U nedjelju Rusi biraju. To su prvi izbori koji bi mogli početi rastakati sustav predsjednika Vladimira Putina

Autor:

07.09.2019.

Russian President Vladimir Putin delivers a speech during a U-18 Judo tournament on the sidelines of Eastern Economic Forum in Vladivostok, Russia September 5, 2019. Alexander Nemenov/Pool via REUTERS
Alexander Nemenov / REUTERS

Ruski predsjednik Vladimir Putin je i sam judaš, a silno voli iskoristiti bilo koji sportski događaj kako bi se pojavio i tako privukao pozornost javnosti

U nedjelju 8. rujna, u Rusiji se, u 19 subjekata federacije održavaju razni izbori, od dopunskih za Dumu, do izbora gubernatora i predsjednika u nekoliko saveznih jedinica, do onih za gradske skupštine i mjesne odbore. Sankt Peterburg, Astrahanj, Sahalin, Baškortastan, Čeljabinsk, ali i za predsjednika (anektiranog) Krima te oni koji su ovog ljeta najviše izazivali pažnju te stvarali određenu političku krizu i napetost - za zastupnike u moskovskoj gradskoj Skupštini.

Cijeli srpanj i kolovoz iz Moskve su stizale vijesti o prosvjedima koji su prolazili pod geslima "Za slobodu izbora" i "Dajte i nama da biramo". Dosta nam je dekorativne ili hinjene demokracije, poručivali su prosvjednici. Gradske vlasti nisu željele izdati odobrenje za ta okupljanja, pa je policija vrlo žustro, a katkad i namjerno brutalno, razbijala te prosvjede, pa se znalo dogoditi da je privela više od polovice sudionika, da su sudovi imali pune ruke posla, jer su mnogi pozavršavali u zatvorima, bili su izvrgnuti premetačinama, prijetnjama izbacivanjima s posla, plaćali visoke novčane globe, a nekolicini su čak socijalne službe tužile i prijetile lišavanjem roditeljskih prava, odnosno oduzimanjem djece jer su s njima bili na "nasilnim prosvjedima" te ih time ugrožavali ali i koristili, kako kaže tužiteljstvo, djecu kao štit i onemogućavanje policije u obavljanju svojih zadaća.

FILE PHOTO: Russian opposition figure Lyubov Sobol delivers a speech during a rally to demand authorities allow opposition candidates to run in the upcoming local election and release protesters, who were detained during recent demonstrations, in Moscow, Russia August 31, 2019. REUTERS/Maria Tsvetkova/File Photo
REUTERS

Ljubov Sobolj, jedna od liderica prosvjeda u Moskvi zbog onemogućavanja oporbenih kandidata da sudjeluju na izborima u nedjelju

Razna sredstva pritiska bila su korištena protiv prosvjednika, pripadnika demokratske i liberalne oporbe, čije je kandidate Izborna komisija pod raznim tehničkim razlozima brisala s izbora. Najčešće se govorilo kako nemaju dovoljan broj potpisa ili da su se isti ljudi potpisivali više puta. No, postigli su svoj cilj, na izborima neće biti vodećih ljudi liberalno-demokratske oporbe, poput Ljubov Sobolj, koja se ovog sparnog i zagušljivog moskosvkog ljeta prometnula u ikonu prosvjeda kao novovjeka ruska Ivana Orleanska, te Ivana Ždanova, Ilije Jašinam, Jelene Rusakove, Aleksandra Solovjova, Sergeja Mitrohina, Kirila Gončarova, Dmitrija Gudkova ili Julije Galjamove, poznatih moskovskih oporbenih političara i aktivista.

 

I Vladimir Putin je odbacio da se radi o političkim motivima ili razlozima njihovog skidanja s izbora, a čak je prosvjede usporedio s onima "žutih prsluka" u Parizu, mada moskovski nisu bili ni nasilni, ni socijalni, već se tražilo samo "pravo na izbore". Zanimljivost moskovskih i uopće ovonedjeljnih izbora je i u tome da je velika većina neovisnih kandidata, ali zapravo su sve to članovi vladajuće proputinovske stranke Ujedinjena Rusija (Jedinaja Rossija), zaključivši da im javno vezivanje uz vladajući stranku može samo nauditi, jer je njena popularnost na užasavajućoj razini, pa čak i neke režimski mediji i analitičari preporučuju (o čemu smo već pisali) njeno samoraspuštanje i osnivanje nove stranke Kremlja. Doduše, da ne bude zabune, oni će i dalje biti na partijskoj liniji, bez obzira na svoj lažni "neovisni" status.

