"Zbog porasta populacije godišnje treba nahraniti 'jednu Njemačku više'!"

Autor:

  • Sarantis Michalopoulos/ EURACTIV.com

21.11.2018.

Mirkovac, 290316.
Na ratarskim povrsinama Belja u Mirkovcu predstavljena je najmodernija poljoprivredna proizvodnja u regiji u kojoj se koriste satelistski navodjeni traktori i dronovi. Belje dronovima snima ratarske povrsine za detaljnu analizu i ucinkovitu prihranu gnojivima.
Na fotografiji: satelitski navodjeni traktori Belja.
Foto: Vlado Kos / Cropix
Vlado Kos / CROPIX

Ilustracija proizvodnje gnojiva

Europski proizvođači umjetnog gnojiva ove su srijede objavili svoj strateški plan za 2030. godinu, ističući u njemu potrebu optimizacije upotrebe gnojiva diljem Europske unije i poboljšanjem proizvodnje s ciljem prilagođavanja cirkularnoj ekonomiji.

Strateški plan 'Feeding Life 2030.' javnosti će biti predstavljen danas,a redakcija Euractiva u njega je dobila uvid prije. On je nastao rezultat konzultacija nekolicine ključnih čimbenika poljoprivredno-prehrambene industrije, među kojima su predstavnici industrije, akademici, pripadnici nevladinih udruga i poljoprivrednici.

Cilj strateškog plana jest postaviti dugoročnu viziju prehrambene industrije do 2030. godine. Naime, prema procjeni Ujedinjenih naroda, svjetska populacija koja trenutno broji 7,6 milijardi ljudi do 2030. godine doseći će rekordnu brojku od 8,6 milijardi ljudi, a do 2050. godine 9,8 milijardi.

- Taj trend podrazumjeva godišnji porast od oko 80 milijuna ljudi. Drugim riječima, potrebno je pronaći način kako godišnje nahraniti 'jednu Njemačku više' - stoji u strateškom planu uz naputak da to neće biti lak zadatak s obzirom na to da se gradovi i infrastruktura šire na uštrb poljoprivrednih zemljišta.

- Upravo zato, svjetski poljoprivredni uzgoj morat će biti znatno efikasniji, kako bi se proizvelo dovoljno hrane - stoji u strateškom planu.

S jedne strane, umjetna gnojiva su ključna za povećanje rasta biljaka i prinosa hrane, dok s druge strane negativno utječu na okoliš. Zagađenje zraka poljoprivrednim uzgojem dolazi upravo amonijakom koji kvaliteti zraka šteti zbog plinova dobivenih gnojidbom. Od ukupnog broja emisije amonijaka u Europskoj uniji, čak 94 posto njih je nastalo kao rezultat poljoprivredne proizvodnje, od kojeg najveći udio odlazi na izmet stoke. Udruga Greenpeace procjenjuje da gotovo 80 posto ukupnog udjela pada na izmet, dok korištenje umjetnog gnojiva predstavlja udio od 20 posto.

Primjena znanja po hektru zemlje

Strateški plan navodi da je digitalizacija sektora poljoprivrede ključan preduvjet njezine budućnosti u Europskoj uniji. Autori su naglasili da će nova generacija poljoprivrednika imati više znanja te da će se sukladno tome postepeno usredotočiti na optimalnu upotrebu nutrijenata. Tako će se 'pravi nutrijent primijeniti na pravu biljku u pravo vrijeme'.

U planu je istaknuto da će tehnološka oprema i precizni poljoprivredni alati poput GPS-a biti ključan preduvjet za napredak poljoprivrede. Nove tehnologije pomoći će poljoprivrednicima Europske unije da prepoznaju stvarne nutritivne potrebe biljaka kako bi mogli tome prilagoditi preciznu upotrebu gnojiva. Na takav bi se naćin optimizirao rast biljke/ploda, ali bi se smanio negativan utjecaj na okoliš.

Potencijal čiste energije

Proizvodnja gnojiva je, prema autorima strateškog plana, drugi najveći izazov ključnoj ulozi cirkularne ekonomije i dekarbonizacije u bliskoj budućnosti poljoprivrede. U tom slučaju, radi se o dušičnom gnojivu koje proizvodi snažnu energiju putem pretvorbe dušika i vodika u amonijak, temeljni dio svakog gnojiva.

Velika prilika za stvaranje zaliha zelene energije dolazi iz sposobnosti da se pri proizvodnji gnojiva vodik pravilno skladišti. Razmatrajući potencijal amonijaka u kontekstu pohrane vodika, industrija umjetnih gnojiva bi trebala dekarbonizacijom pohranjene energije osigurati pozitivan učinak na okoliš i pritom se više osloniti na obnovljivu energiju.

Do 2030. godine, proizvodnja amonijaka bi trebala apsorbirati gotovo 10 posto potrebne električne energije iz obnovljivih izvora uz mogućnost ponovnog korištenja pohranjenog amonijaka za lokalne potrebe.

Okvir regulacija EU

Poljoprivredna industrija naglašava kako je za ispunjenje njihovog strateškog plana potreban konkretan okvir regulativa koji bi podržao poljoprivrednike u optimizaciji upotrebe gnojiva omogućivši pritom nastavak njegove uspješne proizvodnje i zadržavanja međunarodne konkurentnosti.

- U našoj viziji do 2030. godine europska industrija gnojiva bit će na raskrižju hrane i energije. U sklopu ispravnog zakonskog okvira industrija gnojiva može odigrati vitalnu ulogu za ambiciju Europske unije da provede održivu poljoprivrednu proizvodnju i sačuva snažnu industrijsku bazu dok se kreće prema dekarboniziranoj ekonomiji - izjavio je Jacob Hansen, izvršni direktor tvrtke Fertilisers Europe u razgovoru s novinarom Euractiva.

Industrija naglašava da europski proizvođači gnojiva posluju na kompetitivnom globalnom tržištu te da zato prioritet mora biti osiguravanje ujednačenih pravila igre u energetici i trgovini.

Uzimajući u obzir činjenicu da Europska unija trenutno traži najbolji način za dekabrboniziranje ekonomije, industrija proizvodnje gnojiva inzistira na prihvaćanju amonijaka kao troškovno isplativog načina pohrane i prijevoza vodika u energetskim sustavima.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version