NOVI KINESKI PLAN OBRANE: Peking najavio da će vojno preuzeti Tajvan

Autor:

  • Karla Juničić

25.07.2019.

FILE PHOTO: Members of People's Liberation Army (PLA) honour guards march for the flag raising ceremony during an open day of Stonecutters Island naval base, in Hong Kong, China, June 30, 2019. REUTERS/Tyrone Siu/File Photo
Tyrone Siu / REUTERS

Kineska vojska (PLA) će odlučno pobijediti svakoga tko želi odvojiti Tajvan od Kine i zaštititi nacionalno jedinstvo pod svaku cijenu, navodi izvještaj vlade

Kinesko ministarstvo obrane je u srijedu objavilo svoj novi strateški plan obrane u kojem se navodi da je Kina spremna napasti Tajvan u slučaju pokušaja progašenja neovisnosti.

Bijela knjiga tj. sigurnosni plan kineske vlade nazvan 'Kineska nacionalna obrana novog doba' je dokument u kojem se objašnjava obrambena politika, svrha i značaj kineskih napora u izgradnji nacionalne obrane.

Vojno-strateške smjernice jasno poručuju osnovno načelo obrane prema kojem Peking nije spreman napasti nikog 'u slučaju ako ne bude napadnut, ali je spreman krenuti u protunapad'

Ova deseta bijela knjiga koja se izdaje od 1998. godine i prva izdana za vrijeme mandata predsjednika Xi Jinpinga, dolazi u trenutku zaoštravanja vojnih i trgovinskih odnosa sa Sjedinjenim američkim državama i narušavanja dugogodišnjih mirnih veza s Tokijom.

Ipak, dio koji je izazvao najveće zabrinutosti je mogućnost kineskog napada na Tajvan jer prema navodima dokumenta Kina je spremna upotrijebiti silu kako bi zaustavila napore 'separatista' koji jačaju i teže uspostavljanju neovisnosti Tajvana.

Spremni na obranu svog teritorija

SAD je ovog mjeseca odobrile prodaju oružja vrijednu 2,3 milijarde dolara, a u nju su uključeni tenkovi i protuzračne rakete. Kina je odgovorila prijeteći sankcijama svim američkim tvrtkama uključenima u taj dogovor.

SAD zbog odnosa s Pekingom ne održava službene diplomatske odnose s Tajvanom, no zbog četiri desetljeća starog američkog zakona obvezan mu je omogućiti sredstva za samoobranu.

 

Chinese President Xi Jinping stands in a car on his way to review the army as military band members play next to him, at the beginning of the military parade marking the 70th anniversary of the end of World War Two, in Beijing, China, September 3, 2015. REUTERS/Damir Sagolj - GF10000190914
Damir Sagolj / REUTERS

Kineski predsjednik Xi Jinping

Tajvan, otok pod demokratskom upravom, je krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća preuzela kineska nacionalistička vlada koja je na otok pobjegla 1949. godine nakon poraza u građanskom ratu protiv komunista. Peking vidi Tajvan kao provinciju i kao dio svog teritorija koji mora prisvojiti - po potrebi silom.

- Kineska vojska (PLA) će odlučno pobijediti svakoga tko želi odvojiti Tajvan od Kine i zaštititi nacionalno jedinstvo pod svaku cijenu - navodi se u dokumentu. Slično je ponovio glasnogovornik ministarstva obrane Wu Qian na konferenciji za novinare povodom objave dokumenta dodavši kako će 'kineska vojska biti spreman ići u rat kako bi čuvala nacionalni suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet'. Upozorio je na rastuću prijetnju separatizma te je naglasio da je zahtjev za neovisnošću Tajvana 'mrtva točka'.

 

Što se tiče Tokija, kineska vlada je iskoristila ovaj dokument kako bi prozvala male otoke Senkaku (tj. kineske otoke Diaoyou) u Istočnom kineskom moru pod japanskom upravom 'neotuđivim dijelovima kineskog teritorija' obećavajući da će Peking zaštiti svoj teritorijalni integritet putem 'patrola u vodama'

Kineska vojna ekspanzija posljednjih godina izazvala je zabrinutost među drugim pacifičkim zemljama u regiji u kojoj dugo dominira američka mornarica. Kineski razvoj balističkih i krstarećih raketa se smatra dio napora za sprečavanje američkog vojnog i pomorskog pristupa dijelovima azijsko-pacifičke regije.

Američko – kinesko narušavanje svjetskog mira

Obrambeni plan vlade navodi da je SAD 'izazvao veliku konkurenciju među glavnim zemljama i povećalo svoje izdatke za obranu, potaknula dodatne kapacitete u nuklearnoj, svemirskoj, kibernetičkog i raketnoj obrani te je potkopala globalnu stratešku stabilnost'.

Napominje kako je američko razmještanje raketnog obrambenog sustava u Južnoj Koreji ozbiljno potkopalo regionalnu stratešku ravnotežu. Također, navode da je NATO nastavio sa svojim širenjem posebice u središnjoj i istočnoj Europi. Unatoč tome, navodi se da kinesko-američki odnosi u obrani ostaju uglavnom stabilni.

FILE PHOTO: Soldiers of China's People's Liberation Army (PLA) raise a Chinese national flag during the military parade to commemorate the 90th anniversary of the foundation of the army at Zhurihe military training base in Inner Mongolia Autonomous Region, China, July 30, 2017. China Daily via REUTERS/File Photo ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY. CHINA OUT. NO COMMERCIAL OR EDITORIAL SALES IN CHINA.
REUTERS

Kina planira do 2035. godine provesti dodatnu modernizaciju vojske prema nacionalnom strateškom planu

- Kina aktivno i pravilno njeguje svoje vojne odnose sa SAD-om u skladu s načelima nekonfliktnog, uzajamnog poštovanja i suradnje u kojoj svi dobivaju – navodi se u planu.

Kineski mediji prenose da 'Kina nema ambiciju prestići SAD u pogledu vojne moći ili se natjecati s Washingtonom na globalnoj razini'.

Bijela knjiga, poziva na veću modernizaciju i reformu vojske do 2035. godine 'kao odgovor na poziv moderne i specijalizirane vojske sposobne za borbu i osvajanje ratova u informacijskom dobu'.  Ističući kineski cilj održavanja mira u svijetu, Peking je naglasio da je cilj jačanja vojske održavanje stabilnosti i sigurnosti u svijetu.

Kineski obrambeni proračun jedan je od najvećih na svijetu, koji u 2017. godini iznosi nešto više od 151 milijardu dolara, što je još uvijek daleko ispod razine SAD-a.

Izvješće zaključuje da će se vodeći razmišljanjem XI Jinpinga o jačanju vojske kineska nacionalna obrana kretati 'unaprijed na vlastitom putu izgradnje snage na međunarodnoj razini'.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version