Trumpu bi na kraj mogao stati nevidljivi neprijatelj kojeg ne može niti vrijeđati na Twitteru: 'crni labud' zvan COVID-19

Autor:

  • Tea Trubić Macan

13.03.2020.

TOPSHOT - US President Donald Trump addresses the Nation from the Oval Office about the widening novel coronavirus (Covid-19) crisis in Washington, DC on March 11, 2020. - President Donald Trump announced on March 11, 2020 the United States would ban all travel from Europe for 30 days starting to stop the spread of the coronavirus outbreak.
Doug Mills / AFP

Iznad Trumpova novog mandata iznenada se nadvila sjena "crnog labuda"

Prve tri godine svog mandata, Donald Trump letjeo je vrlo visoko.

Prije samo nekoliko mjeseci, Donald Trump postao je prvim predsjednikom u povijesti SAD-a koji će se opozvan boriti za novi mandat u Bijeloj kući. Početkom 2020. godine, uspješno je riješio krizu na Bliskom Istoku izazvanu likvidacijom generala Kasima Sulejmanija, što mu je donijelo novi val podrške građana. Tada mu je popularnost bila na nevjerojatnih 59 posto.

Posljednjih se mjeseci, poput pauna, hvalio ekonomskim postignućima svoje administracije; visokom stopom gospodarskog rasta, rekordno niskom stopom nezaposlenosti i većom potrošačkom košaricom prosječnog Amerikanca. S obirom na to da nije običaj mijenjati aktualnog predsjednika u jeku ekonomije koja cvjeta, Trump se uzdignute glave spremao produljiti svoj boravak u Bijeloj kući za još pet godina.

No, onda se pojavio „crni labud“ u obliku nevidljivog i neuhvatljivog virusa koji bi mu ozbiljno mogao pomrsiti račune. Štoviše, toliko nevidljivog i neuhvatljivog da ga nije moguće ni osobno vrijeđati na famoznom Twitter profilu.

Virus se ušuljao u SAD pustivši svoje klice u svim socioekonomskim domenama. Epidemija koronavirusa potaknula je lančanu reakciju s kojom, djeluje, Trump ne zna izaći na kraj. Povrh toga, mora se osloniti na stuku koju je posljednjih godina neprestano ismijavao – znanstvenike.

Osim što je propustio pravovremeno formirati krizni stožer, Trump je šokirao Amerikance izabravši svog potpredsjednika Mikea Pencea, koji je kao guverner Indiane odbivši dijeliti čiste igle ovisnicima o heroinu uzrokovao veliku epidemiju HIV-a u toj saveznoj državi, za voditelja krize grupe. Također, u ključnoj je fazi prevencije odbio poslušati stručnjake i epidemiologe koji su mu govorili da treba upozoriti građane i osigurati pravovremena testiranja. Prema informacijama Reutersa, Trumpova je administracija naredila svim zdravstvenim djelatnicima da sve informacije vezane uz epidemiju koronavirusom tretiraju kao državnu tajnu.

U samo nekoliko dana, broj novozarađenih u SAD-u „skočio“ je na preko 1.000, a zbog tog je virusa i tisuće građana već izgubilo život.

Trump je podlijegao pritisku svojih najbližih savjetnika pa je u srijedu navečer održao govor putem televizijskog prijenosa u prime-timeu, u kojem je svojim sugrađanima pokušao dati utjehu u krizi koju je klasificirao kao „najtežom u svom mandatu“. Vrlo vjerojatno, Trump je želio održati govor koji je trebao ući u povijest, poput onog kojeg je održao njegov prethodnik Bush nakon 11. rujna, ali je gotovo spektakularno promašio smisao. Kao za inat, govor je podcrtao sve slabosti njegove administracije: narcisoidnost, nerazrađene političke ideje i nedovoljnu informiranost o problemu s kojim se pokušava suočiti. Najavivši zabranu dolaska Europljana u SAD kao pokušaj zaustavljanja epidemije „stranog“ virusa, Trump je implementirao površnu mjeru koja zaobilazi činjenicu da je virus već pustio korjenje diljem njegove države, a da premalo Amerikanaca ima pristup testiranju.

