Papa Franjo: U Vatikanu postoji korupcija, ali se sada uspješnije borimo protiv nje

Autor:

27.11.2019.

Pope Francis speaks during a news conference onboard the papal plane on his flight back from a trip to Thailand and Japan, November 26, 2019. REUTERS/Remo Casilli/Pool
Remo Casilli / REUTERS

Papa Franjo tijekom konferencije za medije u zrakoplovu na povratku iz Japana

"Nije samo Hong Kong. Mislite na Čile, na Francusku – demokratsku Francusku, a godina dana "žutih prsluka“ – mislite na Nikaragvu i ine latinskoameričke zemlje, kao što je Brazil, pa i na poneku evropsku zemlju. To je opća stvar. Što čini Sveta Stolica? Poziva na dijalog, na mir. Razne situacije imaju probleme i ja nisam kadar sada vrednovati. Poštujem mir i zahtijevam mir za sve te zemlje. Tih problema ima i u Španjolskoj. Treba stvari relativizirati i pozivati na dijalog, na mir, kako bi se razriješile.“

Tim je riječima, prenesenima ovdje doslovno, papa Frane u avionu koji ga je vraćao iz Tajlanda i Japana odgovorio na pitanje koje je vrilo pod poklopcem svih sedam dana njegova trideset i drugoga apostolskog putovanja i četvrtoga na Daleki istok. Prošli put su na Dalekom istoku na tapetu bili Rohingja, ovaj put Hong Kong.

Pri odlasku Papa nije htio s novinarima ni riječ progovoriti, ni o čemu, za svaki slučaj. Na povratku je, po već uvriježenu obrascu, odgovarao otvoreno, bez rezervi. Ali Hong Kong je vreo kamen kušnje, s obzirom na veoma pipav i hrapav privremeni dogovor Svete Stolice s Narodnom Republikom Kinom o imenovanju katoličkih biskupâ u toj zemlji, s obzirom na pritisak i patnje kojima su izvrgnuti katolici u toj zemlji, viđeni paranoično i kao agenti strane ideološke sile (a Katolička crkva to ipak nije više, od sv. Ivana XXIII nadalje; ako je negdje opasno ideologizirana, to je djelo nacionalnoga klera, ne i Svete Stolice), s obzirom na stalne kritike hongkonškog kardinala Josepha Zena Zekiuna koji svako otvaranje Pekingu vidi kao izdaju Krista i trijumf komunista. Na povratku je poglavar Katoličke crkve Hong Kong smjestio u najširi međunarodni kontekst, eda bi ga relativizirao objektivno, a ne instrumentalno.

Novinarima je njegov odgovor zazvučao kao sarkastična reakcija na pritiske sa Zapada na Katoličku crkvu da progovori. Shvatili su to kao subliminalnu poruku: metite prvo ispred svojih vrata, a ne gurajte Crkvu da u vašu korist mete pred vratima koja ste joj vi namijenili.

Leteća konferencija za novinare započeta je, uostalom, upravo metenjem po unutrašnjem dvorištu Svete Stolice: o ulaganju financija Svete stolice u spekulacije s nekretninama u Londonu. "Jeste li znali za te operacije? Je li ispravan način kako se koristi Petrov novčić?“, glasio je dio pitanja izrazito direktnoga, a izravan je bio i završetak: "Često ste rekli da se ne smije zarađivati na novcu, osudili ste beskrupulozno baratanje financijama, ali onda vidimo da je u takve operacije umiješana i Sveta Stolica, a to sablažnjuje. Kako na to gledate?“

Papa je odvratio da nije dobro gospodarenje staviti Petrov novčić u ladicu, nego da ga treba investirati, pa kad zatreba taj se novac uzme a da nije izgubio vrijednost, nego se možda i pomalo uvećao. "U nas se to zove 'udovičko investiranje': dva tu, tri tamo, ako propadne jedan ostane drugi, da bude vazda sigurno i moralno. Naravno da ne bi valjalo investirati Petrov novčić u tvornicu oružja. Ali ne valja ni investirati tako da godinama ne takneš glavnicu. Novčić treba potrošiti u godinu, godinu i pô, dok ne stigne novi milodar.“

