Papa rekao da je spreman posredovati u Venezueli ako to zatraže obje strane

Autor:

  • Jasmina Tomašević

30.01.2019.

Carlos Garcia Rawlins / REUTERS

Samoproglašeni predsjednik Venezuele Juan Guaido pozdravlja prosvjednike

Papa Franjo potvrdio je u utorak da je primio pismo venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura i rekao da je Vatikan voljan posredovati u Venezueli ako to zatraže obje strane.

"Pročitat ću pismo i vidjeti što se može učiniti no prvi je uvjet da to obje strane zatraže. Mi smo voljni", rekao je Papa. Službena medijacija trebala bi biti posljednji korak u diplomaciji. Vatikan i međunarodna zajednica prije toga trebaju poduzeti neke preliminarne korake, smatra Papa. Treba pokušati "približiti jednu stranu drugoj, početi proces dijaloga", rekao je

Hrvatska je s osamnaest država članica EU podržala lidera opozicije Juana Guaidóa kao privremenog predsjednika Venezuele. "Osuđujemo kršenje ljudskih prava i nasilje u Venezueli,  potrebno je mirno rješenje i održavanje slobodnih i demokratskih predsjedničkih izbora", stoji u priopćenju Ministarstva vanjskih i europskih poslova Repubike Hrvatske objavljenom u ponedjeljak navečer. "Republika Hrvatska je zabrinuta najnovijim događanjima u Venezueli te daljnjim produbljivanjem političke, gospodarske i humanitarne krize. Snažno osuđujemo kršenje ljudskih prava i vladavine prava te nasilje koje je dovelo do smrti i ozljeđivanja građana te brojnih uhićenja. Ističemo važnost iznalaženja mirnog i demokratskog rješenja u okviru održivog političkog procesa, koji treba uključivati održavanje slobodnih, transparentnih i vjerodostojnih predsjedničkih izbora u skladu s međunarodnim demokratskim standardima i Ustavom Venezuele", navode iz sjedišta hrvatske diplomacije.

"Hrvatska podupire demokratski izabrana legitimna tijela Venezuele, Nacionalnu skupštinu i njezinog predsjednika, da u skladu s Ustavom u svojstvu privremenog predsjednika provede slobodne, pravedne i demokratske predsjedničke izbore i osigura legitimitet institucija", navodi se u priopćenju. Zajedničku izjavu su donijele: Španjolska, Portugal, Njemačka, Ujedinjena Kraljevina, Danska, Nizozemska, Francuska, Mađarska, Austrija, Finska, Belgija, Luksemburg, Češka, Latvija, Litva, Estonija, Poljska, Švedska i Hrvatska.

Europska unija

U četvrtak je tijekom plenarne sjednice Europskog parlamenta u Bruxellesu, EU dala podršku samoproglašenom predsjedniku Venezuele Juanu Guaidóu, kao legitimnom čelnikom te latinoameričke države.

S 429 glasa 'za', 104 'protiv' te 88 suzdržanih, europarlamentarci su priznali Juana Guaidoa kao legitimnog predsjednika Venezuele. Parlament je objavio i neobvezujuću sugestiju vladama 28 članica EU da učine isto i na nacionalnoj razini, kako bi novom predsjedniku omogućili da raspiše 'transparentne, pravedne i slobodne predsjedničke izbore' kojima bi prekinuo višegodišnju vladavinu kontroverznog Nicolasa Madura.

Ujedinjena Kraljevina, Francuska i Njemačka su još u subotu upozorile aktualnog predsjednika Venezuele da će dati podršku protukandidatu, ako Maduro u roku od osam dana ne raspiše nove izbore koji bi ovoga puta bili transparentniji.

Većina hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu glasovala je za usvajanje rezolucije. Jedini europarlamentarac koji je po tom pitanju ostao suzdržan bio je Davor Škrlec iz grupacije Zeleni.

Weber

Čelnik frakcije Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu Manfred Weber i glavni kandidat za budućeg predsjednika Europske komisije izjavio je u utorak kako je razočaran nedostatnom reakcijom Unije na političku krizu u Venezueli, prenosi Deutsche Welle.

