Rusija je prvak 'fake newsa'

Autor:

  • Cécile Barbière/ EURACTIV.com

11.09.2018.

SOCHI, RUSSIA - SEPTEMBER 6, 2018: Russia's President Vladimir Putin looks on during a press conference following a meeting with Nguyen Phu Trong, General Secretary of the Communist Party of Vietnam, at the Bocharov Ruchei residence. Mikhail Metzel/TASS, Image: 385552593, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, TASS
Profimedia, TASS

Ruski predsjednik Vladimir Putin

Lažne vijesti, popularnije zvane 'fake news', šire se internetom poput virusa zbog gubitka povjerenja građana u demokraciju. Međutim, prema nedavno provedenom francuskom istraživanju, nitko ne manipulira informacijama tako dobro kao što to radi Rusija.

Televizijski program 'Rusija 1' 2015. godine je snimio reportažu o islamizaciji u Francuskoj. Reportaža se snimala na ulicama okruga Barbès u Parizu, za koji je ruski novinar tvrdio da u njemu „jedva itko govori francuski. Na tržnici se prodaje samo halal meso […]. Svaka druga žena nosi burku ili nikab. U okrugu gotovo više ne postoje nemuslimani”.

Novinar je pritom iznio niz statističkih podataka od kojih je jedan nevjerojatniji od drugog, prenijevši da u Francuskoj trenutno ima 11 milijuna muslimana, što je gotovo tri puta više od stvarne brojke.

Video, kojeg su u velikom broju prenijeli glavni francuski internetski mediji kako bi osudili upotrebu obmane kao alata u ratu dezinformacija kojeg trenutno vodi ruski Kremlj, spominje se i u izvješću dvaju istraživačkih instituta Ministarstva za Europu i vanjske poslove (CAPS) te Ministarstva oružanih snaga (IRSEM).

Izvješće ima više od 200 stranica, a pripremili su ga istraživači iz Centra za analizu, predviđanja i strategiju (CAPS) i Instituta za strateška istraživanja. U njemu se ispituju uzroci, posljedice i rješenja za informacijski rat koji je dosegnuo dosad neviđene razmjere.

Prema tvrdnjama istraživača, Kremlj ima uvjerljivu nadmoć u manipulaciji informacijama.

Rusija je glavni krivac za opetovane intervencije u rezultate izbora i referenduma u zapadnim demokracijama koji su se dogodili od 2014. godine, pri čemu se u izvješću ističu Ukrajina, izbori za njemački Bundestag, referendum u Nizozemskoj, Brexit te američki i francuski izbori, preciznije, informacije koje su procurile o Macronu.

U izvješću se navodi da je predmet kampanje dezinformiranja bio čak i referendum u Kataloniji, regiji u kojoj Rusija nema nikakve konkretne geopolitičke interese. Međutim, referendum za neovisnost je za Moskvu predstavljalo priliku da se europske zemlje 'podijele i oslabe'.

- Naši suradnici u europskim institucijama ulažu 80 posto napora da u Europi izvrše utjecaj na Rusiju, dok ostatak dolazi iz ostalih zemalja (uglavnom Kine i Irana) te od nedržavnih dionika (poput džihadističkih skupina od kojih se najviše istaknuo ISIS) - istaknuli su autori međuministarskog izvješća.

Nadalje, gotovo cijelo jedno izvješće je posvećeno strategiji Kremlja za širenje svog geopolitičkog utjecaja.

U izvješću se navodi da Moskva zasigurno nije jedini državni dionik koji se koristi tim taktikama, ali ih koristi vrlo dugo i iznimno dobro te su one postale službena doktrina, čija je glavna zadaća oslabiti Zapad.

Cilj podjele

U izvješću se ističe da će Kremlj prvenstveno biti usmjeren na sporna pitanja koja u ljudima izazivaju strah.

- Cilj manipulacije informacijama više nije uvjeriti ljude u alternativnu ideologiju. Više se ne radi toliko o uvjeravanju, koliko o oslabljivanju podjelom - rečeno je u izvješću.

Osim korištenja tradicionalnih sredstava za širenje svog utjecaja, od kojih valja istaknuti veleposlanstva, u izvješću navode popis brojnih alata koje koristi Rusija.

Među njima su najpopularniji lažne nevladine organizacije kao što je IDC, trust mozgova Kremalja s uredima u Parizu, mediji poput Sputnika, koji je objavio članak o izvješću koje opisuje 'rusofobnim', organizacije poput motociklističkog kluba Notchnye Volki (Noćni vukovi), neovisni posrednici u području religije, politike te gospodarstva.

Upotreba ovakvih alata za propagandu ima opasne posljedice za europske države. U izvješću se objašnjava da je „neizravan učinak […] potaknuti vlade da poduzmu mjere koje su protivne njihovim demokratskim i liberalnim vrijednostima”.

To uključuje zemlje 'za koje se čini da su zaštićene od ruske propagande, kao što je Poljska, u kojoj je stanovništvo nakon 70 godina komunizma postalo otporno na rusku propagandu' ističe se u izvješću.

Međutim, Moskva je usmjerena na Poljsku jednako kao i na baltičke države te pokušava stvoriti dojam da su to „histerične, paranoične, rusofobne” države u usporedbi s „umjerenijim” državama zapadne Europe, tvrdi se u izvješću.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version