Domovina sreće i dječjih bajki dovodi u pitanje održivost svog zaštitnog znaka: države blagostanja

Autor:

  • Karla Juničić

31.05.2019.

Demonstration on the first day of the implementation of the Danish face veil ban in Copenhagen, Denmark August 1, 2018. Mads Claus Rasmussen/Ritzau Scanpix/via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY. DENMARK OUT. - RC1800822B50
Mads Claus Rasmussen/Ritzau Scanpix / REUTERS

S demonstracija nakon prvog dana implementacija zabrane nošenja hidžaba u Kopenhagenu, kolovoz 2018.

- Ali, ja sam kao car bio previše glup (...) Ja kao car, bio sam gluplji od svih vas, zato što sam bio odgovoran za svu tu glupost - napisao je davno najpoznatiji danski pisac Hans Christian Andersen u svojoj uspješnici 'Carevo novo ruho'.

Krajem svibnja u Danskoj, zakuhala se politička atmosfera, nakon što su u zemlju sreće i blagostanja stigli neki 'zločesti likovi iz dječje bajke'. Na ulicama se još uvijek mogu vidjeti plakati europarlamentarnih izbora, ali sada su se s njima pomiješali plakati za parlamentarne izbore koji će se održati 5. lipnja. Dodajmo tome i mogućnost odabira povjerenice Margrethe Vestager za predsjednicu buduće Europske komisije, i dobijemo pravi zaplet priče.

Danska, zemlja koja slovi kao najsretnija država na svijetu i koja se može pohvaliti gotovo utopijskom socijalnom politikom; skrojenoj prema sloganu socijaldemokrata 'ljudima dajemo novac i želimo nešto za taj novac' te sustavom koji je favorizirao strance, danas, zbog političkih trendova, u pitanje dovodi svoju ostavštinu, koja bi se mogla urušiti kao lego kockice.

Pitanje imigracije dominira svim sferama društva, čak i onom umjetničkom. Kineski nagrađivani redatelj i aktivist Ai Weiwei, koji je trenutno u sporu s Volskwagenom zbog optužbe za kršenje autorskih prava, prije dvije godine napravio je instalaciju prsluka za spašavanje migranata s grčkog otoka Lezbos, koju je švedski uvoznik automobila iskoristio u reklamne svrhe.

A socijalni sustav? Država stari.

"Nije važno jesi li rođen u leglu patki, sve dok si izlegao iz labudova jaja", Ružno pače

Nordijski model države blagostanja, koji su mnoge države smatrale vizionarskim, mogao bi doživjeti prekretnicu zbog isfrustriranosti biračkog tijela. Danci su u velikoj mjeri bili zahvalni na najvišoj poreznoj stopi na svijetu, zato što su zauzvrat dobili univerzalnu zdravstvenu skrb, obrazovanje i brigu za starije građana. Razina njihovog povjerenja u državu koja 'od koljevke pa do groba' brine o svojim građanima, oduvijek je bila netaknuta. No, sve više građana danas iz vlastitih džepova financira usluge koje su donedavno bile besplatne, dok se istovremeno generacija tzv. 'baby-boomera' približava mirovini.

Iako je Danska prva u Europi po trošenju svog bogatstva za javno dobro, Danci su uznemireni načinom na koji se stvari posljednjih godina odvijaju: zatvaranje državnih bolnica i škola, povećanje potrošnje za usluge njege i rehabilitacije, povećanje starosne dobi za umirovljenje na 73 sa 65, najviše na svijetu prema navodima Reutersa.

Premijer Lars Lokke Rasmussen, ujedno i čelnik vodeće stranke desnoga centra Venstre, ovog je tjedna izjavio da će stranka voditi računa o tome što smatra 'poticajem blagostanja' koji bi do 2025. godine povećali izdatke za socijalnu skrb za 69 milijardi danskih kruna. Rasmussen je ustvrdio da se prihvatljiva razina blagostanja može djelomično postići tehnološkim napretkom i privatizacijom u područjima kao što su zdravstvo i skrb za starije osobe.

S druge stranke, oporbeni socijaldemokrati Metteua Frederiksena osvojili su narodnu potporu obećavši povećati javnu potrošnju, natjerati tvrtke i bogataše da putem većih poreza podmiruju trošak socijalnih usluga te da djelomično obustave mirovinsku reformu kojom bi se ljudima omogućio raniji odlazak u mirovinu.

Uoči izbora, kampanju je zapalila i vijest o Afganistanki Zarmene Waziri koja boluje od demencije, a kojoj je nekoliko puta odbijena molba za azil, zbog čega joj prijeti deportacija. Bez statusa azilantice, Waziri ne ispunjava uvjete za korištenje zdravstvenih usluga u Danskoj.

