Kako je inicijativa koju je pokrenula hrvatska predsjednica postala poligon za tihu bitku Europske unije i Amerike

Autor:

14.09.2018.

European Commission President Jean-Claude Juncker (C) gestures towards Prime Minister of Malta Joseph Muscat as Spain's Prime Minister Mariano Rajoy (L) looks on at the end of the second day of the EU Summit in Brussels, Belgium June 29, 2016. REUTERS/Phil Noble - D1BETMRVTKAA
REUTERS/Phil Noble

 

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker sudjelovat će, po prvi put na summitu Inicijative triju mora koja će se održati u ponedjeljak i utorak u Bukureštu, objavila je EK. U najavi dolaska EK navodi da će Juncker na plenarnoj sjednici održati govor pod naslovom: “Inicijativa koja donosi ključne projekte u energiji, transportu i digitalnoj povezanosti. Inicijativa triju mora kao katalizator kohezije i konvergencije u EU i u jačanju transatlantskih veza”.

Junckera će pratiti povjerenica Corina Crețu, Rumunjka, koja će sudjelovati na poslovnom forumu. Hrvatsko će izaslanstvo voditi predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, inicijatorica cijelog projekta koji je svoje obrise dobio na prvom summitu održanom u Dubrovniku 2016. godine. Drugi je summit održan prošle godine u Varšavi i na njemu je sudjelovao i američki predsjednik Donald Trump. Inicijativa je zamišljena kao neformalna platforma za osiguranje političke potpore i djelovanja na konkretnim projektima, a okuplja 12 zemalja EU-a: Hrvatsku, Poljsku, Mađarsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, Litvu, Latviju, Estoniju, Sloveniju i Austriju.

Dolazak predsjednika EK u Bukurešt važan je znak Bruxellesa jer je Inicijativa svih ovih godina bila često identificirana kao američka operacija koja za cilj ima jačanje istočnog boka EU zbog pojačanih prijetnji Rusije, ali istodobno i kao sredstvo za povezivanje istočnih članica EU koje bi tako lakše zastupale svoje interese u srazu s bogatijim, starijim članicama Unije sa Zapada.

Posebno se nakon Trumpovog dolaska na summit u Varšavi govorilo kako Inicijativa postaje sredstvo za ostvarivanje raskola unutar EU na liniji Istok-Zapad čime bi se oslabila EU što je jedan od ciljeva Donalda Trumpa. On je naime izuzetno bijesan budući da zemlje članice ne žele pregovarati o trgovinskim sporazumima sa SAD-om bilateralno, već isključivo kao cjeloviti blok. To je Trumpu razjasnila njemačka kancelarka Angela Merkel, a konačno je shvatio kad je francuski predsjednik Emmanuel Macron odbio njegov prijedlog da dobije trgovinske privilegije ako iskoči iz cjeline EU.

Zbog svega navedenog iz Bruxellesa i Berlina su stizale poruke kako oni nemaju nikakvih problema s Inicijativom, ali da bi ona trebala biti jače oslonjena na EU, a manje na Washington. Zbog čega su svoje sudjelovanje u njoj minimizirali Austrija i Slovenija, uz Slovačku jedine članice eurozone u Inicijativi.

Kako je Inicijativa već usvojila katalog od 40 regionalnih projekata koje su odobrile zainteresirana vlade, a EK je ponudila financiranje, tako je Bruxelles odlučio dati do znanja kako je Inicijativa pod kontrolom one strane koja daje novac. SAD naime Inicijativu podržava samo na riječima koristeći klasičnu formulu washingtonske administracije: američke kompanije će same odlučiti vide li interes za sudjelovanjem u projektima.

 

No, mudro osmišljen naslov Junckerovog govora pokazuje da EK otvara prostor i američkom sudjelovanju ( kao katalizator kohezije i konvergencije u EU i u jačanju transatlantskih veza), ali konstruktivnom, a ne destruktivnom. Pitanje od strateške važnosti za SAD je energetsko povezivanje ovog područja i smanjivanje ovisnosti o ruskim energentima kako zbog geopolitičkih razloga, tako i zbog uskogrudnih: Amerika je počela izvoziti ukapljeni plin i očekuje da ga zemlje Inicijative kupuju.

Zbog toga je došlo i do sukoba s Njemačkom oko izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 koji otežava pristup američkih energenata zapadnoeuropskom tržištu. Stoga će u Bukurešt doputovati američki ministar energetike Rick Perry i to nakon boravka u Moskvi gdje je upozorio svog kolegu Aleksandera Novaka da Moskva ne bi smjela koristiti energente kao oružje te da je i dalje otvorena mogućnost da SAD nametne sankcije projektu Sjeverni tok 2.

Njemačku će na skupu predstavljati ministar vanjskih poslova Heiko Maas čime je i kancelarka Angela Merkel dala do znanja da je vrlo zainteresirana za stavljanje Inicijative pod europsku kontrolu. Posebno nakon ovotjednog sukoba s Mađarskom protiv koje je u Europskom parlamentu pokrenut proces za moguće sankcije zbog kršenja europskih vrednota. Mađarska je nakon toga dobila snažnu podršku Poljske i Češke.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version