'Izvrsno je što će borba protiv raka biti fokus predsjedanja Hrvatske Europskom unijom'

Autor:

  • Tea Trubić

04.06.2019.

KBC Split.
Operacija srca u operacijskoj dvorani u KBC Split.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec / CROPIX

Operacija u dvorani KBC-a Split

Kada se pomnije sagleda, slogan Europske unije 'Ujedinjeni u različitosti' gotovo nikad nije bio prikladniji nego kad se sagledava zdravstvo njezinih država članica. Unatoč tome što zdravstveni sustavi EU28 zemalja obuhvaćaju većinu građana, kvaliteta usluga i obujam primarne zdravstvene skrbi uvelike variraju među članicama EU.

- Živim i radim u Austriji koja se nalazi na raskrižju Zapadne i Centralne Europe, pa sam svjesna razlike koja postoji u kvaliteti zdravstvene skrbi – rekla je Gabriele Grom, potpredsjednica klastera MSD Central and Eastern Europe, dodavši da države u neposrednom susjedstvu imaju bitno slabiji standard.

- Očekivani životni vijek u državama središnje i istočne Europe čak je pet puta niži nego u državama na Zapadu – tvrdi Grom.

Pristupačnost

Europski stup za socijalna prava jasno nalaže da 'svi građani EU imaju jednako pravo na pravovremenu, pristupačnu, preventivnu i ljekovitu zdravstvenu skrb optimalne kvalitete'. Unatoč tome što većina država članica u svom paketu zdravstvenih usluga predviđa široki spektar potrebne skrbi, zbog nedovoljne količine i kvalitete tih usluga, države ne mogu svojim građanima garantirati jednak tretman. Nažalost, ekonomski slabije razvijene države središnje i istočne Europe zbog demografskih promjena (osobito starijeg stanovništva koje je i sklonije korištenju zdravstvenih usluga), nedostatka transparentnosti i korupcije, svojim građanima ne mogu garantirati jednako kvalitetno zdravstvo.

- Nažalost, prema posljednjim podacima istraživanja, samo 4 od 10 onkoloških pacijenata u Bugarskoj preživi svoju dijagnozu raka. S druge strane, čak 20 posto više pacijenata u Švedskoj postigne uspješni oporavak zbog pravovremene dijagnoze i kvalitetnije medicinske skrbi – navodi Grom.

Pacijenti koji si to mogu priuštiti često investiraju u privatno zdravstvo, za što spremno plaćaju iz vlastitog kućnog budžeta, unatoč tome što istovremeno financiraju i obavezno tj dopunsko osiguranje.

- Besplatno zdravstvo, nažalost, ne garantira kvalitetno zdravstvo. Pacijenti država središnje i istočne Europe neusporedivo duže čekaju dijagnoze, tretmane i zdravstvenu skrb od građana ostatka Europe. Primjerice, pacijenti u Poljskoj zdravstvenu uslugu čekaju čak sedam puta dulje od svojih susjeda u Njemačkoj – upozorava Grom.

Duge liste čekanja jedan su od vodećih problema s kojima se države srednje i istočne Europe teško izlaze na kraj. Zbog kompleksne birokracije, nedostatka osposobljenog kadra i kvalitetne opreme, pacijenti tih zemalja se prije svakog pregleda trebaju 'naoružati' živcima, stati u red i čekati tretman o kojem im nerijetko ovisi život.

- Pacijenti u Austriji svoju terapiju mogu očekivati isti dan kada dobiju dijagnozu, dok građani susjedne Slovačke početak tretmana znaju čekati i po tri godine – dodaje Grom.

Zdravstvo kao prioritet

- Unaprjeđenje zdravstvene skrbi trebalo bi postati prioritetom svake europske vlade, zato što jedino zdravi građani mogu generirati gospodarski rast – upozorava Grom, dodajući da bi državne investicije u zdravstveni sektor trebali postati nužda, a ne luksuz.

- U tom kontekstu Europa ne može nametnuti standard. Činjenica je da postoje prevelike razlike između članica, pa ključnu ulogu u reformi zdravstvenog sustava moraju preuzeti nadležni resori država EU koji bolje znaju prepoznati potrebe i probleme svojih građana. Međutim, Europska unija mora osigurati zajednički okvir koji bi pojednostavio suradnju između politike i industrije, čime bi se pronašla održiva rješenja – objašnjava.

Prema Grom, Belgija je u tome do sada bila najuspješnija. Zahvaljujući njihovoj inovaciji zdravstva, onkološkim pacijentima se kroz pet godina ukupno spasilo čak 6.000 godina života. Na krilima inovativnih rješenja kojima se pacijentima osigurava ranije otkrivanje bolesti, očekuje se da će se narednih godina spasiti čak 11.000 godina života.

Hrvatski prioriteti predsjedanja EU

Hrvatska će kao najmlađa država članica prvi put predsjedati Europskom unijom u siječnju 2020. godine. Tijekom šest mjeseci mandata na čelu Vijeća EU, posebna će pažnja biti posvećena onkologiji, transplantaciji organa, sigurnostima patenata i izazovima starenja.

- Tijekom našeg predsjedanja EU planiramo organizirati događaj na kojem ćemo okupiti struku, ključne aktere Unije, kao i predstavnike relevantnih međunarodnih organizacija, kako bismo osigurali vidljivost i naglasili nužnost jačanja angažmana u borbi protiv raka u Europskoj uniji – stoji u službenom dopisu Ministarstva zdravstva.

- Smatram da je izvrsno što će Hrvatska tijekom svog predsjedanja fokus staviti na onkologiju. Ključ pronalaska kvalitetnog rješenja za borbu protiv te zloćudne bolesti leži u zajedničkom angažmanu kojim bi se svim pacijentima omogućila pravovremena i kvalitetna dijagnostika, kao i prevencija te liječenje – zaključuje Grom.

(Intervju se održao tijekom konferencije Europskog udruženja personalizirane medicine (EAPM) u Bruxellesu).

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version