Roditelji bolesne djece imaju velikodušno pravo na dopust, ali si ga ne mogu priuštiti

Autor:

05.09.2018.

Duje Klarić / CROPIX

Ilustracija

U samo 17 zemalja EU, među kojima je i Hrvatska, roditelj ima pravo najmanje 10 dana godišnje izostati s posla zbog bolesti djeteta

Države Europske unije, bez iznimke, suočavaju se s problemom pada nataliteta i demografskog izumiranja: ni u jednoj državi EU stopa fertiliteta - prosječni broj djece koju žena rodi tijekom fertilnog razdoblja - nije veći od 2, iako bi, samo za prirodno nadomještanje stanovništva, ta stopa morala biti 2,1.

Stoga posljednjih godina većina država EU nastoji uvesti određene mjere demografske politike i motivirati mlade obitelji da imaju djecu. Spektar mjera je vrlo širok, od novčanih davanja preko povećanja duljine dopusta nakon rođenja djeteta do otvaranja vrtića i razvijanja drugih oblika skrbi za djecu, a kao ključni problem koji treba riješiti detektirano je usklađivanje radnih i obiteljskih obaveza.

Gotovo ne postoji zemlja u kojoj bi zaposleni roditelji mirne duše rekli da je to usklađivanje uspjelo, a jedan od glavnih problema koji navode gotovo svi, a kojim se javne politike još uvijek tek marginalno bave, jesu mogućnosti odlaska na bolovanje u slučajevima kad su im bolesna djeca.

Dopust zbog "više sile"

Na razini Europske unije, Direktiva o roditeljskom dopustu daje svakom roditelju pravo da "izostane s posla temeljem "više sile" zbog hitnih obiteljskih razloga u slučaju bolesti ili nesreće zbog koje je njegova hitna prisutnost neizbježna", no Direktiva ne navodi koliko dugo zaposlenik može izostati i koliku naknadu tijekom tog vremena treba dobivati. Tumačenje direktive i konkretna zakonska određenja u državama EU različita su. U samo 17 zemalja EU, među kojima je i Hrvatska, roditelj ima pravo najmanje 10 dana godišnje izostati s posla zbog bolesti djeteta - u dobrom dijelu tih zemalja nije potrebna liječnička potvrda. U četiri od tih 17 država - Italiji, Litvi, Belgiji i Grčkoj - takav dopust nije uopće plaćen.

Primjerice, u Francuskoj, državi poznatoj po vrlo kvalitetnoj demografskoj politici, roditelj može, ovisno o dobi djeteta, izostati s posla od 3 do 14 dana po bolesti, ali za to neće primiti nikakvu naknadu. Među državama koje plaćaju naknade roditeljima ističe se Austrija, u kojoj je naknada jednaka punoj plaći, ali samo za ukupno bolovanje od po 14 dana po roditelju u jednoj kalendarskoj godini. Njemačka nudi mogućnost bolovanja od 10 dana u jednoj godini, uz naknadu od 80 posto pune plaće, a Irska - punu plaću, ali samo tri dana.

Hrvatska pri vrhu, ali...

Hrvatsko zakonodavstvo, prema mogućoj duljini i učestalosti bolovanja za njegu djeteta, nalazi se pri samom vrhu ljestvice zemalja EU: roditelj za dijete do 7 godina može biti na bolovanju do 60 dana po bolesti, a za dijete starije od 7 godina do 40 dana. Međutim, kad su u pitanju naknade, među državama koje takvu naknadu isplaćuju, Hrvatska ne stoji najbolje.

Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, naknada tijekom bolovanja samog zaposlenog roditelja iznosi najmanje 70 posto njegove prosječne plaće, kolika god ona bila, a za prva 42 dana bolovanja trošak snosi poslodavac. Mnogi poslodavci kolektivnim ugovorima ili pravilnicima o radu propisuju i veći postotak naknade: u javnim službama on, primjerice, iznosi 85 posto, kod pojedinih poslodavaca i 90 posto, a, primjerice, za zaposlenike Grada Splita čak 95 posto.

