Bi li Europa bila spremna za sljedeću veliku epidemiju? Da, ali preostaju brojne prepreke

Autor:

  • Gerardo Fortuna/ EURACTIV.com

14:41

Outbreak, pandemic exercise by the Fire Brigade Essen, for mass vaccination of the population when at risk by a virus, Essen, North Rhine-Westphalia, Germany, Europe, Image: 88343788, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, imageBROKER
Profimedia, imageBROKER

Ilustracija: Vježba suzbijanja pandemije u Essenu, Njemačka

Unatoč povećanoj pripravnosti EU za izbijanja zaraznih bolesti, države članice i dalje trebaju prevladati etičke, administrativne, regulatorne i logističke prepreke koje usporavaju klinička istraživanja, izjavili su medicinski stručnjaci na znanstvenom sastanku u Bruxellesu.

Sastanak je organizirala Platforma za europsku pripravnost u borbi protiv epidemija koje se ponovno pojavljuju (PREPARE) i Globalna istraživačka suradnja za pripravnost na zarazne bolesti (GloPID-R), a koje se obje financiraju iz europskih istraživačkih programa.

Glavna ideja koja se izrodila na sastanku bila je integracija kliničkih istraživanja i uspostava dobre prakse razmjene podataka, što može doprinijeti učinkovitoj i djelotvornoj reakciji u izvanrednoj javnozdravstvenoj situaciji.

U slučaju moguće pandemije s ozbiljnim posljedicama za stanovništvo, "bili bismo spremniji nego što smo nekada bili, ali uvijek ima prostora za napredak", za EurActiv je izjavio Yazdan Yazdanpanah, profesor za zarazne bolesti na Sveučilištu Paris Diderot u Parizu i predsjedatelj GloPID-a.

Na isto pitanje, profesor Herman Goossens sa Sveučilišta u Antwerpenu odgovorio je da će Europa biti spremna, "no to će ovisiti o vrsti pandemijske zarazne bolesti".

"U većini europskih zemalja imamo mreže, bolnice i primarnu zdravstvenu skrb putem kojih možemo provesti potreban klinički protokol i to u nekoliko tjedana", dodao je.

Goossens je, zajedno s epidemiologom Marcom Bontenom, koordinator projekta ECRAID, akcijskog plana kojeg financira Europska komisija. Navedeni akcijski plan, čiji je cilj uspostaviti održivu mrežu za klinička istraživanja zaraznih bolesti za cijelu Europu, započet će 2019. godine i trajati dvije godine.

"Istraživanje je temeljan i važan dio reakcije na epidemiju pa ga trebamo brzo provoditi", objasnio je Yazdanpanah. Organizatori sastanka naglasili su kako se učinkovitost postiže brzim i fleksibilnim kliničkim istraživanjima integriranima s prvom linijom odgovora.

Uklanjanje prepreka

"Postoje mnoge prepreke za pripravnost na klinička istraživanja: novac, regulatorni problemi, etika, infrastrukture", rekao je Yazdanpanah te dodao da je "ideja pokušati se suočiti sa svim tim problemima zajedno, na način da se osigura dovoljno novca i infrastruktura za pokretanje i provođenje istraživanja prije nego što epidemija izbije".

Goossens je rekao da je provođenje kliničkih ispitivanja u Europi "noćna mora za industriju i akademske istraživače". Razlog tomu su, rekao je, različiti pristupi i različita stajališta koja nacionalna nadležna tijela (NCA-e) i etička povjerenstva za istraživanja (REC-ovi) imaju o protokolima kliničkih istraživanja.

Oba tijela podupiru potrebu za kliničkim istraživanjima u slučaju izbijanja zarazne bolesti, kao i potrebu za brzim preispitivanjem. Međutim, ispitivanje provedeno u sklopu platforme PREPARE pokazalo je da ubrzano preispitivanje nije jednako dostupno u svim državama članicama te da standardni operativni postupci za takvo preispitivanje nisu dovoljno jasni.

 

Ispitivanje je također pokazalo da NCA-e i REC-ovi nisu u jednakoj mjeri spremni ubrzati preispitivanje kliničkih istraživanja u izvanrednoj javnozdravstvenoj situaciji.

Još je jedno aktualno ispitivanje pokazalo da su akutne epidemije nepredvidljive prirode te da se javljaju u ciklusima i valovima diljem geopolitičkih i kulturoloških granica. Stoga se etički i regulatorni okviri namijenjeni ne-akutnim epidemijama ne mogu s lakoćom u potpunosti primijeniti na istraživanja akutnih epidemija.

"Lako je kriviti EU i istina je da u nekim slučajevima ona zakomplicira stvar. S druge strane, inicijative koje povezuju ljude vode se u suprotnom smjeru. Želimo smanjiti razinu birokracije", rekao je Goossens.

Važnost usklađivanja

Međutim, promatrajući širu sliku kliničkih istraživanja za izbijanja zaraznih bolesti, čini se da situacija u Europi nije svugdje jednaka.

"Moramo raditi na sinergističkom načinu, pokušati uspostaviti usklađeniji način provođenja istraživanja", rekao je Yazdanpanah za EURACTIV.

"Pojedine države članice prilično su dobre u provođenju kliničkih istraživanja, druge malo manje, ali mislim da zemlje mogu međusobno učiti iz svojih iskustva ako ih povežemo", rekao je Goossens.

"Ljepota Europe je u zajedničkom djelovanju i to je ujedno poruka za borbu protiv populističkih političara koji misle da je Europa katastrofa", rekao je.

Goossens je smatrao da je Europsko udruženje za istraživanje raka (EACR) uzor platformi PREPARE namijenjenoj izgradnji mreže za usklađena opsežna klinička istraživanja zaraznih bolesti.

"Želimo izvoziti isti model jer nam je potrebna infrastruktura putem koje se može brzo doprijeti do ljudi i putem koje se ljudi mogu brzo educirati", rekao je.

Članak je preuzet u cijelosti s portala euractiv.com i preveden na Hrvatski.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version