Bolton optužio Trumpa za sustavni 'quid pro quo': "Erdoganu i Jinpingu je nudio usluge za pomoć u pobjedi na predsjedničkim izborima"

Autor:

  • Tea Trubić Macan

18.06.2020.

(FILES) In this file photo US President Donald Trump speaks alongside National Security Adviser John Bolton (L) during a Cabinet Meeting in the Cabinet Room of the White House in Washington, DC, May 9, 2018. - Donald Trump pleaded with China's leader Xi Jinping for help to win re-election in 2020, the US president's former aide John Bolton writes in an explosive new book, according to excerpts published June 17. (Photo by SAUL LOEB / AFP)
SAUL LOEB / AFP

Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton i američki predsjednik Donald Trump

Iako knjiga "Soba u kojoj se to dogodilo" bivšeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona još uvijek službeno nije ugledala svjetlo dana, ne prestaju pljuštati reakcije na ozbiljne optužbe koje su protiv američkog predsjednika iznesene na gotovo 500 stranica teksta, a knjiga se zbog svoje eksplozivne prirode čak tjedan dana prije promocije plasirala na sam vrh liste bestselera na Amazonu.

U moru informacija koje je Bolton iznio protiv Donalda Trumpa najglasnije je odjeknula novost da afera o Ukrajini, zbog koje je protiv predsjednika u američkom Kongresu pokrenut postupak opoziva, nije bila jedini incident u kojem je 45. stanar Bijele kuće prekoračio dobar ukus i ovlasti koje mu garantira Ustav SAD-a, a kako bi unaprijedio vlastite političke ciljeve.

Naime, Bolton tvrdi da je Donald Trump u nekoliko prilika svjetskim diktatorima nudio usluge u zamjenu za informacije o protukandidatima na predsjedničkim izborima ili za drugačiji "poguranac" kojim bi mu pomogli zadržati fotelju u Ovalnom uredu. U tom se kontekstu spominju turski Halkbank, protiv kojeg se u New Yorku vodi istraga zbog kršenja sankcija Iranu, ali i kineska telekomunikacijska kompanija ZTE kojoj je, također zbog kršenja ekonomskih sankcija, zabranjena suradnja s američkim tvrtkama na sedam godina.

Quid pro quo

Trump je, navodno, turskom kolegi Recepu Tayyipu Erdoğanu ponudio "nestanak" pravnih tegoba u SAD-u u zamjenu za pomoć, rekavši mu da će tužitelje u Južnom okrugu New Yorka, u kojem se vodi slučaj, smijeniti i postaviti svoje ljude uz naredbu da blagonaklono gledaju na presudu.

"Time je Trump Erdoğanu želio pokazati da ima isti utjecaj na pravosuđe kao i on", stoji u Boltonovoj knjizi, uz napomenu da je sustavno narušavanje ustavnog i pravnog poretka SAD-a američkom predsjedniku postao svojevrsni modus operandi. S druge strane, od predsjednika Xi Jinpinga Trump je, navodno, tražio otkup američkih poljoprivrednih proizvoda kako bi mu kineski čelnik pomogao osigurati simpatije farmera u saveznim državama koje uvelike ovise o uzgoju žita i soje.

Nepromišljen

Bolton je predsjednika u knjizi opisao kao izuzetno nesposobnog državnika kojemu je "ego podjednako velik kao i nepoznavanje vanjske politike". Optužio ga je zbog donošenja nepromišljenih odluka koje su mogle imati nesagledive posljedice da ih nisu amortizirali Trumpovi najbliži suradnici u Bijeloj kući, često bez njegova znanja.

"Trump nema filozofiju i strategiju vanjske politike. Odluke donosi vođen instinktom u danom trenutku, bez neke jasnije vizije, zbog čega je često dolazilo do izuzetno opasnih i nesmotrenih situacija", piše Bolton.

Također, napisao je da se američkom predsjedniku često iza leđa rugaju svi suradnici u administraciji. Štoviše, otišao je i korak dalje pa se prisjetio anegdote tijekom summita sa Sjevernom Korejom 2018. godine na kojem je državni tajnik Mike Pompeo Boltonu na sastanku poslao bilješku na kojoj je, aludirajući na Trumpa, pisalo: "Pun je gov...".

U 17 mjeseci koliko je Bolton bio angažiran u administraciji Donalda Trumpa, američki je predsjednik Finsku pitao "je li još uvijek dio Rusije", izjavio je kako bi bilo "baš cool" da Amerika okupira Venezuelu, bio je blizu toga da povuče SAD iz NATO-a i nije bio svjestan činjenice da je Ujedinjena Kraljevina nuklearna sila.

"Pokušavao je oponašati autoritarne vođe kojima se toliko divi" piše u knjizi, uz objašnjenje da je nakon burnih tiskovnih konferencija Trump na odlasku znao komentirati: "Te novinare bi isto trebalo dati pogubiti". Kada mu je kineski predsjednik Xi Jinping tijekom privatnog susreta pričao o novim koncentracijskim logorima koje grade, Trump je komentirao "neka samo tako nastavi jer je to sjajna ideja". Zanimljivo, američki predsjednik je samo nekoliko sati nakon Boltonove optužbe potpisao uredbu kojom osuđuje kršenje ljudskih prava u koncentracijskim logorima Kine.

"Sastanci s predsjednikom uvijek su bili gubitak vremena jer nikada nije davao prostora svojim savjetnicima da mu predstave strategije, nego je uvijek monopolizirao razgovore pričajući o desetim stvarima i svojem mišljenju o njima", optužio ga je Bolton.

Pravna zavrzlama

Trumpova je administracija 16. lipnja pokrenula sudski postupak kojim pokušava zaustaviti ili barem odgoditi objavu Boltonove knjige. Bijela kuća od federalnog okružnog suda i suca Roycea C. Lambertha traži "zabranu po hitnom postupku" objave izdavačkoj kući Simon&Schuster, ali i knjižarama u čijim se skladištima već nalazi primjerak Boltonove knjige.

"Objava memoara narušit će nacionalnu sigurnost SAD-a", stoji u objašnjenju.

Vijeće za nacionalnu sigurnost navelo je da je Bolton u čak šest točaka prekršio zakon koji mu, kao bivšem savjetniku Bijele kuće, zabranjuje iznošenje povjerljivih informacija. Trump ide i korak dalje, tvrdeći da je, prema njegovu mišljenju, "svaki razgovor s predsjednikom tajna od nacionalnog interesa". S tom se interpretacijom ne slažu pravni stručnjaci koji tvrde da se, unatoč tome što predsjednik prema Zakonu o špijunaži uistinu ima odrješite ruke da interpretira nacionalnu opasnost, presedani najčešće odnose na objave informacija o obrani čime se narušava nacionalna sigurnost SAD-a. Vrhovni sud SAD-a, vođen 1. amandmanom kojim se jamči sloboda govora, smatra da je protuustavno zabraniti objavu knjige.

Državno tajništvo SAD-a nije željelo komentirati knjigu, ali odgovor Donalda Trumpa na Twitteru nije trebalo dugo čekati.

"Luđak John Bolton napisao je knjigu prepunu laži. On je dosadan idiot koji je uvijek samo želio ići u rat. Nikada nije imao pojma ni o čemu, zato smo ga i izbacili iz administracije", napisao je američki predsjednik u sitne noćne sate, aludirajući pritom na "obostrani prekid suradnje" do kojeg je došlo u rujnu 2019. godine. Prema dobro upućenim izvorima, Bolton je iz administracije otišao zbog Trumpova mlakog odgovora na iransko rušenje američkog drona u lipnju 2019. godine. Bolton je poznat kao veliki ljubitelj vojne intervencije i tzv. disproporcionalnog odgovora na prijetnju, zbog čega se smatra jednom od najkontroverznijih i najmračnijih figura u novijoj povijesti američke prijestolnice.

Odbjegli republikanci

Poput drugih dužnosnika iz Republikanske stranke, među kojima su bili Rex Tillerson te generali John Kelly i James Mattis, Bolton je u Trumpovu administraciju ušao nadajući se da će uspjeti obuzdati njegov karakter i nedostatak političkog iskustva. U tek nešto više od godinu dana staža ostvario je samo one politike koje su njemu privatno bile važne, a jedna od najpoznatijih bila je povlačenje SAD-a iz Iranskog nuklearnog sporazuma. Njegovo je ime zaokupilo naslovnice svjetskih medija tijekom procesa opoziva Donalda Trumpa početkom godine. Naime, u siječnju 2020., samo tri dana nakon što je SAD likvidirao Kasema Sulejmanija, Bolton je Senatu poručio da je spreman svjedočiti protiv Trumpa ako dobije službeni poziv. Zahvaljujući većini republikanaca u Senatu koji su glasali protiv tog prijedloga, uz izuzetak Mitta Romneyja i Susan Collins, nije dobio priliku pred cijelom nacijom poručiti što sve zna o Trumpovoj zloupotrebi moći u inozemstvu. No, Bolton je za ishod procesa opoziva u Kongresu optužio demokrate, koji su se previše fokusirali na Ukrajinu pa im je promaklo sustavno zloupotrebljavanje moći Donalda Trumpa koje smatra legitimnom osnovom za smjenu predsjednika.

Demokrati mu nisu ostali dužni - optužili su ga da je s tim optužbama mogao izaći i ranije, "ali je odlučio čekati predujam od dva milijuna dolara za pisanje memoara".