Rasprava o obveznom ili dobrovoljnom cijepljenju je u 'potpunosti beskorisna'

Autor:

  • Gerardo Fortuna/ EURACTIV.com

26.11.2018.

EU Commissioner for Health and Food Safety Vytenis Andriukaitis gestures after a news conference in Brasilia, Brazil March 29, 2017. REUTERS/Ueslei Marcelino - RC144800B850
Ueslei Marcelino / REUTERS

Vytenis Andriukaitis, europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane

O tome hoće li cijepljenje biti obavezno ili ne, moraju odlučiti medicinski stručnjaci, a ne političari, izjavio je Vytenis Andriukaitis, europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane. Jedini bitan cilj je postizanje maksimalne procijepljenost, nadodao je u svom obraćanju novinarima u četvrtak.

Andriukaitis je održao govor prilikom objave zdravstvenog izvješća Health at a Glance, koje uspoređuje rezultate nacionalnih zdravstvenih sustava diljem Europe.

Cijepljenje je privuklo najviše pozornosti na konferenciji, a povjerenik je bio prisiljen odgovoriti na pitanja novinara o aktualnoj raspravi u Italiji.

Prema Andriukaitisu, rasprava oko odluke o dobrovoljnom ili obveznom cijepljenju je neprirodna i 'apsolutno beskorisna'. Ponovio je svoju raniju tvrdnju da je jedino bitan problem na kojem se treba poraditi je osiguravanje maksimalne procijepljenosti.

Litavski povjerenik je naveo primjer Nizozemske koja jamči vrlo visoki stupanj procijepljenosti koristeći u potpunosti dobrovoljnu metodu.

'Možemo koristiti različite ili čak kombinirati sustave', rekao je nadodajući da su epidemiolozi, liječnici, znanstvenici i imunolozi  predložili koji je instrument najučinkovitiji.

U izvješće Health at a Glance je objavljeno da su se posljednjih godina u nekim dijelovima Europe pojavile bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Zato je bitno osigurati učinkovito cijepljenje za svu djecu u zemljama Europske unije.

Andriukaitis je naveo da su zemlje EU cilju borbe protiv ospica do 2020. godine, ali je također prepoznao činjenicu da Europa još nije iskorijenila tu bolest.

Italija se nedavno suočila s ozbiljnom epidemijom ospica, s 4.978 slučajeva prijavljenih od veljače 2017. do siječnja 2018. godine.

Povjerenik koji je nedavno održao raspravu s talijanskom ministricom zdravstva Giuliom Grillo, sugerirao je da talijanska vlada treba imati pristup zdravstvu koji neće stvoriti jaz između Bruxellesa i Rima jer bi to samo potaknulo euroskepticizam.

- To je jednostavno pitanje za društvo: hoćemo li se kao društvo osloniti na lažne vijesti i loše rasprave ili ćemo spasiti živote djece? Sada je društvo odgovorno. - zaključio je.

Zdravstveno stanje Europske Unije

Izvješće Health at a glance iznijelo je neke značajne razloge za zabrinutost koji se tiču smanjenja očekivanog  trajanja života u nekim zemljama poput Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, ali i prisutnost velikih nejednakosti u zemljama članicama i njihovom socioekonomskom statusu.

Primjerice, kućanstva s niskim prihodima će u pet puta više slučajeva prijaviti da njene potrebe za zdravstvenom skrbi nisu zadovoljene, za razliku od kućanstva s visokim dohotkom. Izvješće također navodi da je veća stopa smrtnosti kod osoba s niskom razinom obrazovanja za razliku od onih s visokom stručnom spremom.

Prevencija ostaje prioritet jer više od 790 000 smrtnih slučajeva godišnje nastaje zbog bihevioralnih rizičnih faktora poput pušenja, pretilosti i konzumacije alkohola.

Ipak, izvješće je pružilo informacije o načinu na koji sustav funkcionira, što je korisno za izmjenu dobrih praksi.

Izvješće je objavljeno s namjerom da pomogne državama članicama u poboljšanju zdravlja svojih građana. Samo nakon posljednjeg izvješća o stanju zdravlja u Europskoj uniji, sedam zemalja je organiziralo dobrovoljnu razmjenu kako bi raspravili o rezultatima izvješća u zdravstvu i podijelili dobre prakse.

- Ovo nije još jedna akademska ili statistička vježba već i opipljivi alat – napomenuo je Andriukaitis.

Mentalna bolest

U izvješće su uključena dva tematska poglavlja, jedno koje promiče mentalno zdravlje te drugo koje procjenjuje strategije za smanjenje potrošnje.

Zanemarena, no ipak važna tema su duševne bolesti poput depresije, anksioznog poremećaja i ovisnosti o alkoholu i drogama koje koštaju porezne obveznike oko 600 milijardi eura, više od 4 posto BDP-a europskih zemalja.

Većina tih troškova je neizravna: 260 milijardi eura je zbog niskih stopa zaposlenosti osoba oboljelih od mentalnih bolesti, a 170 milijardi eura je utrošeno na programe socijalne zaštite.

- Sprječavanje mentalnih problema je politički prioritet – potvrdio je Andriukaitis tijekom konferencije za novinare.

Učinkovita potrošnja

Prema prikupljenim podacima u izvješću, oko jedne petine troškova na zdravstvo je neučinkovito i može se iskoristiti u druge zdravstvene svrhe.

Navedeni su i nepotrebni prijemi u bolnice koji godišnje oduzmu oko 37 milijuna bolničkih krevet što bi se moglo izbjeći boljim upravljanjem.

- Ne pozivamo na smanjenje izdataka nego za pametnu preraspodjelu neučinkovite potrošnje – rekao je povjerenik Andriukaitis.

Tako bi se potencijalno moglo uštedjeti i do 20 posto, a taj novac bi se mogao preraspodijeliti ili sačuvati.

Trenutno, prema procjenama, na zdravstvo se izdvaja 9,6 posto BDP-a na razini cijele Europske unije, dok je pred 10 godina taj broj iznosio 8,8 posto.

Članak je u cjelosti preuzet s portala Euractiv.com i preveden na hrvatski.\u0000

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version