Dakle, naglašava Papa, Petrov novčić namijenjen je Papinu milosrđu, pa ga u tu svrhu treba utrošiti a ne gomilati, ali ga je pametno investirati tako da ga ne jede inflacija, nego da se možda nešto i zaradi, ali opet da bi se trošilo na milosrđe. Veli Papa: "Može se i kupiti neko vlasništvo, iznajmljivati ga, ili ga prodati", nije u tome zlo, dapače, ali u Londonu "se dogodilo što se dogodilo, skandal, učinjeno je nešto što se ne čini čistim. Ali prijava nije stigla izvana. Poslije reforme ekonomske metodologije koju je započeo još Benedikt XVI i koja je išla dalje, revizor računa je ustanovio da ondje ima nešto ružno, što ne funkcionira. Pa je došao k meni. Pitao sam ga: jeste li sigurni [da je tako]? A on: jesam, što mi je činiti? Pa postoji vatikansko pravosuđe, rekao sam, pođite do promotora pravde [tužioca] i podnesite prijavu. Utoliko sam bio zadovoljan jer se vidi da vatikanska uprava ima resurse za raščišćavanje ružnih stvari  koje se događaju unutra, kao u tom slučaju. Nije to slučaj nekretnine u Londonu, jer to još nije razjašnjeno, ali bilo je ondje slučajeva korupcije. Promotor je to proučio, obavio konsultacije, vidio da postoji neravnoteža u knjigovodstvu, pa je zatim od mene zatražio dopuštenje za pretrese. Potpisao sam ovlaštenje. Pretreseno je pet ureda. Iako postoji pretpostavka nevinosti [do pravomoćne presude], posrijedi su kapitali kojima se nije upravljalo dobro, postoji korupcija.“ Papa je najavio da će za manje od mjesec dana početi ispitivanje petoro osumnjičenih. Papa izrijekom kaže da ne može reći jesu li oni krivi, da je pretpostavka nevinosti jamstvo za sve, da će postupak pokazati tko je kriv, ali da je nečija krivnja nesumnjiva. „I na tome hvala Bogu, ne što ima korupcije, nego što vatikanski sustav nadzora dobro funkcionira“, zaključio je Papa.

To novinare nije umirilo i zadovoljilo. Sljedeće pitanje je također bilo izravno i oštro:

"Posljednjih tjedana vlada zabrinutost zbog onoga što se događa s financijama u Vatikanu. Po nekima se vodi interni rat oko toga tko bi trebao kontrolirati novac. Ostavku je podnijela većina članova Upravnog odbora AIF [ombudsmanske Uprave za financijsko informiranje Svete Stolice i Države Vatikanskog Grada, koja ima ovlasti financijske policije, ali ne i trgovačkog sudstva]. Skupina Egmont suspendirala je Vatikan iz sigurne komunikacije nakon racije prvog listopada. Direktor AIF je i dalje suspendiran a još nema glavnog revizora. Što možete učiniti ili reći da zajamčite međunarodnoj financijskoj zajednici i općenito vjernicima, koji su pozvani dati svoj doprinos Petrovim novčićem, da se Vatikan neće ponovo uvrstiti u zemlje kojima se ne vjeruje, da se reforme neće zaustaviti, da se nećete vratiti navikama iz prošlosti?“

"Vatikan je napredovao u svojoj upravi“, odgovori je Papa i obrazložio: "Primjerice, IOR [Institut za religijska djela, poznat i kao "Vatikanska banka“] danas prihvaćaju sve banke i može djelovati kao i talijanske banke, normalno, što još prije godinu dana nije bio slučaj. Ostvaren je napredak. Zatim, grupa Egmont: […]. Međunarodna kontrola ne ovisi o skupini Egmont. Egmont grupa je privatna skupina koja ima svoju težinu, ali je privatna grupa. Inspekciju će obaviti Moneyval [tijelo Vijeća Evrope, punim nazivom: Odbor stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma]. Planirao je to učiniti u prvih nekoliko mjeseci sljedeće godine i on će to učiniti. Predsjednik AIF je suspendiran jer je bilo sumnji u nedovoljno dobro upravljanje.“ Papa kaže da se predsjednik AIF udružio s grupom Egmont da bi prisvojio dokumentaciju, a da je on, Papa, nakon konsultiranja s visokopozicioniranim talijanskim magistratom, zaključio da istraga o mogućoj korupciji u nekoj državi pripada u suverena prava te države i da nitko drugi nema prava na dokumentaciju o tome. I kaže: "Čini se da AIF nije kontrolirao tuđe delikte. Njegova je dužnost bila kontrolirati. Nadam se da će se dokazati da nije tako bilo, jer još uvijek postoji pretpostavka nevinosti. Ali za sada je sudac suveren jer on mora proučiti što se dogodilo. U protivnome bi postojala uprava nadležna nad sudstvom, a to bi povrijedilo suverenost Države [Vatikanskoga Grada].“

Papa navodi da je dosadašnjem predsjedniku AIF [Renéu Bruelhartu] mandat istekao 19 ovog mjeseca, da ga je ranije obavijestio da mu neće obnoviti mandat, te da je već odabrao novog predsjednika, "magistrata juridičkoga i ekonomskoga na najvišoj nacionalnoj i internacionalnoj razini“, koji će stupiti na dužnost po Papinu povratku u Vatikan.

Papa je izrazio nadu da će istraga pokazati da je Bruelhart nevin jer je "lijepo kada je netko nevin“. Napomenimo da je Država Vatikanskoga Grada po tipu državne uprave apsolutna monarhija, u kojoj je papa zakonodavac, šef izvršne vlasti i vrhovni sudac.

U pogledu Hong Konga i Kine, Papa je napomenuo da je poslao brzojavku prilikom prelijetanja Kine i Hong Konga i Xiju Jinpingu i Carrie Lam, jer da se takve brzojavke šalju automatski, kao kurtoazna zahvala zbog dozvole prelijetanja, te da ti brzojavi nisu znak podrške ničijoj politici a niti osude. A Peking? – doletio je upit.

"Volio bih ići u Peking. Volim Kinu“, odvratio je Papa.

