Brexit za bedake: kratak vodič kroz ključne termine povijesne odluke

Autor:

  • Tea Trubić

12.03.2019.

Pro-Brexit protesters shout slogans outside Downing Street in London, Britain, February 27, 2019. REUTERS/Henry Nicholls
Henry Nicholls / REUTERS

Prosvjednici ispred rezidencije britanske premijerke u londonskom Downing Streetu

Za samo 17 dana, Europsku uniju bi prvi put u povijesti mogla zauvijek napustiti njezina ključna članica. Od referenduma 2016. godine, puno se govorilo o Brexitu i njegovim uvjetima, a Euractiv.hr vam donosi vodič kroz sve konfuzne termine i nejasnoće.

Brexit: Zvučna složenica simpatičnog prizvuka koja posljednje četiri godine 'krasi' novinske naslove i internetske portale, a znači izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije tj. 'Britain's exit'.

Referendum 2016: Građani Ujedinjene Kraljevine 23. lipnja 2016. godine odlučili su da će napustiti Europsku uniju. Rezultat referenduma bilo je gotovo nemoguće predvidjeti zato što je razlika između 'ostanka' i 'odlaska' bila premala, ali se 51,9 posto Britanaca u konačnici ipak odlučilo za napuštanje Unije. Referendum je prvi predložio tadašnji premijer David Cameron, koji je tako želio pridobiti simpatije desnijih birača uoči parlamentarnih izbora u Britaniji. S obzriom na to da se on zalagao za ostanak u Uniji, nakon službenih rezultata referenduma podnio je ostavku i prepustio premijersku fotelju nekome drugome - stranačkoj kolegici Theresi May.

Članak 50: Riječ je o članku Ugovora Europske unije, tj. Lisabonskog ugovora, temeljem koga svaka država članica može pokrenuti postupak za napuštanje tog najvećeg trgovinskog bloka. Ujedinjena Kraljevina službeno je aktivirala Članak 50 29. ožujka 2017. godine, čime je najavila da Uniju planira službeno napustiti za dvije godine, a od tog datuma nas trenutno dijeli samo 17 dana.

Kratka tehnička odgoda Brexita: Odgoda implementacije Članka 50. do 23. svibnja, kako bi Ujedinjena Kraljevina pokušala pronaći rješenje za napuštanje Unije bez ometanja redovitih izbora za Europski parlament koji tog dana službeno počinju.

Duga odgoda Brexita: Riječ je o odgodi implementacije Članka 50. nakon svibnja 2019. godine, a trenutno se najčešće spominje prosinac 2019. U tom bi slučaju Ujedinjena Kraljevina morala raspisati izbore za Europski parlament, uplatiti članarinu za Europsku uniju i sudjelovati u donošenju proračuna.

Irski zaštitni mehanizam: Poznatiji kao 'irski backstop', podigao je mnogo prašine posljednjih mjeseci, a oko tog su se prijedloga lomila mnoga koplja. I u ovome trenutku, pitanje prirode irske granice nakon Brexita ostaje ključno, koje bi u konačnici moglo odlučiti kako će i kada London napustiti EU.

Ujedinjena Kraljevina sastoji se od četiri entiteta; Engleske, Walesa, Škotske i Sjeverne Irske. Dok se Engleska, Wales i Škotska nalaze na istom otoku koji se zove Velika Britanija, Sjeverna Irska od njih je odvojena morem, a jedinu kopnenu granicu dijeli s Republikom Irskom na jugu. Dok su Republika Irska i Ujedinjena Kraljevina bili dio Europske unije, među njima nije bio nužan granični prijelaz. Međutim, nakon što London 29. ožujka napusti Uniju, postavlja se pitanje kako će se urediti granični prijelaz, koji ima povijesnu važnost zbog brojnih sukoba između Iraca na otoku. Sigurnosni stručnjaci i renomirani političari već mjesecima upozoravaju da bi uspostavljanje 'tvrde' granice u Irskoj ponovno potaknulo sukobe koji su uspješno okončani 1999. godine.

Upravo zato, Europska unija i vlada Therese May posljednjih mjeseci neumorno pokušavaju pronaći rješenje za pitanje irske granice, a zaštitni mehanizam iskristalizirao se kao jedina realna opcija. Zbog njega, nakon Brexita neće biti uspostavljena granica na Irskom otoku, čime bi se spriječili sukobi, ali bi njime Sjeverna Irska de facto jedina ostala u carinskoj uniji s EU.

