poticajima, mladi dobivaju dodatne potpore i prava – rekao je konzultant iz tvrtke Georg Josip Vrbanek .
Ranko Suvar / CROPIX
Dodjela 146 novih ugovora s mladim poljoprivrednicima programa ruralnog razvoja RH, vrijednih 45,7 milijna kune. Na fotografiji: Ravnateljica agencije Matilda Copic i ministrica Marija Vuckovic.
U Hrvatskoj je u rujnu potpisano 146 novih ugovora iz mjere 6 programa ruralnog razvoja za poticanje mladih poljoprivrednika u sveukupnoj vrijednosti 45,7 milijuna kuna. Zahvaljujući toj mjeri mladi su sufinancirani 50 posto, dakle s 50.000 kuna. U razgovoru s dobitnicama sufinanciranja dobivene su pozitivne kritike, a zbog uspješne prijave mnogi već razmišljaju o prijavi na druge mjere i dodatne poticaje koji će im omogućiti diversifikaciju gospodarstva, posebice u turističkim djelatnostima ili mehanizaciji.
- Ovo je prva mjera za koju smo se prijavili i dobili je, a planiramo se prijaviti još neke fondove – rekla je Rahela Grgić iz Vinkovaca, jedna od dobitnica potpore koja zajedno sa svojom obitelji bavi pčelarstvom u OPG-u Grgić - Htjeli bismo pokrenuti nepoljoprivredne aktivnosti znači turizam jer smo kupili imanje u Lonjskom polju i želimo uskladiti pčelarstvo s nekom turističkom ponudom s mjerom 6.2.
Ministarstvo poljoprivrede je do sada u sklopu mjere 6 Programa ruralnog razvoja, kroz tri natječaja ugovorili 1.489 projekta mladih poljoprivrednika u vrijednosti od 512 milijuna kuna. Do sada su objavljena tri natječaja za operaciju 6.1.1. Iz prethodna dva natječaja ugovoreno je 644 projekata s ukupnim iznosom potpore od 242,12 milijuna kuna, a do sada je mladim poljoprivrednicima isplaćeno 198,44 milijuna kuna.
Iako fondovi na prvi pogled mogu značiti dobar poticaj mladima za bavljenje poljoprivredom i ostanak u ruralnom području problem generacijske obnove je puno kompleksniji.
Prepuštanje gospodarstva „samo na papiru" - Proces generacijske obnove odvija se sporo i više je rezultat gašenja manjih, nekonkurentnih gospodarstava čiji su nositelji bili uglavnom stariji poljoprivrednici – rekla je doc.dr.sc Mikuš.
Iz dugogodišnjeg proučavanja demografskog razvoja ruralnog područja zaključila je da osnovne prepreke ulasku mladih u poljoprivredu 'fondovi ne mogu riješiti već je to zadatak domaće poljoprivredne i ostalih politika (demografske, obrazovne, socijalne)' . Među njima spominje niz faktora: dostupnost zemljišta (osobito za početnike), vlasničko-pravne odnose, nasljeđivanje, zakonske neusklađenosti, kreditne sposobnosti, više potencijalnih nasljednika, negativnu slika o poljoprivredi u očima šire javnosti, lošu kvalitetu života u udaljenim ruralnim područjima, nepovoljne odnose u užoj i široj obitelji, spol, vrijeme od ideje do realizacije (birokracija).
Također navodi da postoje neke prepreke izlasku starijih poljoprivrednika u smislu prepuštanja gospodarstva mlađima među kojima su: bojazan za opstanak gospodarstva i očuvanje tradicije, neprivlačan iznos mirovine (manji od dotadašnje potpore), nepostojanje adekvatnog nasljednika iz obitelji, prepuštanje gospodarstva 'samo na papiru' zbog veće potpore potencijalnom mladom nasljedniku.
- Shema 'ranijeg umirovljenja ' što je potpora (mirovina) poljoprivredniku koji ranije (55-66 g) napušta i prepušta gospodarstvo mlađem nasljedniku ne doprinosi uvijek željenom rezultatu. Povijest primjene takve sheme u EU pokazala je da ona nije presudna u izlasku starijih poljoprivrednika i prepuštanju posla mlađima - rekla je doc.dr.sc. Mikuš. Najuspješnija primjena te mjere bila je u Francuskoj, Grčkoj i Irskoj zbog privlačnih iznosa mirovine i ostalih dobrih institucionalnih i strukturnih uvjeta, dakle ovisno o državnim i regionalnim mjerama.
Valentina Hažić , konzultantica s dugogodišnjim iskustvom u provedbi EU projekata i upoznata sa situacijom na terenu 'nije sklona reći da će samo program ruralnog razvoja uistinu poboljšati stanje u hrvatskoj poljoprivredi'.
- Kriva je predodžba da se idemo baviti poljoprivredom samo zbog EU fondova i velik broj novaca ide u krive ruke – rekla je Hažić koja kaže da se 'mnogi se prijavljuju na natječaje jer smatraju da mogu dobiti neki novac ili pripišu gospodarstvo roditelja na svoje ime', ali ne shvaćaju da je bavljenje poljoprivredom mukotrpan rad.
Davor Pongracic / CROPIX
Upitno je još koliki će broj mladih poljoprivrednika 'nakon pet obaveznih godina bavljenja poljorpivredom' koje od njih zahtijevaju potpore uistinu 'nastaviti baviti poljoprivredom.
