UKINUT OBAVEZNI STAŽ

Studenti u panici zbog provedbe direktive EU: 'Na fakultetu učimo teoriju, ne možemo odmah početi liječiti pacijente!'

Prihvaćanjem direktive EU Hrvatska se obvezala da će medicinski fakulteti imati programe koji omogućavaju da liječnici odmah nakon diplome dobiju licencu za rad. Sljedeće godine fakultet završava prva generacija po novim pravilima, a pitanje dodatne prakse nije riješeno
Ilustracija
 Profimedia, Wavebreak

Staž, sekundarijat ili “s faksa na posao”? Ta dilema oko “prvog posla” liječnika koji će svoje diplome dobiti sljedeće godine, kao prva generacija nakon ulaska Hrvatske u EU na koju se odnosi europska direktiva po kojoj nema staža, još uvijek nije riješena i ne zna se kada će biti.

Istina, čak 90 posto studenata medicine, pokazalo se, želi da nakon završenog studija imaju godinu dana staža prije nego što samostalno počnu liječiti pacijente, a direktiva EU, koju je Hrvatska prihvatila, navodno, onemogućava realizaciju te želje. Upravo se vode polemike, pregovori i rasprave, a rješenje koje nude nadležni nije najbolje “leglo” većini studenata medicine. Tvrde da nakon završenog fakulteta ipak trebaju “malo mentorstva”, točnije najbolje bi bilo da to bude godinu dana za sve i pod istim uvjetima.

No, Ministarstvo zdravstva i dalje tvrdi da zbog direktive ne može biti staža jer smo se obvezali da će medicinski fakulteti imati programe koji omogućavaju da liječnici odmah nakon diplome dobiju licencu za rad. Kako studenti i mladi liječnici i dalje inzistiraju na “pripremnom periodu”, nedavni je prijedlog ministarstva da se umjesto staža uvede tzv. sekundarijat u trajanju od nula dana do dvije godine!? Naime, oni mladi liječnici koji odmah nakon završetka studija dobiju specijalizaciju ne bi morali ići na sekundarijat, a ostali bi u njemu bili dok ne dobiju (ako dobiju) specijalizaciju, ali najdulje dvije godine.

S obzirom na iskustvo, mnogima će biti odmah jasno da se širom otvaraju vrata diskriminaciji, odnosno nejednakosti starta mladih liječnika. Nema dvojbe da će neki, dakako snalažljiviji i s jačim vezama, brzo dobiti specijalizaciju, a ostali će na sekundarijat na dvije godine. I ne samo da će ovi potonji imati lošiji start nego će “potonuti” i materijalno, što sigurno nije beznačajno. Naime, dovoljno je podsjetiti da je plaća specijalizanta oko 7500 kuna, tome treba pribrojiti i 360 kuna za prijevoz te dva-tri dežurstva ili oko 1500 kuna. Riječju, specijalizant će svakog mjeseca dobivati oko 9000 kuna, a sekundarac će imati upola manje (kao sadašnji stažisti)!

Rad s licencom

U Ministarstvu se “izvlače” na direktivu, a da je teško dokučiti što se u konačnici želi govori i to da je povjerenstvo za temeljnu godinu koje je trebalo dati konačno rješenje za ovaj problem odnedavno preimenovano u Povjerenstvo za program rada doktora medicine s licencom. Članovi toga povjerenstva tvrde da direktiva nije prepreka za uvođenje staža za sve liječnike pod jednakim uvjetima, kako se ta “praksa” zvala. Osim toga, uvijek se može “pisati” u EK i tražiti drugo rješenje primjerenije Hrvatskoj.

- Sve je podložno promjenama pa i ono na što smo pristali prije više godina. Nema razloga da ne objasnimo EK zašto tražimo promjene i uvjerena sam da bi oni na to pristali - kaže prof. dr. Nada Čikeš, dobra poznavateljica europske medicinske edukacije, koja pokušava uvjeriti Ministarstvo zdravstva da je staž pomoć mladim liječnicima. Dodala je kako je na nedavnom sastanku na tu temu na europskoj razini u Švicarskoj ponovljeno da svi liječnici u svom obrazovanju trebaju imati jedan tranzicijski period koji služi tome da formiraju novi identitet, odnosno da se pripreme za liječničku profesiju.

Uostalom, da direktiva nije sveto pismo potvrđuje primjer dijela europskih zemalja koje su odlučile drukčije i u kojima postoji staž, poput Danske, Švedske ili Njemačke, ali i Slovenije gdje se staž naziva sekundarijat, ali s istim, i to vrlo jasnim pravilima. Obvezni dio kod naših susjeda traje šest mjeseci i moraju ga proći svi mladi liječnici ako žele položiti stručni ispit i raditi u Sloveniji.

- Drugih je šest mjeseci izbornih, i to tako da liječnici sami odabiru odjele koje će obilaziti - objašnjava dr. Danko Relić, član Hrvatskog društva mladih liječnika. Dodaje da je upravo to društvo prije dvije godine predložilo kako bi trebao izgledati pripravnički staž mladih liječnika, ali od realizacije zasad nema ništa. Prema prijedlogu, staž je trebao trajati godinu dana.

Korak natrag

Hrvatska liječnička komora procjenjuje da je učinjen korak natrag u strukturi stručnog usavršavanja liječnika. - Ne daje potrebnu sigurnost ulaska u zdravstveni sustav. Smatramo da umjesto staža treba uvesti tzv. sekundarijat, po uzoru na Sloveniju, koji bi počinjao odmah nakon završenog fakulteta, a mladi bi se liječnici usavršavali pod nadzorom mentora od 9 do 24 mjeseca - kaže dr. Krešimir Luetić, dopredsjednik HLK.

Dodaje da bi prvih devet mjeseci trebalo biti obvezno za sve, a radilo bi se u bolničkoj i izvanbolničkoj hitnoj, obiteljskoj medicini, a trebao bi i tečaj naprednog održavanja života. Ostatak vremena liječnici bi bili na odjelima koji ih potencijalno zanimaju kao specijalizacija, a što bi možda moglo ući u specijalistički staž.

- Najviše nas muči nesigurnost. Za godinu dana završavamo fakultet, a problem sa stažem još nije riješen. Bit će potreban period tranzicije kako bi se prilagodili budućem radu. Kao studenti više smo se bavili teorijom, a manje praksom i zato smo uvjereni da bi godina staža za prilagodbu bila nužna. Pravila bi trebala biti jednaka za sve - kaže Kristian Dominik Rudež, student šeste godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Koliko je predloženi hrvatski model još uvijek nedorečen potvrđuje i to da za “sekundarijat”, odnosno rad uz nadgledanje starijeg kolege još uvijek nema programa rada, ne zna se u kojim bi zdravstvenim ustanovama mladi liječnici trebali raditi, odnosno tko će imati ovlasti za provođenje, a nema ni ulaznih kriterija...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 16:16