Iako je to trenutno jedino rješenje za vrlo kompleksan i osjetljiv problem, niti jedna strana nije zadovoljna tim prijedlogom. Britanci smatraju da taj prijedlog predstavlja svojevrsnu 'aneksiju' britanskog teritorija, Irci se osjećaju napušteno, dok Škoti upozoravaju da za njih nije prihvatljivo da se Ircima omogući ostanak u Uniji, a da se ista opcija ne ponudi i drugim britanskim teritorijima, osobito Škotskoj koja je većinski glasovala za ostanak u EU. Situaciju dodatno komplicira i činjenica da je sjevernoirska desničarska stranka DUP koalicijski partner Therese May te da je glatko odbila usvojiti bilo kakav sporazum u kojem Sjeverna Irska ima drugačiji status od ostatka Ujedinjene Kraljevine.

Jučer je Theresa May na plenarnoj sjednici u Strasbourgu od predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera još jednom pokušala dobiti pravne garancije za zaštitni mehanizam, kako bi zastupnike u Donjem domu mogla uvjeriti da ne postoji realna opasnost od 'aneksije', već da je riječ o privremenom rješenju.

Juncker je odobrio stavku da London može jednostrano odustati od implementacije zaštitnog mehanizma ako pronađe bolje rješenje, no još uvijek nije sigurno hoće li to biti dosta da uvjeri britanske zakonodavce za usvoje Sporazum o Brexitu.

Sporazum o Brexitu: Nacrt sporazuma kojim se definira prijelazno razdoblje za izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije. Nakon višemjesečnih pregovora i brojnih ostavki u vladi premijerke May, sporazum je predstavljen 18. studenog 2018. godine, a podržalo ga je svih 27 preostalih članica EU tijekom summita Europskog vijeća. Za usvajanje sporazuma potrebna je suglasnost Donjeg doma britanskog parlamenta, što je za sada nemoguće osigurati. Naime, britanski su zakonodavci taj prijedlog odbili još u siječnju, a danas će im se pružiti još jedna prilika za njegovo usvajanje. Zastupnicima nacrt sporazuma nije prihvatljiv iz različitih razloga; sjevernoircima nije prihvatljiv zbog 'backstopa', laburisti smatraju da ne zadovoljava njihovih šest kriterija, Škotima ne odgovaraju ribolovne regulative, a 'tvrdi' torijevci smatraju da je sporazum 'premlak' te da su napravljeni preveliki ustupci Bruxellesu nauštrb nacionalnih interesa Kraljevine.

Unatoč tome što je Juncker ponudio dodatne pravne garancije za svakako najsporniji dio sporazuma, irski zaštitni mehanizam, i dalje nije izgledno da će sporazum večeras biti prihvaćen u ovome obliku. U slučaju da neće, postoje dvije tj. tri druge opcije; ostavka premijerke May, odgoda Brexita ili 'tvrdi' izlazak.

'Tvrdi' Brexit: Iako je inicijalno 'tvrdi' Brexit bio predstavljan kao katastrofičan scenarij, posljednjih se tjedana sve ozbiljnije razmatra kao opcija. Ako London do 29. ožujka ne usvoji Sporazum, odgodi Brexit ili u potpunosti ne odustane od njega, 30. ožujka napustit će Europsku uniju 'preko noći' što će uvelike utjecati na stabilnost funte, međunarodnu trgovinu i svjetsko gospodarstvo. Unatoč tome što među torijevcima postoje renomirani zagovornici te metode izlaska koji javnost uvjeravaju 'da nema razloga za brigu', gotovo svi ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi takav scenarij uistinu bio katastrofičan. Ujedinjena Kraljevina bi primjenjivala zakone Svjetske trgovinske organizacije, a 'preko noći' bi se ponovno uspostavili granični prijelazi što bi uvelike utjecalo na uvoz hrane i medicinskih potrepština. London bi bio ostavljen sam na svijetu, barem dok ponovno ne ispregovara trgovinske sporazume s ekonomskim silama, koje to ne žele raditi prije Brexita, navodeći da još uvijek ne znaju 'što će se dogoditi u ožujku'.

