Što se promijenilo u hrvatskom zdravstvenom sustavu zadnje dvije godine? Ništa!

Autor:

28.11.2019.

Zagreb, 291019. Vinogradska.
KBC Sestre Milosrdnice.
Svecano otvaranje nove angio sale u KBCu Sestre milosrdnice, u Klinickom zavodu za dijagnostiku i intervencijsku radiologiju.
Na fotografiji: Milan Kujundzic.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Ministar zdravstva Vlade RH Milan Kujundžić

Što se promijenilo u hrvatskom zdravstvenom sustavu u posljednje dvije godine?

Odgovor Europske komisije u Pregledu stanja zdravlja i zdravstvene zaštite 2019. za Hrvatsku, koje se radi svake dvije godine, na to pitanje bilo bi; gotovo ništa, jer Hrvatska i dalje zaostaje za europskim zdravstvenim prosjekom u gotovo svim segmentima sustava, ali i uspjehu liječenje bolesti koje su izlječive ili se mogu spriječiti.

Ni jedna zacrtana reforma od one bolničke do primarne zdravstvene zaštite nije provedena, ali i dalje se donose strategije koje se ne realiziraju, jedan je od zaključaka u ovom izvješću koje je rezultat rada OECD-a i European Observatory on Health Systems and Policies temeljem podataka koje 28 zemalja EU-a te Islanda i Norveške dostavljaju Eurostatu i OECD-u.

Zato ne čudi da očekivani životni vijek u Hrvatskoj i dalje zaostaje za prosjekom EU tri godine a Komisija razloge vidi u činjenici da nema dovoljne i učinkovite intervencije javnog zdravstva da bi se situacija promijenila na bolje. Politike protiv pušenja nedovoljno su razvijene, pušenje u zatvorenim javnim prostorima i dalje je rašireno, a stopa tinejdžera pušača treća je najviša u EU-u. Stope pretilosti su u porastu, posebno među djecom.

Smrtnost koja se može spriječiti daleko je iznad prosjeka EU-a. Činjenice govore da su ishemijska bolest srca i moždani udar dva najčešća uzroka smrti. Rak pluća najčešći je uzrok smrti od zloćudnih bolesti a stopa smrtnosti od nje nije se smanjila od 2000. Povećala se i stopa smrtnosti od dijabetesa. Dapače EK drži da je zabrinjavajuće što u Hrvatskoj od 2000. raste smrtnost od inače izlječivih bolesti. U Hrvatskoj je ona 140 na 100.000 a na Islandu , Norveškoj i li Francuskoj 63. Stopa smrtnosti od uzroka koje se mogu spriječiti je u EU na 100.000 stanovnika 161 a u Hrvatskoj 232. Na Cipru je ona tek 100 a u Italiji 110.

Hrvatska je i dalje na začelju u preventivi o čemu svjedoči i to da je više od polovice smrtnih slučajeva u Hrvatskoj povezano s čimbenicima rizika u ponašanju a to znači s pušenjem, alkoholom i s nedovoljno tjelesne aktivnosti. Četvrtina smrtnih slučajeva povezana je i s lošom prehranom a drugi najveći rizik je duhan preko izravnog ili pasivnog pušenja koji je krivac za petinu smrtnih slučajeva. Za alkohol se veže se 7 posto smrti a 3 posto za premalo tjelesne aktivnosti.

Sve to ne treba čuditi jer se 'veliko pospremanje' zdravstvenog sustava ne događa, a bez njega nema niti kvalitetnije zdravstvene skrbi. Istina, za zdravstvo se u Hrvatskoj troši samo 1.272 eura po stanovniku a manje izdvajaju samo Latvija i Rumunjska dok je EU prosjek oko 2.800 eura. No, EK tvrdi da se ipak može bolje ali ne dok je “primarna zdravstvena skrb fragmentirana i po svemu sudeći, nedovoljno iskorištena u usporedbi s bolničkom i izvanbolničkom skrbi”. Dodatni su problem duge liste čekanja za specijalističke i liječenje. I dalje nema podataka o kvaliteti i učinkovitosti u zdravstvenoj skrbi premda Agencija za kvalitetu i akreditaciju postoji još od 2007. godine.