Što društvo i Crkva na Zapadu mogu naučiti od društva i Crkve na Istoku? – pitali su Papu.

"Veoma me prosvijetlila jedna uzrečica: 'Lux ex Oriente, ex Occidente luxus“. S Istoka dolazi svjetlo, sa Zapada potrošaštvo, luksuz. Postoji ta istočnjačka mudrost koja nije samo mudrost znanja, nego mudrost vremena, razmišljanja. Ona pomaže zapadnom društvu, uvijek previše užurbanome: naučiti malo kontemplacije, zaustaviti se, gledati stvari pomalo poetično. To je osobno mišljenje, ali vjerujem da Zapadu nedostaje malo više poezije. Ima lijepih pjesničkih stvari, ali Istok ide dalje, Istok je u stanju gledati stvari očima koje nadilaze. Ne bih koristio riječ transcendentno, jer se neke istočne religije ne odnose toliko na transcendenciju, već na viziju izvan granice imanencije bez spominjanja transcendentnosti. […]. Vjerujem da bi nama na Zapadu dobro činilo zaustaviti se malo i posvetiti malo vremena mudrosti. […].“

Na specifična pitanja o Hiroshimi i Nagasakiju Papa je podvukao sličnost u snošenju posljedica atomskih bombi bačenih na te gradove, ali i razliku u tome što je Nagasaki imao snažnu katoličku manjinu. Kao dar mjesnog biskupa Papa je ponio kopiju drvene potjernice koja je obećavala nagradu za prokazivanje kršćanina i još veću za prokazivanje kršćanskog svećenika.

Papa smatra da je potreban krajnji oprez u pogledu nuklearne energije. Nuklearno oružje smatra nemoralnim i nedopustivim. Nije ni za mirnodopsku uporabu nuklearne energije dok se ne postigne totalna sigurnost jer, za razliku od npr. električne energije, havarija nuklearne centrale prijeti velikom, općom katastrofom. Naglasio je problem sigurnosti u prehrani, zbog pesticida u poljodjelstvu, zbog hormona kojima se goje pilići. "Mnogo je rijetkih bolesti danas zbog lošeg korištenja okoliša. […] Očuvanje okoliša je ili sada ili nikada“, perentorno je naglasio poglavar Katoličke crkve.

Budući da je na njegovoj misi u Tokyu bio i jedan osuđenik na smrt, i ta je tema pokrenuta.

"Smrtna kazna je nemoralna i ne smije se izvršiti. […] Problem je s osudom da uvijek mora imati u vidu ponovno uključenje [osuđenika u društvo]. Reći ćete: ima osuđenika ludih, koji imaju problema s bolešću, s nepopravljivim genetskim greškama. Nastojmo učiniti nešto da barem proizvode, da čine nešto što će im pomoći da se osjećaju kao osobe. U mnogim dijelovima svijeta zatvori su prenapučeni, to je skladište ljudskog mesa koje, umjesto da se razvija u zdravlju, [ondje biva] često izvrgnuto kvarenju“, upozorio je Papa na opći problem zatvora koji ne preodgajaju za dobro, nego obrazuju za još gori kriminal.

Upitan kako se njegova teza da je pravi mir samo obezoružani mir podudara s pravom na samoobranu, te što je s najavljenom enciklikom o nasilju, Frane je odrezao da će tu encikliku dovršiti sljedeći papa, a onda je ozbiljnije objasnio da ima nakana koje su još u ladicama jer sazrijevaju, odnosno zato što ne stigne. Ali, kaže, "s problemom nasilja moramo se sučeliti“. Japanskim mladićima je govorio o nasilju u školama.

U pogledu razoružanja Papa je kritizirao Ujedinjene narode, osobito Sigurnosno vijeće, sugerirajući da bi možda trebalo ondje ukinuti pravo veta [koje uživaju USA, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina]. "Bilo bi lijepo kad bi svi uživali jednaka prava“, smatra poglavar Katoličke crkve. On se zauzima za pregovaranje, za politiku postupnih koraka, pohvalivši na primjer razmjenu zarobljenika između Rusije i Ukrajine.

Pokudio je licemjerje država "kršćanskih ili barem s kršćanskom kulturom, evropskih država, koje pričaju o miru, a žive od oružja“. Naglasivši da je licemjerje kršćanski pojam, da ga je Isus spominjao mnogoput u 23 poglavlju Evanđelja po Mateju. "Treba prekinuti s tim licemjerjem. Neka nacija morala bi smoći hrabrosti i reći: 'Ne smijem govoriti o miru jer moja privreda zarađuje mnogo proizvodnjom oružja.'“

"Hipoteza zakonite obrane opstaje“, odgovorio je na potpitanje. "Ta se hipoteza razmatra u moralnoj teologiji. ali kao zadnje pribježište. Postoji i zakonita obrana diplomacijom, posredovanjem…“, poučava Papa s neba, tj. iz aviona.

Da bi po silasku s neba na tlo, u srijedu, imenovao Carmela Barbagalla, dužnosnika Talijanske središnje Banke, novim finacijskim regulatorom Vatikana, predsjednikom AIF-a.