Sjeverni tok 2 mogao bi biti ozbiljna prijetnja sigurnosti EU i NATO-a

Autor:

  • Alexandra Brzozowski/ EURACTIV.com

25.10.2018.

REUTERS

Ilustracija: ruski predsjednik Vladimir Putin i čelnik Gazproma Aleksej Miller

Govornici iz Poljske i drugih država upozorili su na Sigurnosnom forumu u Varšavi u srijedu kako je Gazpromov projekt Sjeverni tok 2 prijetnja sigurnosti EU i NATO-a.

Gradnja plinovoda Sjeverni tok 2 počela je prije tri godine, tijekom kojih je dramatično pogoršala ionako zategnute odnose između Njemačke i Poljske. Dok je EU zapanjen inzistiranjem Berlina na tom projektu, Varšava sada skreće pozornost na sigurnosne implikacije projekta.

Planirani plinovod u Baltičkom moru, kojim upravlja ruski državni monopolist Gazprom, trebao bi biti završen 2020. godine, a njegovi zagovornici procjenjuju kako će ukupni trošak projekta iznositi oko deset milijardi eura.

Kada će biti u potpunosti iskorišten, godišnje će dostavljati do 55 milijardi kubnih metara ruskog plina izravno u Njemačku, zaobilazeći Poljsku i Ukrajinu, najglasnije kritičare projekta.

Varšava smatra kako je Sjeverni tok 2 prijetnja energetskoj sigurnosti europe. Poljske vlasti žele biti sigurne da će drugi krak plinovoda, koji se trenutačno gradi, potpadati pod zakone EU, što bi cijelu investiciju učinilo neisplativom za Gazprom.

Vojna dimenzija

Poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz upozorio je na šire sigurnosne i geopolitičke implikacije samog projekta.

Ako bude dovršen, plinovod bi mogao postati političko oruđe u rukama Moskve. “Sam plinovod daje Rusiji opravdan razlog za patroliranje Baltičkim morem, a može se koristiti i za slanje informacija. Ima i tu vojnu dimenziju”, rekao je Czaputowicz.

Znanstvenik sa Sveučilišta u Łódźu Przemysław Żurawski rekao je za EURACTIV kako bi se projekt mogao koristiti i za nadgledanje “objekata u pokretu”.

“Fiberoptički kabeli duž plinovoda mogu biti izvanredna infrastruktura za praćenje kretanja vojnih brodova na Baltičkom moru i predstavljali bi težak udarac sigurnosti u Istočnoj Europi”, objasnio je Żurawski.

Dominacija mornarice

Sjedinjene Američke Države još su prije upozoravale da Sjeverni tok 2 predstavlja vojnu i obavještajnu prijetnju.

Nadalje, aktivnosti ruske mornarice u Baltičkom moru mogle bi se pojačati pod izlikom zaštite plinovoda - što je strah koji postaje sve jači u svjetlu pojačane ruske aktivnosti na uspostavljanju dominacije u Crnom moru i Azovskom moru.

Prihodi Ukrajine od protoka ruskog plina otprilike su na razini njezina vojnog proračuna. Kada bi plin prestao teći kroz Ukrajinu, Rusija bi mogla pojačati intenzitet svojih aktivnosti u toj državi potpunim zatvaranjem tamošnjeg plinovoda, upozorila je zastupnica u ukrajinskom parlamentu Hanna Hopko, čelnica Odbora za vanjske poslove.

"Izgraditi plinovod znači nahraniti zvijer", rekla je Hopko.

Rasprava je pokazala kako i NATO ima razloga za zabrinutost.

“Proteklih godina ova je sirovina postala oružje Moskve”, rekao je bivši čelnik NATO-a, Anders Fogh Rasmussen, u razgovoru s novinarima na marginama Sigurnosnog foruma u Varšavi. “Rusija dijeli gdje može i zna da će ovaj projekt pomoći zabiti klin u europsku i transatlantsku slogu”, kazao je.

Tenzije Varšave i Berlina

Tijekom summita u Bruxellesu u srpnju ove godine američki predsjednik Donald Trump optužio je Njemačku da je “ruski zatvorenik” zbog njene ovisnosti o ruskom plinu.

“Jedina država koja može zaustaviti ovaj projekt je sama Njemačka”, rekao je novinarima Rasmussen.

