Zajedno možemo promijeniti budućnost europske onkologije

Sva mišljenja izrečena u ovoj kolumni odražavaju stav autorice, a ne i redakcije Euractiv.com. Deepak Khanna je potpredsjednica udruge Onkologija za Europu, Bliski istok, Afriku i Kanadu (EMEAC) koja će ovoga tjedna na tu temu organizirati konferenciju u Bruxellesu.
Ilustracija
 Tatjana Krstić / CROPIX

Gotovo svi imaju prijatelja ili člana obitelji koji je obolio od raka. Riječ je o bolesti koja je odmah iza kardiovaskularnih bolesti vodeći uzrok smrti u Europi. Zbog čega je ključno da se što prije pronađe rješenje. Zbog kompleksnosti ove bolesti, ne postoji jednostavno rješenje za odgovor na tu dijagnozu, a nije ni moguće da se pojedinac sam suoči s tim. Kao društvo, imamo zajedničku odgovornost za pacijente oboljele od raka diljem EU, stoga smo dužni raditi zajedno prema prethodno dogovorenim smjernicama Strategije EU za borbu protiv raka.

Trenutno je taj pristup vrlo popularan.

U svom prvom govoru kao spitzenkandidat Europske pučke stranke, Manfred Weber je obećao da će ako bude izabran sljedeće godine donijeti 'glavni plan Europske unije za borbu protiv raka'. Kandidat pučana je glavni favorit za osvajanje mandata predsjednika Komisije, stoga njegova podrška planu može biti presudna za sudbinu života milijuna Europljana.

Weber nije jedini koji naglašava potrebu takvog plana. Postoji jasna međustranačka podrška takvoj inicijativi na čelu s Lieve Wierinck, zastupnice grupacije ALDE. Naime, ona je istaknula hitnu potrebu za širokopojasnim ulaganjem i efikasnijim vođenjem nacionalnih politika po pitanju raka.

- Različite interesne grupacije imaju različita viđenja o tome kako bi strategija za suzbijanje raka mogla izgledati i ja se veselim raspravi s drugim vodećim glasovima u području onkološke politike tijekom Europskog foruma za rak koja će se ovoga tjedna održati u Bruxellesu – zaključila je Wiernick.

No, čini se da postoji konsenzus oko toga da budući plan mora zadovoljavati tri ključna preduvjeta: unaprjeđenje njege, ravnopravan i pravovremen pristup te održivost zdravstvenog sustava.

Prvo, zdravstveni je sektor dužan nastaviti širiti inovacije. Posljednjih desetljeća inovacija u medicini poput operacija te moderne zaštite i prevencije, doprinijela je napretku u borbi protiv raka dok se stopa preživljavanja liječenja mnogih tipova onkoloških dijagnoza višestruko povećala.

Primjer pozitivnih promjera u petogodišnjoj stopi preživljavanja, kada se rezultati iz 1970. godine usporede s onima iz 2016., prikazuju povećanje stope preživljavanja s 40 posto na 90 posto u slučajevima raka dojke, s 10 na 90 posto kod Hodgkinskove bolesti te s 10 posto na 90 posto u slučajevima dječje leukemije. Posljednjih godina, imunoterapija je dramatično promijenila izglede za preživljavanje pacijenata oboljelih od raka kože i drugih.

Međutim, unatoč tom napretku za 5 od 10 ljudi u svijetu rak i dalje ima smrtne posljedice.

Postotak ljudi koji uspiju preživjeti pet godina nakon dijagnosticiranja raka pluća se povećao s 10 posto u 1970. godini na 20 posto u 2016. Kako bi se poboljšale stope preživljavanja za oboljele od raka, potrebno nastaviti s ambicijama i planovima ulaganja u istraživanje i razvoj.

Strategija EU za borbu protiv raka mora se obvezati da će podržavati nova istraživanja koja se kreću u tom smjeru, a koja uključuju nove oblike i metode liječenja na nacionalnoj razini.

Također, Strategija EU mora donijeti snažne političke odluke. S obzirom na to da nemaju svi oboljeli od raka u EU pristup pravovremenoj njezi jednake kvalitete, plan će trebati biti ambiciozan u postavljanju prioriteta kako bi prebrodili nejednakosti u zdravstvenoj skrbi.

Primjerice, premošćivanje jaza između regulatornih agencija i procjena zdravstvene tehnologije je prilika za ubrzavanje pristupa liječenju i osiguravanje potrebne njege za svakog pacijenta koji boluje od raka.

Naposljetku, ne postoji pristup održivom financiranju. Troškovi za istraživanja o raku u Europi su u prošlim godinama bili stabilni. Iako je rak druga najraširenija bolest, u prosjeku samo 6 posto proračuna za zdravstvo u Europskoj uniji je utrošeno na borbu protiv raka.

Budući da će postojati novi oblici liječenja u budućnosti, morat ćemo se brinuti i da financijski izvori budu dostupni. Zainteresirani smo za suradnju s vladom i dionicima kako bismo razvili rješenja koja će osigurati pravovremenu dostupnost i predvidljivost proračuna. Održivi pristup je zajednička odgovornost.

Nekoliko država članica razvilo je vlastite okvire za osiguranje pravovremenskog i održivog pristupa liječenju. Tako je primjerice Belgija stvorila 'Pakt za budućnost', Italija je pokrenula inovacijski fond, a Ujedinjeno Kraljevstvo je pretvorilo fond za onkološke lijekove u strateški plan koji osigurava pravovremenu skrb za sve oboljele podjednako.

Postoje i mnogi drugi primjeri uspješne kolaboracije među ključnim dionicima.

Svatko od nas bi želio živjeti u svijetu u kojem se rak može izliječiti. Svatko od nas želi pravovremen i jednaki pristup. Strategija EU za borbu protiv raka bila bi zajednička obveza koja bi nas mogla približiti tom cilju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 07:51