- Samim time još je prerano govoriti o razviju ruralnih krajeva kao rezultatu iskorištavanja sredstva iz Programa ruralnog razvoja (...) a i razvoj, pa tako ni ruralni ne može se desiti u svega pet godina – rekla je Hažić napomenuvši da je razvoj ruralnog područja proces za koji je u Hrvatskoj više potrebno 'rješavanjem problema na tržištu, regionalizacijom poljoprivrede i organizacijom'.
- Koristimo fondove ali i dalje nemamo količinsku proizvodnju koja je isplativa. U drugim državama EU poljoprivreda se razvija ne zbog programa ruralnog razvoja već zbog razvoja lokalnog domaćeg tržišta i zaštite proizvoda.
Manjak udruživanja Vrbanek smatra da su naši mladi proizvođači premalo povezani i vrlo je mali broj udruženja, zadruga i proizvođačkih organizacija.
- Organizacijom se lakše pristupa tržištu prodaje, ali i nabave, veća je relevantnost kod pregovora s nadležnim institucijama te se omogućava bolji prijenos znanja. Smatram da mladi poljoprivrednici ako žele biti održivi moraju krenuti u jače povezivanje za što je potrebna njihova veća aktivnost na ovom području - rekao je Vrbanek navodeći dobar primjer talijanske organizacije CONAPI koja je od nekolicine mladih entuzijasta udruženih 1979. godine danas postala jedna od najvećih udruženja proizvođača meda.
/ Getty Images
Podrška sljedećoj generaciji europskih poljoprivrednika povećava buduću konkurentnost europske poljoprivrede i jamči opskrbu hrane za generacije koje dolaze
- S obzirom na velike promjene u tržišnoj ekonomiji u Hrvatskoj je u zadnjih nekoliko desetaka godina (raspad Jugoslavije i ulazak u trižište EU) naši proizvođači moraju brzo reagirati i jedan od modela uspješnosti svakako je udruživanje. Jedna od glavnih prepreka je slaba aktivnost proizvođača na ovom području i međusobno ne povjerenje, rekao je Vrbanek koji smatra da bi se boljom edukacijom i informiranjem o prednostima udruživanja moglo pristupiti tom problemu.
Teško pristupanje fondovima Kako bi mladi uopće pristupili bavljenju poljoprivrede osim fondova često moraju proći kroz proceduru dobivanja kredita gdje često nailaze na dodatne poteškoće.
- I u slučaju ostvarivanja stopostotne potpore mladi teško dolaze do kreditnih sredstava stoga bi HBOR kroz povoljne kredite i HAMAG kroz povoljna jamstva trebali dodatno olakšati proceduru dobivanja istih – rekao je Vrbanek.
EU fondovi su također primili kritike na brzinu isplate sredstava jer za vrijeme čekanja isplate sredstava od strane APPRR-a, na cjelokupnu glavnicu kredita obračunava se kamata što povećava troškove korisnicima.
- Sa što sporijom isplatom potpore zapravo se pogoduje bankama na račun i štetu korisnika – rekla je Hažić.
Mladi i obrazovani poljoprivrednici Možemo li ili ne biti pozitivni po pitanju generacijske obnove ruralnog područja ovisit će o primjeni pravilnih politika. One moraju biti usmjerene na uvođenje visokih i inovativnih tehnoloških rješenja u proizvodnji, za što nam nisu potrebni samo 'mladi poljoprivrednici već obrazovani mladi poljoprivrednici koji posjeduju sve vještine' da jednog dana razviju uspješna poljoprivredna gospodarstva', smatra Hažić.
Bolju edukaciju i informiranje ističe i doc.dr.sc Mikuš. No, između ostalog napominje i druge mjere kojima se može potaknuti generacijska obnova među kojima treba nadodati: odvajanje agropolitičkog pristupa tj. oblike potpora (financijskih i informativnih za one koji nasljeđuju i imaju iskustva i za one koji tek kreću od početka, suradnja s drugim politikama (politika mladih, demografska, populacijska, regionalna, obrazovna, upravna...) ili pak obvezujući angažman lokalnih institucija (savjetodavaca, agencija, gradskih i općinskih ureda za poljoprivredu, agencije za plaćanje) da pravodobno informiraju mladog poljoprivrednika o pravima, mogućnostima i obvezama.
Što se tiče programa ruralnog razdoblja i financijskih sredstava trenutno se nalazimo na kraju sedmogodišnjeg razdoblja (2014-2020) pa su sredstva u tim mjerama većinom iskorištena. No Vrbanek koji je ujedno član Hrvatske poljoprivredne komore prenosi i dobre informacije iz Bruxellesa.
- Dobra vijest je ipak da 2021 ide novo sedmogodišnje razdoblje i zadnje informacija su da će mladi biti u fokusu, te da će se vjerojatno u podmjeri 6.1. iznos potpore povećati sa 50.000 eura na 100.000 (100% potpore). Međutim i ove informacije treba uzeti s rezervom zbog nedavnih izbora i Brexita pa su moguće promjene i u definiranju programa ruralnog razvoja.
Generacijska obnova i mlada poljoprivredna struktura je jedan od stupova razvoja europske poljoprivrede koja teži održivim i inovativnijim idejama. Podrška sljedećoj generaciji europskih poljoprivrednika ne samo da povećava buduću konkurentnost europske poljoprivrede, nego također pomaže jamčiti opskrbu hranom u Europi za godine koje dolaze.
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj .
