Države članice žele reformirati institucije EU zbog rastućih prijetnji na globalnoj sceni

Autor:

  • Jorge Valero/ EURACTIV.com

01.08.2019.

British Prime Minister Theresa May (R) and European Union Council President Donald Tusk during the extraordinary EU leaders summit to finalise and formalise the Brexit agreement in Brussels, Belgium November 25, 2018. Olivier Hoslet/Pool via REUTERS
Olivier Hoslet / REUTERS

Summit Europskog vijeća 2018. godine

Članice EU rade na reformi summita svojih lidera kako bi unaprijedile njihovu učinkovitost zbog izazova koji predstavljaju Donald Trump, Kina i drugi globalni akteri, piše EURACTIV.

Riječ je o raspravi pokrenutoj u sklopu rotirajućeg predsjedanja EU; dužnosti koju trenutno obnaša Finska, a koju će početkom 2020. godine preuzeti Hrvatska, kako bi se povećala učinkovitost u postizanju ciljeva EU, osobito onih iz strateškog programa kojeg su u lipnju podržali čelnici.

Finska je poslala dokument u kojem iznosi prijedlog kako unaprijediti djelovanje Vijeća EU koje okuplja države članice. Međutim, prema informacijama objavljenim u zapisniku sastanka europskih veleposlanika koji se održao početkom srpnja, Njemačka, Francuska, Nizozemska i Irska smatraju da taj pregled treba obuhvaćati i Europsko vijeće.

Individualni pokušaji reforme europskih summita EU mogli bi dovesti do sukoba s predsjednikom Europskog vijeća, čija je odgovornost da organizira okupljanje lidera država članica. Očekuje se da će novi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel dati vlastite preporuke nakon savjetovanja s glavnim gradovima država.

No, neke su države članice, poput Njemačke i Italije, naglasile važnost poboljšanja koordinacije rada na vanjskoj politici koji obavljaju ministri i čelnici.

- Postoji „potreba za dosljednošću između Europskog vijeća i Vijeća za vanjske poslove“ u diplomatskim odnosima EU - rekla je prema zapisniku Italija.

Napeti odnosi između Europe i SAD-a nakon izbora Donalda Trumpa, uspona Kine te stalne prijetnje Rusije, posljednjih su godina pitanje zajedničke vanjske politike dovele na sam vrh ljestvice prioriteta EU. No, neki su sumnjičavi prema naporima pojedinih država članica na rad Europskog vijeća. Prema bilješkama sastanka, glavni tajnik Vijeća upozorio je predsjedništvo svake institucije da razmotri vlastiti način rada.

O poveznicama između Vijeća i Europskog vijeća u nekim područjima, uključujući u vanjskim poslovima, moglo bi se raspravljati u sklopu preispitivanja njegova načina rada, izjavio je glavni tajnik.

No, neke su države članice, posebice Francuska, još uvijek inzistirale na tome da imaju vodeću riječ u pitanju načina funkcioniranja summita. Kada su veleposlanici 15. srpnja ponovno raspravljali o tom pitanju, Pariz je naglasio da bi Europsko vijeće trebalo biti uključeno u revidiranje načina rada Vijeća. Prema zapisniku sastanka, Pariz je također predložio da naredno Europsko vijeće zakazano za listopad služi ocjenjivanju napretka postignutog u raspravama.

Glasnogovornik francuske vlade nije bio dostupan za komentar.

Bolja učinkovitost

U strateški program za razdoblje 2019. – 2024. uvršteno je poglavlje o tome kako bolje ostvariti ciljeve uključene u petogodišnji plan. Finska je poslala dokument kako bi se saznalo mišljenje država članica o načinu provedbe strateškog programa te o načinu na koji bi Vijeće moglo 'integrirati' sveobuhvatne elemente programa, posebno u pitanjima koja se odnose na približavanje EU građanima.

Taj će prioritet biti važan tijekom prve polovice sljedećeg mandata, jer nadolazeća predsjednica Komisije Ursula von der Leyen namjerava pokrenuti konferenciju o budućnosti Europe, na kojoj će građani i institucije EU ravnopravno pregledati funkcioniranje europskog bloka.

Građani

Tijekom sastanka europskih veleposlanika održanog 15. srpnja, Francuska, Španjolska, Švedska, Slovačka, Portugal, Cipar, Bugarska i Malta naglasile su potrebu za približavanjem EU svojim građanima. Finska se nada da će u prvoj fazi svog predsjedanja, u kojoj postoji manje zakonodavnih prioriteta, biti više vremena za rasprave o toj temi. U sklopu pregleda nadležnosti Vijeća, države članice uključujući Francusku, Belgiju, Češku, Švedsku, Latviju, Grčku, Hrvatsku i Slovačku također žele da institucija razrađuje odluke koje donose ministri i čelnici EU.

Njemačka je u međuvremenu istaknula važnost slanja 'pozitivnih' poruka europskim građanima uslijed svakog sastanka Vijeća.

Članak je u potpunosti preuzet s portala Euractiv.com, a s engleskog ga je prevela Mia Lui.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version