Europski i afrički politički vrh sastaje se u Beču

Autor:

17.12.2018.

Rwanda's President Paul Kagame is greeted by European Commission President Jean-Claude Juncker ahead of a meeting at the EU Commission headquarters in Brussels, Belgium, June 4, 2018. REUTERS/Francois Lenoir - RC1233A1DDA0
Francois Lenoir / REUTERS

Predsjednik Ruande i predsjedavajući Afričkom unijom Paul Kagame i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker

Politički vrh Starog i Crnog kontinenta okupit će se u ponedjeljak i utorak na dvodnevnom summitu EU-Afrika u Beču, u periodu dok države Zapada pokušavaju zaustaviti valove migracija poboljšanjem životnih uvjeta u matičnim državama.

Forum EU-Afrika organiziraju austrijski kancelar Sebastian Kurz, koji u ovom polugodištu predsjeda Europskim vijećem, te ruandski predsjednik Paul Kagame, ovogodišnji predsjedavajući Afričkom unijom.

Na skup čiji je slogan 'Širenje suradnje u digitalno doba' stiže vrh Europske unije; predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Parlamenta Antonio Tajani te predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Pridružit će im se i čelnici afričkih i europskih država, među kojima će biti i hrvatski premijer Andrej Plenković. Međutim, prema informacijama Politica, na summitu neće prisustvovati francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel. U Beč će doći i premijeri država Višegradske skupine; Slovenije, Rumunjske, Nizozemske, Finske, Estonije i Bugarske.

Državnici dvaju kontinenata će uz direktore vodećih svjetskih tvrtki razgovarati o jačanju odnosa u svim aspektima, fokusirajući se na suradnju u digitalnom dobu i osiguranju blagostanja te konkurentnosti. Skup će se održati u ozračju u kojem europske države postaju svjesne da se migracija dugotrajna pojava koja se ne može zaustaviti samo jačanjem vanjskih granica, nego i djelovanjem u državama iz kojih migranti kreću.

Prema podacima UN-a, više od 50 posto rasta svjetskog stanovništva dogodit će se u Africi, kontinentu čija će se populacija prema projekcijama do 2050. godine udvostručiti. Samo ih je Italija, najbliža europska država migrantima koji pristižu iz Libije, polazišne točke onih koji prelaze Mediteran, primila više od 2014. godine primila više od 650 tisuća. Iako se taj broj smanjio dolaskom protuimigrantske Lige na vlast i relativnom stabilizacijom situacije u Libiji, jačaju migracije na drugim rutama, poput Španjolske.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom je godišnjem govoru o stanju Unije u rujnu poručio kako Bruxelles želi 'izgraditi novo partnerstvo s Afrikom'.

- U pet godina ćemo stvoriti do 10 milijuna radnih mjesta. Želimo stvoriti novi okvir koji će dovesti do investicija u Afriku - kazao je tada Juncker.

Papa Franjo je u lipnju upozorio Europu da se, ako želi zaustaviti priljev migranata, mora usredotočiti na obrazovanje i investicije u Afriku, piše Reuters.

- Moramo investirati u Afriku, ali na pravilan način, ne iskorištavati nego stvarati - kazao je Franjo.

Afrička integracija

Afrička unija jačanjem svoje integracije sve više sliči na Europsku uniju. Taj je savez nasljednik Organizacije za afričko jedinstvo (OAU) koja je nastala 1963. godine na ideji ujedinjenja prvog predsjednika Gane Kwame Nkrumaha, a za mnoge u Africi i dalje predstavlja simbol antikolonijalizma i modernizacije afričkog društva.

OAU je oformljena kako bi razvila Afriku nakon kolonijalizma te kako bi pomogla Južnoafričkoj Republici da se riješi bjelačke vlasti. Međutim, kao savez nije bio pretjerano uspješan zato što se sastojao od skupine autokratskih vođa koji nisu bili spremni ustupiti suverenitet. BBC je stoga svojedobno taj savez zvao 'klubom diktatora'.

Organizacija 2002. godine prerasta u Afričku uniju, a danas okuplja sve afričke države i zagovara 'integriranu, bogatu i mirnu Afriku koju vode njezini građani, kao dinamičnu snagu u svjetskoj areni'. Unija ima sjedište u prijestolnici Etiopije Addis Abebi, a borbi protiv kolonijalističke ostavštine svoje prethodnice dodala je zagovaranje demokratskih principa i ljudskih prava, napretka zdravstva i sveopćeg ubrzanja političke i društveno-ekonomske integracije kontinenta. Savez snažno potiče uvođenje zajedničke afričke valute afra, a napušta i politiku neuplitanja u unutarnja pitanja svojih članica, što je bila osnova OAU-a.

Kad je gambijski predsjednik Yahya Jammeh 2017. godine odbio priznati rezultate izbora koje je izgubio, Afrička unija je objavila da ga neće priznati za predsjednika, a nakon poziva da odstupi na kraju je zbačen vojnom intervencijom Ecowasa, saveza zapadnoafričkih država, piše BBC.

Sam AU danas provodi mirovne misije u nizu država na kontinentu. Kritičari saveza misle kako je jači na riječima nego na djelima, navodeći primjer srozavanja demokracije i kršenja ljudskih prava u Burundiju, Demokratskoj Republici Kongu i Egiptu, oko čega je AU šutio, prenosi Al Jazeera.

Afrička unija se u Africi smatra organizacijom ograničene moći, posebice zato što većina sredstava u njezin proračun stiže od donatora poput Europske unije i Ujedinjenih naroda, zbog čega je percipirana ovisnom o vanjskim silama.

Kagame, predsjedavatelj AU-a za 2018. godinu koji će uz Kurza voditi summit u Beču, najavio je reformski paket kojim želi to promijeniti, tražeći od afričkih država da uvedu porez od najmanje 0,2 posto na određene uvozne proizvode kojima će se puniti proračun Unije, piše DW dodavši kako taj prijedlog nije naišao na odobravanje svih članica.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version