Piše Heiko Maas: Gdje ste bili kad je pao Berlinski zid?

Autor:

  • Heiko Maas

02.11.2019.

Bundesaussenminister Heiko Maas, SPD. Berlin, 20.03.2018. Copyright: Thomas Imo/ photothek.net [Tel. +493028097440 - www.photothek.net - Jegliche Verwendung nur gegen Honorar und Beleg. Urheber-/Agenturvermerk wird nach Paragraph13 UrhG ausdruecklich verlangt! Es gelten ausschliesslich unsere AGB.]
Thomas Imo / Thomas Imo/photothek.net

Njemački minister vanjskih poslova Heiko Maas

Jutarnji list ekskluzivno za Hrvatsku objavljuje tekst šefa njemačke diplomacije u povodu 30 godina od pada Berlinskog zida. Tekst je danas objavljen i u svim ostalim vodećim europskim medijima.

Svatko od nas u Europi tko je doživio 9. studenoga 1989. može odgovoriti na to pitanje. Kada su Istočni i Zapadni Nijemci prije trideset godina, plačući od sreće, pali jedni drugima u ruke, nije došao kraj samo njemačkoj podijeljenosti. S Berlinskim je zidom pala i željezna zavjesa koja je četrdeset godina dijelila naš kontinent.

Dana 9. studenoga mi Nijemci stoga ne slavimo samo pad Zida. Toga dana slavimo hrabrost kojom su ljudi posvuda u Srednjoj i Istočnoj Europi izborili slobodu i demokraciju. Slavimo Europu koja je danas, uz tek pokoju iznimku, na svoju sreću ujedinjena.

Mi Nijemci znamo kome možemo biti zahvalni za tu sreću: stotinama tisuća Istočnih Nijemaca koji su za slobodu izašli na ulicu. Ali i radnicima brodogradilišta u Gdanjsku, pjevajućim revolucionarima u baltičkim zemljama, Mađarima koji su prvi razdvojili željeznu zavjesu, idejnim začetnicima Povelje 77 u Pragu, prosvjednicima sa svijećama u Bratislavi, ustanicima u Temišvaru - svim ženama i muškarcima čija je volja za slobodom pomela zidove i žičane ograde. Zahvalni smo isto tako našim prijateljima i partnerima saveznicima na Zapadu, ali i Gorbačovljevoj politici glasnosti i perestrojke koja je utrla put ponovnom ujedinjenju.

Njemačko jedinstvo bilo je i dar Europe Njemačkoj - i to na kraju jednog stoljeća u kojem su Nijemci tom kontinentu donijeli nezamislivu patnju.

Iz toga proistječe obveza za nas: da učinimo ujedinjenje Europe potpunim. Da izgradimo Europu koja je sukladna vrijednostima i snovima onih koji su 1989. izašli na ulice za slobodu i demokraciju. Želimo zajedno s našim europskim partnerima djelovati prema tom cilju i kada iduće godine, trideset godina nakon ponovnog ujedinjenja, od Hrvatske preuzmemo predsjedanje Europskom unijom.

Spašavanje eura, beskonačni prijepor oko prihvaćanja i raspodjele izbjeglica - sve to stvorilo je nove razdore u Europi. S Brexitom doživljavamo kako prvi put jedna zemlja napušta EU. A u mnogim zemljama Europe priljev podrške bilježe oni koji nas žele uvjeriti u to da je za nas bolje imati manje Europe.

Pritom je jasno: u ovom svijetu opstat ćemo samo ako se mi, Europljani, budemo držali zajedno. U tome je važan doprinos i glas svih europskih partnera. Nitko od nas ne može izaći na kraj s četiri velika svjetska izazova: globalizacijom, klimatskim promjenama, digitalizacijom i migracijom. Apeli iz europskih glavnih gradova, kada dolaze pojedinačno, nečujni su u Moskvi, Pekingu, a, nažalost, sve više i u Washingtonu. Odlučujuću težinu ima samo glas Europe. Stoga u Europi nacionalno soliranje konačno mora postati tabu.

Zajedno moramo formulirati i provoditi europsku politiku prema zemljama poput Rusije i Kine.

U tu je svrhu potrebna djelotvornija europska diplomacija, no prije svega je nužno da svi postanemo fleksibilniji. Nećemo uspjeti ako budemo imali dvadeset sedam pojedinačnih nacionalnih pristupa.

Zajedno moramo učiniti više na tome da ublažimo sukobe u našem susjedstvu - u Donbasu, Siriji i Libiji. U tu svrhu moramo osnažiti europske instrumente mirnog okončanja sukoba. Isto tako, potrebna nam je stvarna europska obrambena unija, komplementarna NATO-u, koja, gdje je to potrebno, može djelovati samostalno.

Zajedno se moramo boriti za očuvanje međunarodnog poretka i postati srce alijanse za multilateralizam. O očuvanju tog poretka ovisi mir i u Europi.

Zajedno moramo preuzeti vodeću ulogu u zaštiti klime. Potrebne su hrabre političke odluke i stvarni društveni napori kako bi naš kontinent do sredine stoljeća postao klimatski neutralan. Ako u tome ne uspijemo, prokockat ćemo budućnost naše djece.

Zajedno moramo jačati europsko gospodarstvo kako ne bismo bili samljeveni u trgovinskom sukobu i tehnološkom nadmetanju Kine i SAD-a. Sljedeći proračun EU stoga mora postati proračun budućnosti, proračun koji ciljano ulaže u budućnost, visoku tehnologiju i digitalizaciju. Samo na taj način osigurat ćemo blagostanje Europe.

Zajedno se moramo pobrinuti da naša Unija očuva i unutarnje zajedništvo.

Europa je snažna ako poštujemo i promičemo vrijednosti poput pravne države.

Jesen 1989. pokazala je za što smo sposobni mi, Europljanke i Europljani, ako razmišljamo i djelujemo iznad nacionalnih granica; pokazala je koja snaga leži u nama ako se zauzimamo za slobodu i demokraciju, za pravo i pravednost: snaga kojom premošćujemo zidove i granice. Snaga kojom promičemo naše vrijednosti i interese u svijetu koji je sve više autoritaran.

Ovom svijetu potrebna je hrabrost Europe za slobodu, hrabrost iz 1989. Konačno se usudimo biti Europljanima, usudimo se djelovati europski - bez "ako" i "ali"!