U utorak počinje sudski postupak u kojem Slovenija tuži EK jer je Hrvatskoj odobrila korištenje pojma "teran"

Autor:

02.12.2019.

Barban, 160812.
Uoci 37. Trke na prstenac, koja ce se odrzati u Barbanu 19. kolovoza, drustvo Trka na prstenac predstavili su uz pjenusac Prstenac nove vrste probranih vina (teran-prirodno vino; teran, likersko vino; teran barrique). Na taj nacin Trka na prstenac kompletira paletu pjenusavih i kvalitetnih vina proizvedenih od autohtonih istarskih sorti koja se sljubljuju s biranim jelima. Na fotografiji: somelijer Sandi Paris degustira pjenusac.
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Sebelic / CROPIX

Vino je bio prvi razlog zbog kojeg je Slovenija i Hrvatsku izvela pred Sud EU

U utorak počinje saslušanje pred Općim sudom Europske unije u Luxembourgu u postupku Slovenije protiv Europske komisije. Naime, Europska komisija je odobrila Hrvatskoj da koristi zaštićeni naziv “teran” za svoje vino iako je ono zaštićeno kao slovensko. EK je dozvolila korištenje naziva “teran” na etiketi za vino sa zaštićenom oznakom porijekla Hrvatska Istra.

U utorak se očekuje da će slovenski zastupnici, ako i oni EK, iznijeti svoja stajališta te odgovarati na pitanja sudaca. U raspravi će sudjelovati i predstavnici Hrvatske. Kako navode slovenski izvori, njihov je glavni argument da Hrvatska, tijekom pristupnih pregovora za ulazak u članstvo EU, nije tražila nikakve izuzetke vezano uz teran. Rasprava je otvorena za javnost, ali se neće moći snimati, a identitet pet sudaca koji donose konačnu presudu postat će javan na sam dan početka postupka, dakle u utorak.

EK je 2017. godine delegiranom uredbom dopustila Hrvatskoj da koristi naziv teran na naljepnici vina iz Hvatske Istre, iako je Slovenija prilikom ulaska u EU za svoje istoimeno crno vino, koje se proizvodi iz grožđa sorte refošk, a potječe sa slovenskog Krasa, izborila status vina za zaštićenim podrijetlom. EK navodi da je odluka bila izuzetak, ne dovodeći u pitanje pravo Slovenije na njenu vinsku posebnost i zaštitu geografskog podrijetla budući da se njen teran proizvodi na specifičnom poroznom tlu i to, za razliku od hrvatskog terana, ne od sorte grožđa teran.

Ustupak je napravljen nakon što Komisija i europovjerenik Phil Hogan nisu uspjeli u pokušajima mirenja, odnosno zbog nepristajanja Slovenije da oba vina sličnog okusa i organoleptičkih karakteristika dobiju europsku zaštitu, a Slovenija je prethodno odbila i kompromisni prijedlog o transgraničnoj zaštiti terana, skupa s Hrvatskom, ali i Italijom, na čijem se krasu također tradicionalno proizvodi teran.

Slovenija je tužbu pokrenula 15. rujna 2017. godine. U slovenskom resornom ministarstvu tvrde da je uvjet koji je postavila EU: da je ime Hrvatska Istra na etiketi vina veće od naziva teran – zbunjujući za potrošače, jer mogu pogrešno pretpostaviti da je to zaštićeno slovensko vino “teran”.

Slovenija očekuje  da bi  konačna presuda mogla biti proglašena tijekom iduće godine.

Spor je izbio u travnju 2013. godine na sastanku ministara poljoprivrede EU u Luxembourgu. Nakon što je Slovenija uklonila hrvatsko vino koje se prodavalo pod imenom “teran” s polica u maloprodaji, Hrvatska je prosvjedovala i zatražila pravo na zajedničku prekograničnu zaštitu “terana”.

U prosincu 2016. godine EK je odlučila da Hrvatskoj odobri “ograničen izuzetak” u slučaju “terana”, odnosno dozvolila da taj naziv koristi za vina koja se pridržavaju postojeće prakse obilježavanja.

Za tjedan dana, 11. prosinca, svoje bi mišljenje o nadležnosti za spor između Hrvatske i Slovenije oko graničnog pitanja i provedbe arbitražnog sporazuma trebao donijeti odvjetnik Suda pravde EU.