Situacija je Trumpu službeno izmakla kontroli u onome trenu kada se panika proširila i na tržište. Američki predsjednik gotovo svakodnevno okreće ploču, tvrdeći od toga da nema razloga za strah jer je sve u najboljem redu, do toga da kriomice od svojih suradnika traži da mu osiguraju ogromne i nepromišljene stimuluse. Prema informacijama New York Timesa, nekolicini republikanaca Trump je priznao kako će trebati amortizirati gubitke nastale epidemijom koronavirusa podizanjem poreznih stopa, što je izuzetno nepopularan prijedlog na američkoj desnici, ali je istaknuo da će s tim prijedlogom pričekati do nakon izbora u studenom.

Porez na plaću bi, prema informacijama anonimnih suradnika Donalda Trumpa, od studenog već mogao iznositi čak 5,9 posto BDP-a, što je gotovo dvostruko više od Obaminog paketa stimulusa u periodu od 2009-2010 godine. Ironično, prijedlog Trumpove porezne mjere bio bi loše targetiran zato što ne bi obuhvatio najugroženije socijalne grupe.

COVID-19 ozbiljno je uzdrmao način na koji posluju globalne kompanije, zato što većina njih posljednjih mjeseci posluje smanjenim kapacitetom, što je ozbiljno naštetilo ravnoteži ponude i potražnje. Stvorila se atmosfera sraha, tjeskobe i neizvjesnosti, kako u društvu, tako i na tržištu.

Panika tjera ljude da ostaju u zatvorenom prostoru, prodaju svoje dionice i odgađaju odgodive investicije, što je dodatno narušilo ekonomiju. S obzirom na to da sve manje ljudi putuje, zadan je ozbiljan udarac aviokompanijama i turističkoj industriji.

Wall Street je zbog serije loših vijesti podlijegao efektu snježne kugle; loše vijesti generirale su neizvjesnost i nove loše vijesti, a investitori manje skloni riziku počeli su masovno prodavati svoje dionice čime je njihova vrijednost počela rapidno padati. Hoće li SAD uklizati u novu recesiju ili ne ponajviše ovisi o sposobnosti Bijele kuće da pravovremeno reagira i zaustavi katastrofu. Predsjednica Zastupničkog doma Nany Pelosi tvrdi da je nadomak postizanja sporazuma s Trumpovom administracijom oko zakonskog prijedloga kojim bi se trebala amortizirati ekonomska šteta nastala virusom.

Analitičari su veliku pozornost posvetili SAD-u, najvećem gospodarstvu nakon Kine koju je također virus bacio na koljena. Do ovoga je trenutka u Americi više od 1000 ljudi oboljelo od koronavirusa, a nekoliko desetaka ih je izgubilo život. Epidemiolozi upozoravaju da će brojka nastaviti rasti, pa je Goldman Sachs 1. ožujka upozorio da će nastavak širenja virusa usporiti ekonomski rast SAD-a i do 1,3 posto, čak 1 posto više od prvotne procjene unatoč upumpavanju federalnih rezervi.

- Ako se virus nastavi širiti po SAD-u, vjerojatno će uslijediti ozbiljnija recesija – izjavio je glavni ekonomist Moody'sa Mark Zandi početkom ožujka.

Vodeće rejting agencije smatraju da prema trenutnim cijenama cionica postoji čak 75 posto šanse da će taj scenarij uslijediti u periodu od sljedećih šest mjeseci.

Amerikanci nisu ostali imuni na način na koji se Bijela kuća nosi s epidemijom. Prema istraživanju Sveučilišta Quinnipiac, čak 49 posto ispitanika smatra da Washington ne radi dobar posao u borbi protiv koronavirusa, dok ga odobrava samo 43 posto ispitanika. Brojke govore u prilog da su mu leđa okrenuli i navjerniji obožavatelji koji su mu kroz prste bili spremni pogledati i škakljiv razgovor s Kijevom.

U nikad neizvjesnijoj utrci za Bijelu kuću, Trumpu bi na kraj mogla stati samo ekonomska kriza koja je iznenada vrlo izvjesna. Ironično, ekonomskog bi predsjednika mogla zaustaviti upravo – ekonomija. I to sve zbog „crnog labuda“ koju ni najpesimističniji analitičari u najluđim snovima nisu mogli predvidjeti.