Beograd predstavio 'sklonište na četiri kotača' za beskućnike

Autor:

  • Julija Simić/Euractiv.rs

28.11.2018.

A homeless woman sleeps with her dog on the street in Kiev, Ukraine November 1, 2018. REUTERS/Gleb Garanich
Gleb Garanich / REUTERS

Ilustracija

Autobus za posebne svrhe počinje voziti ulicama Beograda već krajem godine, kako bi pružio pomoć najranjivijoj skupini građana - beskućnicima, izvijestio je Euractiv.rs.

Beskućnici će se u autobusu moći otuširati, ošišati, koristiti zahod, oprati rublje, ali i dobiti praktične savjete te druge vrste pomoći. Lokalna kampanja imena DrumoDom skuplja sredstva za pokretanje pomoći toj skupini stanovništva tijekom hladnih dana. Procjenjuje se da u glavnom gradu Srbije živi oko 3.000 do 5.000 beskućnika, a sumnja se da je broj još i veći. Precizne podatke je nemoguće sakupiti zbog toga što se mnogim beskućnicima ne može pristupiti ili oni jednostavno ne žele biti 'pronađeni'.

Prosječni beskućnik u Srbiji je muškarac u ranim pedesetima, razveden i sa srednjom stručnom spremom. Obično je na ulici više od 9 godina godina, nema pristup zdravstvenoj skrbi, a postoji i velika je vjerojatnost da je barem jednom doživio prijetnju ili napad.

Srpski beskućnici tijekom ljetnih mjeseci najčešće spavaju u vanjskim neograđenim prostorima, dok zimi noći provode u zatvorenom, ali neprikladnom prostoru. U Beogradu trenutno ne postoji službeno sklonište za beskućnice, osim Skloništa za odrasle i starije osobe koje može primiti nešto više od 100 ljudi, a koje zimskih mjeseci nerijetko pruža privremeni smještaj gotovo dvostruko više beskućnika.

Predstavnici srpske međunarodne humanitarne organizacije ADRA, iste one koja je i pokrenula projekt DrumoDom, kažu kako bi uvođenjem mobilne usluge za beskućnike voljeli ispuniti jaz koji postoji u Beogradu.

 

DrumoDom će beskućnicima pružiti direktnu podršku u obliku boljih higijenskih uvjeta koji će im pomoći da vrate svoje dostojanstvo, samopoštovanje i nadu. Također, pružit će im podršku i dugoročno, osobito po pitanju pružanja mogućnosti koje bi im pomogle da ponovno stanu na vlastite noge i reintegriraju se u društvo.

Projekt je izazvao interes diljem Srbije, države od 7 milijuna stanovnika u kojoj gotovo ne postoji grad koji se nije susreo s problemom beskućnika. Istovremeno, ADRA je stupila u kontakt i sa službama iz Skopja u Makedoniji.

Beskućnici u Beogradu uključuju tzv. primarne i sekundarne beskućnice, tj. one koji žive na otvorenom te one koji žive u nastambama u kojima ne postoje zadovoljavajući životni uvjeti, ističe Igor Mitrović, ravnatelj udruge. Prema njegovom stručnom mišljenju, postojeća podjela je nedostatna i trebala bi se uskoro zamijeniti prikladnijom. Naime, podjela kakvu trenutno ima Europska tipologija beskućništva i stambene isključenosti (ETHOS) navodi sedam kategorija koje beskućnike dijele prema osnovnom ljudskom pravu za stanovanje, što je upravo to - temeljno pravo, a ne povlastica.

S ciljem poboljšanja razumijevanja i mjerenja opsega beskućništva u Europi, ETHOS je razvio Europski savez nacionalnih organizacija rada s beskućnicima (FEANTSA), čiji je član i udruga ADRA iz Srbije.

Ravnatelj udruge vjeruje da rješavanje problema beskućništva u Srbiji i regiji podrazumijeva napredak u tri područja. Ključni preduvjet reforme su zakoni koji moraju biti prilagođeni rješavanju samog uzroka beskućništva. Nadalje, sustav se mora prilagoditi kako bi se to pitanje dugoročno riješilo, a nužno je da se ojača solidarnost među sugrađanima.

Problema beskućništva ne zaobilazi ni razvijenije i bogatije europske zemlje. Prema rezultatima posljednjeg istraživanja koje je ove godine provela FEANTSA na uzorku od oko 300 milijuna kućanstava u Europskoj uniji, 11 posto europskih kućanstava jedva spaja kraj s krajem, dok ih 9 posto ima problem s održavanjem odgovarajuće sobne temperature. Prema istim podacima više od 15 posto ispitanika živi u vlažnim prostorima, a njih 3,5 posto zaostaje s plaćanjem pozajmica i kredita.

Pravi broj beskućnika u Europskoj uniji, iz istih je razloga nepoznat u Beogradu, kao što je to i drugdje u svijetu. FEANTSA također navodi kako su u posljednjih nekoliko godina samo dvije europske države uspjele smanjiti broj beskućnika, a to su Finska i Norveška. Naime, Finska je u periodu između 2013. i 2016. godine uspjela broj svojih beskućnika smanjiti za čak 10 posto, dok je Norveška u istom razdoblju zabilježila pad od čak 36 posto.

Kampanja za DrumoDom prikupljat će sredstva do 13. prosinca, a cilj kampanje je skupiti oko 12.200 eura kako bi projekt mogao nastaviti funkcionirati bez poteškoća tijekom cijele naredne godine.

Ovaj tekst je u cijelosti preuzet s portala Euractiv.com i preveden na hrvatski.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version