Glavna zadaća radionice u organizaciji portala Euractiv.hr, koja je u ranim jutarnjim satima okupila ključne dionike poljoprivrede na razini EU, bila je definirati izazove održive poljoprivrede u novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici.
Radionica 'Nova zajednička poljoprivredna politika', na slici: Tugomir Majdak
Riječ je o jednoj od ključnih zajedničkih strategija Europske unije kojoj će posebna pažnja biti posvećena u mandatu Komisije Ursule von der Leyen, zato što se poseban naglasak stavio na ulogu koju poljoprivrednici imaju u borbi protiv klimatskih promjena.
- Naša nova predsjednica Europske komisije predstavila je ambiciozne planove tijekom klimatske konferencije u Madridu, no za razliku od prijašnjeg susreta u Parizu, naglasila je da će nove reforme ići ruku pod ruku s ekonomskim rastom, tj. da će smanjenje emisije štetnih plinova podrazumijevati otvaranje novih radnih mjesta – dodao je Fafara, objasnivši da će Komisija investirati u reforme, osobito u one mjere koje će imati 'opipljive' rezultate.
Vodeću ulogu u reformi poljoprivrede na razini EU imat će inovacija, a putem programa Horizon Europe osigurat će se sredstva malim i srednjim poljoprivrednicima kako bi im se pomoglo da unaprijede svoje poslovanje.
Radionica 'Nova zajednička poljoprivredna politika', na slici: Zbigniew Fafara, Europska komisija
Predstavnik Europske komisije je tijekom radionice istaknuo da je Republika Hrvatska prošloga mjeseca predala zahtjev za promjenu svog Programa ruralnog razvoja, kako bi smanjila proračunska sredstva za potrebe transfera znanja (3,8 milijuna eura), savjetovanja (11,8 milijuna eura), investiranja u šume (3,8 milijuna eura), borbe protiv klimatskih promjena (69,9 milijuna eura) te suradnje (3,1 milijuna eura). U zamjenu tražila je prenamjenu tih sredstava u korist drugih mjera. Također, izjavio je da se u Hrvatskoj trebaju ojačati savjetodavne službe - trenutno imamo 303 javnih savjetnika (77 sa sjedištem u Zagrebu i 123 regionalna ureda).
Tajana Radić, predstavnica Hrvatske poljoprivredne komore, izdvojila je nedostatak zastupljenosti hrvatskog jezika u dokumentima Zajedničke poljoprivredne politike, koji je velika prepreka hrvatskim poljoprivrednicima u prijavi na natječaj.
Radionica 'Nova zajednička poljoprivredna politika', na slici: Tajana Radić, Hrvatska poljoprivredna komora
- Ako želimo imati ambicioznije ciljeve, treba nam i ambiciozniji proračun. Nije realno od nas očekivati isti stupanj neovisnosti kao što ga imaju članice koje su desetljećima dio EU – zaključila je Radić, dodavši da su 'zdrava komunikacija i novac ključ napretka te da je konferencija u organizaciji Euractiva sjajna prilika za dodatan napredak'.
- U domeni ekologije i klimatskih promjena usmjereni smo na nacionalne specifičnosti, a u tom kontekstu želimo da svaka zemlja propisuje svoje kriterije. Povećane ambicije moraju biti usklađene s dodatnim sredstvima u proračunu, a naš stav dijeli mnogo država u EU – istaknuo je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, najavivši da će izravna plaćanja u buduće biti uvjetovana većim zahtjevima u pogledu okoliša i klime.
Radionica 'Nova zajednička poljoprivredna politika', na slici: Tugomir Majdak, Ministarstvo poljoprivrede
Diljem Zapadne Europe trenutno se održavaju brojni prosvjedi zbog definiranih obveza ozelenjavanja poljoprivrede, zato što su farmeri ogorčeni zbog sve veće odgovornosti u borbi protiv klimatskih promjena.
- Svaki četvrti građanin u Europskoj uniji, a tek svaki deseti u Republici Hrvatskoj, smatra da je zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena odgovornost poljoprivrednika – izjavila je Sonja Karoglan Todorović, trenutna direktorica ekološkog instituta Ecologica, koja je vodeća stručnjakinja za Zajedničku poljoprivrednu politiku, naglasivši pritom ulogu koju mediji imaju u podizanju svijesti javnosti.
Radionica 'Nova zajednička poljoprivredna politika', na slici: Sonja Karoglan Todorović, ekološki institut Ecologica
Todorović je istaknula da Hrvatska kao najmlađa zemlja Unije prvi put provodi mjere ZPP-a na način na koji to čine ostale države članice koje su dulje u EU. Prema njihovim analizama, Republika Hrvatska velik je dio svojih investicija usmjerila prema mjeri 4 ZPP-a, koja se odnosi na ulaganja u fizičku imovinu, a u tom su kontekstu bile osobito uspješne investicije u obnovljive izvore energije i zbrinjavanje gnoja.
- Naša najuspješnija mjera, kojom je obuhvaćeno gotovo 50 posto poljoprivrednih površina, odnosi se na Mjeru 13 (plaćanja područjima s prirodnim ili ostalim ograničenjima), zato što imamo mnogo takvih površina – rekla je Todorović, dodavši da je Mjera 10 ZPP-a najslabije korištena te da se na nju oslonilo samo 1 posto poljoprivrednih površina.
Radionica 'Nova zajednička poljoprivredna politika', na slici: Karla Juničić, Ivana Ilijaš, Matija Žulj, Jan Marinac i Robert Hadžić
Na samome završetku radionice održala se otvorena panel rasprava 'Ekološki izazovi i mogućnosti za postizanje održive poljoprivrede', na kojoj su sudjelovali Ivana Ilijaš (viša stručna savjetnica za ekološku mrežu iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike), Jan Marinac (predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika), Matija Žulj (osnivač i direktor tvrtke AGRIVI) te Robert Hadžić (član izvršnog odbora najveće hrvatske udruge malih OPG-ova 'Život'). Moderatorica panel rasprave bila je novinarka Euractiv.hr-a Karla Juničić.
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.