Tenzije između Varšave i Berlina oko plinovoda bile su očite u utorak (23.10.), tijekom službenog posjeta poljskog predsjednika Andrzeja Dude Njemačkoj.

Nakon susreta s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom Duda je još jednom pozvao na zaustavljanje Sjevernog toka 2, govoreći kako planirani plinovod remeti “energetsku ravnotežu” cijele regije povećavanjem ovisnosti o jednom dostavljaču plina, što je česti refren koji se čuje i iz Washingtona.

Duda je ukazao kako se na stolu nalazi i američka ponuda dostave ukapljenog zemnog plina (LNG) Europi. Poljska trenutačno gradi LNG terminal u Baltičkom moru u Świnoujścieu, u koji pristiže ukapljeni plin iz Katara, Norveške i SAD-a.

Usporedo sa Sjevernim tokom 2 ruska tvrtka Novatech također planira graditi LNG terminal u Njemačkoj, samo 140 kilometara dalje, u Rostocku.

Predomišljanje u Njemačkoj?

Berlin je dugo tvrdio da iza Sjevernog toka 2 ne stoje nikakvi politički motivi. “Odluka o kupnji plina je poslovna odluka, a ne politička”, rekao je Steinmeier nakon sastanka s poljskim kolegom ovog tjedna.

No, Berlin se također priprema povećati uvoz LNG-ja u Njemačku, rekao je glasnogovornik vlade u srijedu.

“Vlada gleda koje bi opcije financiranja unutar okvira postojećih vladinih programa mogle biti iskorištene”, rekao je glasnogovornik Steffen Seibert novinarima u Berlinu.

SAD bi mogao uvesti sankcije protiv sudionika u konzorciju Sjeverni tok 2 već u studenom ove godine, rekao je Peter Beyer, savjetnik Angele Merkel za transatlantsku politiku.

Kako bi poboljšala svoje odnose s Washingtonom, vlada Angele Merkel namjerava podržati gradnju njemačkog terminala putem kojeg bi se mogao uvoziti LNG iz SAD-a.

"Nije gotova stvar"

U američkom Kongresu trenutačno je pet nacrta sankcija protiv tvrtki iz Njemačke i drugih država članica EU koje su uključene u projekt Sjeverni tok 2.

Ako se primijeni i jedna od njih, zapadni bi se partneri mogli povući iz projekta, rekla je Agnia Grigas, stručnjakinja za energetske i političke rizike u washingtonskom think tanku Atlantic Council tijekom okruglog stola na Sigurnosnom forumu u Varšavi.

“Ne vjerujem da je Sjeverni tok 2 gotova stvar i da će biti završen”, rekla je.

Sumnje hrani i neodlučnost Danske oko davanja privole za rutu plinovoda. Njemačka, Švedska i Finska već su dale svoje dopuštenje, no Danci žele još jednom proučiti projekt na pan-europskoj razini, dijelom zbog njegova utjecaja na Ukrajinu. Kijev bi mogao izgubiti milijarde dolara u tranzitnim naknadama ako Rusija svoj plin pošalje kroz Sjeverni tok 2, umjesto kroz Ukrajinu.

Konzorcij koji upravlja plinovodom zatražio je alternativni smjeri koji bi zaobišao danske teritorijalne vode, priopćili su ovog tjedna iz njemačke Savezne agencije za pomorstvo i hidrografiju (BSH), no postoje i druge sumnje da će projekt opstati.

“Ulaganje u plinovod Sjeverni tok 2 kosi se s poslovnom logikom. Najranije će se isplatiti tek za nekoliko desetaka godina i prvenstveno je prilika za nametanje političkih interesa u Europi”, rekao je ruski stručnjak Ilija Ponomarev u Varšavi.

Studija koju su u svibnju 2018. izvela dva analitičara Sberbank CIB-a ukazala je da će na Sjevernom toku 2 najviše profitirati izvođači radova unajmljeni za gradnju samog cjevovoda, umjesto Gazproma ili njegovih dioničara.

Među izvođačima su Strojgazmontaž i Strojtransneftgaz, tvrtke u vlasništvu oligarha bliskih ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Oba analitičara dobila su otkaz ubrzo nakon objave svoje procjene.

Članak je preuzet u cijelosti s portala Euractiv.com i preveden na hrvatski.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version