No, kad se radi o bolovanju za dijete - za koje troškove naknade roditelja uvijek snosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - naknada također iznosi najmanje 70 posto osnovice, ali najviše 4.257,28 kuna. I nema kolektivnih ugovora kojima se ta naknada - budući da ju ne pokriva poslodavac - može povećati. Za dijete do tri godine starosti, naknada iznosi 100 posto plaće, ali opet najviše 4257,28 kuna.

Kod susjeda bolje

U dobrom dijelu drugih postsocijalističkih zemalja uvjeti su ostali znatno bolji: u Sloveniji je dužina mogućeg bolovanja bitno kraća, od 7 do 15 dana, ali naknada iznosi 80 posto pune plaće, bez ograničenja. Vrlo sličnu regulativu imaju i Estonija i Poljska, države koje imaju jednako veliki demografski problem kao i Hrvatska.

Roditelji u Hrvatskoj, osobito oni s višim plaćama, stoga smatraju da su, zbog ograničenja od 4257,28 kuna, koje se godinama nije mijenjalo, ozbiljno zakinuti i diskriminirani kad moraju na bolovanje zbog djeteta, a oni s nižim plaćama upozoravaju da par stotina kuna koje izgube na plaći zbog bolesti djeteta starijeg od tri godine u njihovom kućnom budžetu više nedostaju od mnogo većih iznosa kod roditelja s boljim zaradama.

Zbog takvog smanjenja plaća, roditelji, kako bi izbjegli smanjenja, nerijetko i sebe i liječnika dovode u krajnje nezgodnu situaciju moleći da im liječnik "napiše" da su oni sami bolesni - jer je za takva bolovanja naknada bitno veća.

Sustavno "muljanje"

- Moj poslodavac plaća 90 posto pune plaće ako sam ja bolesna, a kad mi je dijete dobilo kozice, pa na njih još navuklo i upalu pluća te sam morala biti s njim doma skoro mjesec dana, jer nemam baka-servis, plaća mi je pala na pola. Nisam imala obraza moliti liječnika da prijavi da sam ja bolesna, a i ne znam što bih rekla na poslu... Pa grozno mi je tako lagati, skrivati da mi je dijete bolesno, ali sam stvarno bijesna. Ako stvarno imamo demografski problem i ako želimo motivirati ljude da imaju još djece, ovo se ne bi smjelo događati. Plaća mi se prepolovila, ali svi krediti, režije i ostalo nije palo ni lipe - zorno nam je objasnila jedna mama 5-godišnjaka, koja zarađuje nešto više od 8000 kuna mjesečno.

I tijekom mnogo kraćih bolovanja roditelji financijski osjete manjak. No, posebno ih smeta što se njihova vlastitia bolest više validira od bolesti djeteta.

Konkretno, ako se razboli roditelj s plaćom od 8000 kuna koji, primjerice, radi u javnom sektoru, te ostane na bolovanju tjedan dana, on će za taj mjesec okvirno dobiti plaću od oko 7725 kuna, jer mu je za pet radnih dana koje je proveo na bolovanju plaća obračunata po stopi od 85 posto. No, ako mu se razboli dijete, on će za isto vrijeme provedeno na bolovanju dobiti oko 600 kuna manje, jer mu se naknada za pet dana bolovanja ne računa kao postotak njegove plaće, već ne može biti veća od zadanog cenzusa.

Vlada svjesna problema?

Roditelju s plaćom od 3500 kuna, ako ostane kod kuće s bolesnim djetetom starijim od 3 godine dva tjedna, naknada će se izračunavati kao 70 posto njegove plaće (jer je plaća niža od gornjeg cenzusa) te će za ta dva tjedna primiti 500 kuna manje nego inače. 

Premijer Andrej Plenković, koji demografske probleme - što zbog izrazito niskog nataliteta, što zbog masovnog iseljavanja -  kontinuirano ističe kao prioritetne, najavio je prije ljeta kako je svjestan problema i kako će na jesen krenuti prvenstveno u izmjene zakonodavstva vezanih za naknade tijekom čuvanja trudnoće (koje su također limitirane i, za žene s višim plaćama, niže od naknada za klasična bolovanja) te bolovanja zbog bolesti djece. Jesen, u političkom smislu, upravo počinje...

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version