Prodaja poljoprivredne zemlje strancima? Hrvatska bi uskoro mogla poslati zahtjev za produljenje moratorija Europskoj komisiji

Autor:

  • Karla Juničić

20.09.2019.

Sinj, 120714.
6.zupanijsko natjecanje u oranju Splitsko-dalmatinske zupanije u sinjskom polju.
Na fotografiji: detalj sa natjecanja u oranju.
Foto: Bozidar Vukicevic / CROPIX
Bozidar Vukicevic / CROPIX

Prema navodima iz Ministarstva poljoprivrede zahtjev za produljenje moratorija o prodaji poljoprivrednog zemljišta strancima bi trebao biti poslan do kraja rujna

Pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić najavio je u četvrtak kako bi Hrvatska mogla do kraja mjeseca Europskoj komisiji uputiti zahtjev za produljenje sedmogodišnjeg moratorija na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima.

- Zahtjev je u fazi prevođenja, za nekoliko tjedana, moguće i do kraja mjeseca, bit će upućen - rekao je Karalić na saborskom Odboru za poljoprivredu u raspravi o HSS-ovoj Interpelaciji o radu hrvatske Vlade radi nečinjenja u vezi prodaje zemlje strancima koju su podržali i drugi oporbeni zastupnici.

U lipnju 2020. ističe sedmogodišnji moratorij na prodaju državne i privatne poljoprivredne zemlje stranim državljanima i stranim pravnim subjektima koji je Hrvatska dogovorila na temelju sporazuma o pridruživanju EU 2011., no iako je tada odobrena mogućnost produljena na dodatne tri godine zahtjev za produljene nije do danas završio na radnom stolu Europske komisije.

Ministarstvo poljoprivrede je već u nekoliko navrata naglasilo da se zahtjev za moratorij priprema te da će biti pravodobno podnesen.

U srpnju su zastupnici HSS-a podnijeli u Saboru interpelaciju o radu Vlade jer se ništa nije učinilo u vezi s produljenjem moratorija na prodaju zemljišta. Predsjednik HSS-a Krešo Beljak je tada upozorio da se njegovim neproduljenjem širom otvaraju vrata stranom kapitalu s čime se neće moći boriti niti jedan hrvatski seljak.

Bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je kao odgovor na to najavio da će Ministarstvo poljoprivrede vjerojatno podnijeti taj zahtjev sredinom rujna te je podsjetio da su države članice podnijele sličan zahtjev nekoliko mjeseci prije isteka roka.

Zemlja za strance?

S obzirom na to da se Hrvatska suočava s velikom stopom iseljavanja stanovništva iz ruralnih područja postoje bojazni da će hrvatsko poljoprivredno zemljište, koje je puno jeftinije od zemljišta u drugim članicama EU, lako doći u ruke velikih poljoprivrednih ulagača i stranih investitora. 

Prema navodima Agencije za poljoprivredno zemljište Hrvatska ima ukupno 2,695.037 ha poljoprivredne zemlje.

Iako je vrijednost poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj procijenjena na više od 10 milijardi dolara, najnoviji podaci Eurostata pokazali su da je s prosječnom cijenom hektara zemljišta Hrvatska pri dnu zemalja EU.

S cijenom od 2809 eura po hektaru, iza nas su još jedino Estonija s 2735 eura i Rumunjska s 1958 eura. Izražena cijena je prosječna, pa tako u jadranskoj Hrvatskoj za hektar treba platiti 4651 euro, a u kontinentalnoj 2739 osim naravno iznimaka, poput zemlje u plodnom Srijemu i Baranji, gdje se rijetko slobodno zemljište prodaje i po 10.000 eura.

Za usporedbu treba navesti da u susjednoj Sloveniji za hektar treba platiti 17.136 eura, a najveće su cijene u Nizozemskoj, čak 62.972 eura, u Italiji 40.153 eura (u regiji Ligurija čak 108.000 eura), Luksemburgu 26.030 eura, naveo je Jutarnji list.

Hoće li uopće biti odobren?

Države EU su različito pristupile rješavanju moratorija. Mađarski premijer Viktor Orban spriječio je prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima ne samo zakonski, nego i promjenom Ustava.

Osim Mađarske, Slovenije i Rumunjska, baltičke zemlje, pa čak i Danska kao stara članica, imaju u svojim zakonima odredbe kojima otežavaju ili onemogućavaju prodaju zemljišta.

No, nakon što su to pokušale Bugarska, Slovačka, Mađarska, Latvija i Litva, protiv njih je Europski parlament pokrenuo kaznene postupke 'zbog ograničavanja slobode tržišnog natjecanja'.

Karalić je optimističan i na jučerašnjoj raspravi rekavši da je moratorij do sada odobren 'svim državama članicama koje su imale take zahtjeve'.

Naveo je kako će Hrvatska svoj zahtjev argumentirati podacima o različitim cijenama poljoprivrednog zemljišta, koje su među najnižima u Uniji, podacima o kupovnoj moći, prosječnoj plaći stanovništva itd.

HDZ-ov Damir Felak podsjetio je da je Hrvatska kod ulaska u EU potpisala neke obveze kojih se treba držati, da je moratorij 7+3 trebao poslužiti da se hrvatske poljoprivrednike pripremi da budu konkurentni, da mogu kupiti domaću zemlju,umjesto da je kupe stranci. Odgovorio je da nakon isteka moratorija zemlju mogu kupovati i stranci, te se to može izbjeći samo Croxitom – izlaskom iz Europske unije.

Također napomenuo je da i u Mađarskoj zemlju već posjeduju strane tvrtke.

HSS-ova Interpelacija na Odboru iz srpnja je odbijena, za nju je glasovalo troje zastupnika, šest ih je bilo protiv.

Ana Marija Petin (HSS) drži da je HSS-ova inicijativa, ipak, postigla određeni cilj.

- Potaknuli smo razmišljanja da treba podnijeti zahtjev za produljenje moratorija - rekla je.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.