Danish Prime Minister Lars Loekke Rasmussen, and his wife Solrun Loekke Rasmussen during the European Parliament elections 2019 election party at Christiansborg in Copenhagen, Denmark, May 26, 2019. Ritzau Scanpix/Mads Claus Rasmussen/ via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY. DENMARK OUT. TPX IMAGES OF THE DAY
Ritzau Scanpix/Mads Claus Rasmussen / REUTERS

Danski premijer Lars Loekke Rasmussen u pratnji supruge tijekom izborne noći u Kopenhagenu

 
''Ne želim ih zaslijepiti, samo želim da malo trepnu", Carevo novo ruho

Danska se desetljećima bori s time kako integrirati migrante u sustav države blagostanja. Javna rasprava intenzivirala se 2015. na samom vrhuncu migrantske krize, kada su populisti postali druga najveća stranka u parlamentu na parlamentarnim izborima te godine. Populistička stranka danas podržava tri stranke desnog centra: Venstre, Konzervativce i koaliciju liberala.

Možda je najveći uspjeh danskih populista bio pomak islamofobne retorike na socijaldemokrate. Frederiksen je prošle godine predstavio zakonski prijedlog kojim bi se "ne-zapadni" stranci i "ne-etničkih Danci" deportirali u kampove UN-a u Africi.

No, muslimani nisu jedine žrtve oštrih migrantskih politika koje Danska posljednjih godina provodi. Najbolji dokaz je slučaj djevojke sina danskoga premijera. Riječ je o Amerikanki obrazovanoj na prestižnom sveučilištu Harvard koja će do kraja mjeseca morati napustiti Dansku zbog toga što prema važećem zakonu ne zadovoljava kriterij za ostanak. Naime, zakon donesen 2002. godine, čiji je cilj bio spriječiti dolazak mladih nevjesta s Istoka, propisuje da djevojke mlađe od 24 godine koje nemaju uređen status boravka, ne mogu ostati u Danskoj.

Premijer je kazao kako stoji iza oštrije imigracije, ali je kritizirao nedostatak fleksibilnosti u trenutačnim imigracijskim zakonima, posebice jer se danski poduzetnici suočavaju s manjkom radne snage, zbog čega očajnički traže visoko obrazovane migrante.

- Pitam se kako živimo u zemlji koja za migrante nema mjesta - rekao je Rasmussen.

Danska je jedina zemlja koja formalno klasificira određene stambene zone kao geta - kategorija gradske zone u kojoj polovica stanovnika potječe iz stranih država.

Trenutnu ministricu migracije Inger Stojberg, koja također dolazi iz redova desnih liberala, prati niz kontroverzi, od kojih je najviše prašine digla izjava da su radnici u periodu Ramazana opasni. Također, sporan je bio i selfie sa slavljeničkom tortom nakon usvajanja strožeg zakona o migraciji koji se popularno zove 'Zakon o nakitu'. Njime se tražitelji azila na granici moraju odreći svojih dragocjenosti, kojim pokrivaju troškove ulaska u državu.

Danski populistički fenomen je posljednjih godina postao još radikalniji, nakon što su na scenu ušle dvije islamofobne stranke. Stranka Nye Borgelige, 'Nova Desnica', zalaže se za još oštriju kontrolu migranata i pozvala na zabranu hidžaba u školama i javnim institucijama.

Najnovija stranka desnice je Stram Kurs, 'Teški smjer' koju predvodi kontroverzni odvjetnik Rasmus Paludan. Palaudan koji je zapalio Kuran ispred zgrade Parlamenta nastupa s govorima mržnje diljem Kopenhagena zastupajući: zabranu islama, deportaciju muslimana i očuvanje 'etničke čistoće Danaca'.

Iako se ne očekuje da će ove dvije stranke postići visoke rezultate na izborima u svojoj prvoj kandidaturi, osporit će opće izbore.

"Letjet ću do onih kraljevskih ptica"

Rasmussen u svojoj političkoj kampanji pokušava biti u svemu prvi tako da je podržao Margarethe Vestager u kandidaturi za čelno mjesto Europske komisije.

Rasmussenova liberalna stranka Venstre i Vestagerina stranka socijalnih liberala Radikale Venstre, obje dio iste političke skupine ALDE na razini EU, postigli su dobre rezultate na izborima za Europski parlament u nedjelju.

- Sretan sam što su liberali u Europi imali dobre izbore. To znači da bi skupina u kojoj su članovi Venstre i Radikale Venstre možda bili odlučujući - rekao je Rasmussen nakon objave izbornih rezultata.

Na izborima je njegova stranka zauzela prvo mjesto, nakon čega ju je slijedila socijaldemokratska stranka. Veliki pad je doživjela Populistička stranka koja je izgubila polovicu svojih glasova, djelomično zato što su socijaldemokrati sada preuzeli oštriji stav prema migraciji.

Ako se izborni rezultat ponovi na parlamentarnim izborima 5. lipnja, Rasmussenovi liberali bi mogli sklopiti koaliciju sa socijaldemokratima. To bi bio značajan prekid s jasnom politikom stranke s lijeve i desne strane ili stranačkom politikom crvenog i plavog bloka oko koje se danska politika temelji desetljećima.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version