Spitzenkandidat EPP-a napominje kako Europska unija nosi 'zajedničku bazu vrijednosti' te je dužna te vrijednosti braniti i u Južnoj Americi.

- Doista je bilo tragično vidjeti da Europa nije bila u stanju djelovati brzo i prikladno - rekao je u intervjuu za DW.

Manfred Weber, member of the Christian Social Union (CSU) party and top candidate of the European People's Party (EPP) for the European elections, speaks at the CSU party meeting in Munich, Germany, January 19, 2019. REUTERS/Andreas Gebert
Andreas Gebert / REUTERS

Spitzenkandidat EPP-a Manfred Weber

 

U Venezueli je u tijeku velika politička kriza koja je nakon nestašice hrane, lijekova i inflacije od milijun posto kulminirala u posljednja tri tjedna kada je Nicolas Maduro prisegnuo na drugi predsjednički mandat, nakon što je osvojio izbore u svibnju prošle godine koji su, po mišljenju mnogih nezavisnih promatrača, održani na nedemokratski način.

Tjedan dana nakon prisege Madura čelnik opozicijske stranke u venezuelanskom parlamentu Juan Guaido proglasio se novim predsjednikom države i izazvao međunarodne kontroverze.

Maduro ga je istog trena proglasio pučistom i na svoju stranu privolio zapovjedničku strukturu vojske, dok je Guaida podržalo nekoliko desetaka tisuća prosvjednika. U međuvremenu Vrhovni sud države Venezuele zabranio je čelniku opozicije napuštanje zemlje te su mu blokirani svi bankovni računi, tereti ga se za protuustavno i nelegalno potkopavanje vlasti.

 

Juan Guadio dobio je veliku međunarodnu podršku, samoproglašenog predsjednika podržale su SAD i grupa Lima, potonju čine države južne i srednje Amerike te Kanada. S druge strane Rusija, Kina i Turska podržavaju Madura.

 

Manfred Weber kritizirao je EU jer nije zauzela jasan i oštar stav po tom pitanju. Predstavnici Unije izašli su u javnost sa zajedničkom deklaracijom putem koje osuđuju nasilje u Venezueli i pozivaju na ponovno održavanje pravičnih i slobodnih predsjedničkih izbora, no po mišljenju spitzenkandidata EPP-a to nije dovoljno.

Čelnica EU-a za vanjsku politiku Federica Mogherini pozvala je na uspostavu takozvane Međunarodne kontaktne skupine koja će već u srijedu zasjedati u Urugvaju, a bavit će se rješavanjem političke krize u Venezueli.

 

Weber je napomenuo kako se sustav jednoglasnog odlučivanja u Uniji pokazao problematičnim i prilikom ponovnog izbora Madura, kada se države članice nisu mogle dogovoriti hoće li nastaviti diplomatske odnose s Venezuelom ili će nametnuti sankcije. U konačnici svi su kritizirali nepravične izbore, a na kraju su pod sankcije pali samo predsjednik i njegovi najbliži suradnici.

Glavni kandidat za predsjednika Komisije predlaže promjenu sustava glasovanja iz jednoglasnog u sustav u kojem odlučuje većina, radi se o tzv. kvalificiranoj većini koju čini 55 posto država članica i 65 posto stanovništva Unije. U suprotnom smatra da blok 'ostaje slab i nesposoban za donošenje odluka', stoji u izjavi za DW.

A da problem stvarno postoji potvrdila je vijest iz Bruxellesa da je Italija u ponedjeljak blokirala donošenje zajedničkog stajališta EU o priznavanju legitimiteta predsjedniku venezuelske Narodne skupštine za raspisivanje novih predsjedničkih izbora nakon odbijanja predsjednika Nicolasa Madura da raspiše nove izbore. Italija je odbila potvrditi predložen tekst ocijenivši ga "uplitanjem" EU-a u venezuelsku unutarnju politiku. Diplomatski izvori su istaknuli kako "više nema zajedničke vanjske politike" EU-a.

Sumnju je izrazila i Grčka.

 

 

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version