Izvješće na kojem je radilo preko sto stručnjaka iz 52 države diljem svijeta usredotočuje se na vezu između klimatskih promjena, sigurnosti zemlje i hrane što je ujedno osjetljivo političko pitanje. Ljudske aktivnosti prema podacima iz izvješća izravno utječe na više od 70% (vjerojatno 69-76%) svjetske kopnene površine što igra važnu ulogu u klimatskom sustavu.
- Zemlja je tamo gdje živimo ali zemlja je pod ljudskim pritiskom (...) zemlja nije svemoguća - rekao je Hoesung Lee, predsjednik IPPC-a, u četvrtak na tiskovnoj konferenciji.
Opasnosti od uništenja zemlje uzrokovanog klimatskih promjenama dodatno su naglasili nedavni toplinski valovi i šumski požari, a rast temperature mogao bi pokrenuti alarmantni niz novih posljedica zbog poljoprivredne proizvodnje – od dezertifikacije i degradacije zemljišta, do pomanjkanja vode i erozije tla.
- Ograničene količine obradivih površina, rast ljudske populacije, a sve to obavijeno klimatskim katastrofama čine 'savršen recept za najgori mogući scenarij - rekao je Dave Reay, profesor sa sveučilišta u Edinburghu.
Sektor je izazovan jer zemlja i šume mogu pomoći smanjiti emisije štetnih plinova, apsorbirati ugljični dioksid iz atmosfere, pohraniti ga u zemlju ili pružiti alternativu fosilnim gorivima i materijalima koji sadrže puno ugljika, poput plastike.