Sastanak je organizirala Platforma za europsku pripravnost u borbi protiv epidemija koje se ponovno pojavljuju (PREPARE) i Globalna istraživačka suradnja za pripravnost na zarazne bolesti (GloPID-R), a koje se obje financiraju iz europskih istraživačkih programa.
Glavna ideja koja se izrodila na sastanku bila je integracija kliničkih istraživanja i uspostava dobre prakse razmjene podataka, što može doprinijeti učinkovitoj i djelotvornoj reakciji u izvanrednoj javnozdravstvenoj situaciji.
U slučaju moguće pandemije s ozbiljnim posljedicama za stanovništvo, "bili bismo spremniji nego što smo nekada bili, ali uvijek ima prostora za napredak", za EurActiv je izjavio Yazdan Yazdanpanah, profesor za zarazne bolesti na Sveučilištu Paris Diderot u Parizu i predsjedatelj GloPID-a.
Na isto pitanje, profesor Herman Goossens sa Sveučilišta u Antwerpenu odgovorio je da će Europa biti spremna, "no to će ovisiti o vrsti pandemijske zarazne bolesti".
"U većini europskih zemalja imamo mreže, bolnice i primarnu zdravstvenu skrb putem kojih možemo provesti potreban klinički protokol i to u nekoliko tjedana", dodao je.
Goossens je, zajedno s epidemiologom Marcom Bontenom, koordinator projekta ECRAID, akcijskog plana kojeg financira Europska komisija. Navedeni akcijski plan, čiji je cilj uspostaviti održivu mrežu za klinička istraživanja zaraznih bolesti za cijelu Europu, započet će 2019. godine i trajati dvije godine.
"Istraživanje je temeljan i važan dio reakcije na epidemiju pa ga trebamo brzo provoditi", objasnio je Yazdanpanah. Organizatori sastanka naglasili su kako se učinkovitost postiže brzim i fleksibilnim kliničkim istraživanjima integriranima s prvom linijom odgovora.
Uklanjanje prepreka
"Postoje mnoge prepreke za pripravnost na klinička istraživanja: novac, regulatorni problemi, etika, infrastrukture", rekao je Yazdanpanah te dodao da je "ideja pokušati se suočiti sa svim tim problemima zajedno, na način da se osigura dovoljno novca i infrastruktura za pokretanje i provođenje istraživanja prije nego što epidemija izbije".
Goossens je rekao da je provođenje kliničkih ispitivanja u Europi "noćna mora za industriju i akademske istraživače". Razlog tomu su, rekao je, različiti pristupi i različita stajališta koja nacionalna nadležna tijela (NCA-e) i etička povjerenstva za istraživanja (REC-ovi) imaju o protokolima kliničkih istraživanja.
Oba tijela podupiru potrebu za kliničkim istraživanjima u slučaju izbijanja zarazne bolesti, kao i potrebu za brzim preispitivanjem. Međutim, ispitivanje provedeno u sklopu platforme PREPARE pokazalo je da ubrzano preispitivanje nije jednako dostupno u svim državama članicama te da standardni operativni postupci za takvo preispitivanje nisu dovoljno jasni.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?