Odluka predsjednika parlamenta: Temeljem parlamentarne procedure koja datira iz 17. stoljeća, predsjednik Donjeg doma britanskog parlamenta John Bercow prošloga je tjedna donio odluku da premijerka ne može održati treće glasovanje o dokumentu koji je već dva puta bio odbijen. May može ponuditi novi dodatak koji 'bitno' mijenja prirodu i sadržaj Sporazuma o Brexitu predsjedavajućem (Bercowu) na uvid i onda zatražiti novo glasovanje. 

Norveški model: Suradnje s Europskom unijom temeljena na ekonomiji. Njegovi zagovornici ga smatraju 'mekšom' verzijom Sporazuma o Brexitu koji trenutno predlaže britanska premijerka, navodeći da je puno kompatibilniji kad je riječ o prirodi irske granice. Međutim, prihvaćanje tog modela suradnje s Bruxellesom podrazumijeva prihvaćanje slobode kretanja, čime se Londonu onemogućava samostalna kontrola graničnog prijelaza, što je bio jedan od ključnih argumenata za Brexit.

Norveška nije dio carinske unije EU, a ne prihvaća europske poljoprivredne ili ribolovne odredbe, ni Lisabonski ugovor, tzv. Ustav Europske unije. Ali je dio jedinstvenog tržišta EU. No, 'norveški model' razlikuje se od prijedloga ostanka u carinskoj uniji koji zagovaraju zastupnici britanske Laburističke stranke, prvenstveno zato što ne omogućava Londonu da samostalno kontrolira granice i migrantsku politiku.

S druge strane, taj bi model najmanje narušio stabilnost britanske industrije. Dok prijedlog ostanka u carinskoj uniji, koji 'guraju' laburisti, kao ni napuštanje Unije bez sporazuma nemaju dovoljnu potporu zastupnika Donjega doma, 'norveški model' možda bi i imao.

Torijevci: Zastupnici i dužnosnici koji dolaze iz redova britanske Konzervativne stranke, među kojima je aktualna premijerka Theresa May, ali i bivši premijeri David Cameron, Margaret Thatcher te Winston Churchill.

Tvrdolinijaši: Zastupnici britanskog Donjeg doma i renomirani visoki dužnosnici koji smatraju da je 'tvrdi' Brexit manje zlo od kompromisnog rješenja s Bruxellesom u kojem su rađeni ustupci Europskoj uniji. Riječ je o desnoj struji koja drži da se britanski interesi trebaju braniti svim raspoloživim sredstvima, beskompromisno. Među njima ima najviše zastupnika UKIP-a i Konzervativne stranke, a najprominentnije ličnosti te struje svakako su Nigel Farage, najpoznatiji euroskeptik, bivši ministar vanjskih poslova Boris Johnson te zastupnik Jacob Rees-Mogg.

Laburisti: Zastupnici i dužnosnici koji dolaze iz redova britanske Laburističke stranke, među kojima je trenutni čelnik opozicije Jeremy Corbyn, ali i bivši premijer Tony Blair.

Sporazum na Veliki petak: Mirovni ugovor potpisan 10. travnja 1998. godine u Belfastu, kojim su okončani višegodišnji sukobi između Sjeverne Irske i Republike Irske.

Referendum ili prijevremeni izbori? Britanski mediji navode da unatoč odgodi izlaska iz Europske unije do 31. listopada 2019. godine, nema dovoljno vremena da se raspiše još jedan referendum, ali da bi se mogli održati prijevremeni parlamentarni izbori. O čemu je riječ? Raspisivanje referenduma predviđa posebnu parlamentarnu proceduru, koja podrazumijeva činjenicu da Državno izborno povjerenstvo mora odobriti pitanje koje će se postaviti građanima (njegovu relevantnost), kao i je li ono dovoljno jasno formulirano. Također, nakon što se zadovolji parlamentarna procedura raspisivanja referenduma, prema nadležnom zakonu kampanja treba trajati 10 tjedana, a u njoj se trebaju odabrati dva suprotstavljena tabora koji će biti zaduženi. Izborni proces puno je fleksibilniji i ne zahtjeva toliki proceduralni angažman, pa bi se mogao održati u narednih šest mjeseci.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version