Europske zemlje su među najteže pogođenima. U trenutku pisanja ovog dokumenta pet od šest najpogođenijih zemalja nalazi se u Europi. Međutim, čak i dok pokušava uspostaviti kontrolu nad bolesti COVID-19 kod kuće, Europa ima vodeću ulogu u izgradnji globalne solidarnosti.
Iako se kao pojedinci fizički distanciramo, moramo se udružiti kao akteri na svjetskoj sceni.
Europska unija i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zajednički se zauzimaju za potporu ranjivim zajednicama i zemljama diljem svijeta. Zajedništvo svjetske zajednice sad je osobito važno jer smo pred bolešću svi jednaki, ona ne poznaje granice i ne diskriminira. Dok god su neki od nas bolesni, nitko nije siguran.
Kako bi poduprle globalni odgovor na bolest COVID-19, Europska unija i njezine države članice nedavno su predložile paket „Tim Europa”, čija će vrijednost premašiti 23 milijarde eura. Naravno, inicijativa Tim Europa u svojem će odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19 surađivati i s Ujedinjenim narodima.
Kao u tolikim krizama dosad, najranjiviji pate najviše i sve mora biti usmjereno na to da im se pomogne. EU podupire Strateški plan pripravnosti i odgovora WHO-a novim sredstvima u iznosu od 30 milijuna eura za jačanje pripravnosti i odgovora na izvanredne događaje u zemljama sa slabim zdravstvenim sustavima ili onima koje su pogođene humanitarnim krizama.
Osim toga, Europska komisija, WHO i partneri iz cijelog svijeta udružili su se radi pokretanja „Akceleratora pristupa alatima za borbu protiv bolesti COVID-19” u svrhu bržeg razvoja, proizvodnje i pravedne distribucije cjepiva, dijagnostike i terapeutika za bolest COVID-19 kako bi svi ljudi imali jednak pristup proizvodima kojima se spašavaju životi.
Kako bi ostvarila taj povijesni cilj, Europska komisija je 4. svibnja organizirala donatorsku konferenciju na kojoj se više od 40 zemalja obvezalo na izdvajanje oko 7,4 milijarde eura za potporu istraživanju i razvoju cjepiva, dijagnostike i terapeutika.
Međutim, naše partnerstvo uvelike nadilazi trenutačnu krizu.
Pandemija se širi zbog nedostataka i nejednakosti u zdravstvenim sustavima, što dodatno ukazuje na važnost ulaganja u zdravstvene radnike, zdravstvenu infrastrukturu i sustave za sprečavanje i otkrivanje izbijanja bolesti te reagiranje na njih.
Jaki zdravstveni sustavi najbolja su prevencija ne samo izbijanja bolesti i pandemija, već i višestrukih prijetnji zdravlju s kojima se ljudi diljem svijeta svakodnevno suočavaju.
Međutim, s obzirom na trenutačne trendove, do 2030. više od pet milijardi ljudi neće imati pristup osnovnim zdravstvenim uslugama, uključujući mogućnost susreta sa zdravstvenim radnikom te pristup osnovnim lijekovima i tekućoj vodi u bolnicama.
Čak i kad su usluge dostupne, njihovo korištenje može značiti financijsku propast za milijune ljudi.
Ti nedostaci ne ugrožavaju samo zdravlje pojedinaca, obitelji i zajednica, već i globalnu sigurnost i gospodarski rast.
Zbog toga je EU izdvojio 102 milijuna eura za Partnerstvo za univerzalno zdravstveno osiguranje s WHO-om, kojim se podupire jačanje zdravstvenog sustava u 115 zemalja Afrike, Kariba, Pacifika, istočne Europe te središnje i jugoistočne Azije.
Svijet svake godine na zdravlje troši oko 7,5 bilijuna američkih dolara, što je gotovo 10 % svjetskog BDP-a.
Međutim, previše zemalja troši prevelik dio svojeg proračuna za zdravstvo na liječenje u bolnicama, u kojima su troškovi viši, a rezultati često lošiji, umjesto da promiču zdravlje i sprječavaju bolesti na razini primarne zdravstvene zaštite.
Pandemija bolesti COVID-19 u konačnici će se povući, ali više nema povratka na staro.
Dok pružamo odgovor na ovu pandemiju, moramo se pripremati i za sljedeću. Sad je prilika da se postave temelji za otporne zdravstvene sustave diljem svijeta.
Ulaganja u jačanje zdravstvene infrastrukture i radne snage jedini su način da se izbjegnu buduće globalne zdravstvene krize poput ove s kojom se sada suočavamo.
Iz ove pandemije moramo naučiti da će ulaganje u zdravstvo danas spašavati živote sutra.
Povijest će nas prosuđivati ne samo prema tome jesmo li je svladali, nego i prema poukama koje smo izvukli i onome što smo nakon toga poduzeli.
Dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus
Glavni direktor
Svjetska zdravstvena organizacija
Jutta Urpilainen
Povjerenica za međunarodna partnerstva
Europska komisija