No, središnje pitanje ovih izbora nije koliko bi ili koliko će oporba moći u atmosferi, kada im je medijski prostor zatvoren, a u njemu se otvorenom prokazuju kao izdajnici, petokolonaši i zapadni plaćenici, već zašto vlast tako bezočno pritišće izvanparlamentarnu i liberalnu oporbu, koja objektivno ničim ne ugrožava ni vlast, ni kremaljsku pobjedu na izborima. Tih nekoliko zastupnika u gradskoj skupštini ili čak pobjednika u nekim moskovskim okruzima, naravno ničim ne mogu ugroziti ni Putina ni Kremlj, ali postavlja se pitanje zašto se to radi!?

Naravno, jedan od razloga je da se svim silama spriječi bilo kakav ozbiljan izlazak na izbore. Moskva je i inače poznata kao ne sasvim pokorni grad u kojem liberalno-demokratska oporba uvijek skupi najveći broj glasova. Na prošlim gradskim izborima izlazak je bio 20 posto, e pa i sada bi s takvim odazivom bili zadovoljni jer Kremlju upravo neprimjetnost izbora garantira najpoželjniji rezultat. I sada se očekuje tek kakav postotak više, a neka istraživanja pokazuju da gotovo 90 posto Moskovljana uopće nije zainteresirano za izbore, niti prati kampanju, mada ih je nešto manje od 50 posto najavilo "mogući izlazak", što se sve, čini se, svodi na nekih 20 do najviše 30, zadovoljavajućih posto. Oni koji trebaju će izaći, a ionako sva istraživanja pokazuju da će kandidati Ujedinjene Rusije ili "neovisni" s njihovom podrškom proći i dobiti izbore.

Uloga novog saziva Dume

No, utjerivati ovakav strah u kosti nekome tko objektivno ne može suštinski nauditi sadašnjoj političkoj strukturi, neka je vrsta režimskog zaloga za ono što tek dolazi. To su parlamentarni izbori za Dumu 2021. godine. Naime, taj saziv Dume će biti onaj koji je tu da osigura legitimitet za svaku odluku o tome kako "produljiti Putina na vlasti". Naime, već sada su mnogi kremaljski stratezi zaduženi za iznalaženje najboljeg riješenja u operaciji - Putin nakon Putina. Naime, ruskom predsjedniku, 2024. godine istječe četvrti, i trebalo bi, zadnji predsjednički mandat, ali vladajuća elita u grozničavoj je potrazi za načinom da Putinu osmisli o(p)stanak na vlasti, u prvom redu zbog svojih vlastitih pozicija.

Kako Putin, navodno, nikako ne pristaje na najjednostavnije i najelegantnije - promjenu ustava kojom bi, brate moj, omogućio peti mandat - sada kremaljski polit-tehničari iznalaze razne varijante koje bi trebale biti ostvarive prije nego dođu u cajtnot. Mada je ostalo još četiri godine, ne treba se opuštati. Vrijeme brzo leti. Kako kaže Leonid Savin, šef Međunarodnog eurazijskog pokreta, "u ovom času nema puno osoba koje bi mogle biti Putinovim nasljednikom. No, službe sigurnosti, svakako će naći odgovarajućeg i tako sačuvati pravac unutarnje politike i rješavanje problema u financijsko - ekonomskoj sferi, jer tu ima puno onih koji gledaju što radi Zapad i bezrezervno ga podržavaju".

Dakle, ovako čvrsta reakcija režimske vrhuške na moskovske prosvjede je stvaranje, unaprijed, atmosfere u kojoj je vlast poslala poruku i dala do znanja da se na predstojećim izborima za Dumu ne smiju dogoditi nikakva iskakanja i iznenađenja te da demokratsko-liberalna antiputinovska oporba ni na trenutak ne gaji nade da će moći iskoristiti taj trenutak Putinovog isteka mandata za neke svoje planove ili potrebe, pokušaje ozbiljnijeg političkog djelovanja.

Poruka da se ide na "pametno glasanje"

Aleksej Navaljni, vođe demokratske oporbe, kazao je da ne treba bojkotirati izbore, nego ići na tzv. "pametno glasovanje" - odnosno dati glas svima osim predstavnicima vlasti, ali neki ga ne podržavaju u tome, jer smatraju da glas recimo kandidatima komunista, ultranacionalista i druge lažne oporbe zapravo ne pridonosi ničemu osim jačanju samog režima. Ni bojkot nije rješenje, jer slab izlazak odgovara sadašnjoj eliti. No, kako god, oporba koja je ionako stisnuta, nema pravog odgovora na ovakvu represiju. Kako kaže Sergej Mitrohin iz oporbene stranke "Jabloko", Kremlj misli da će poslati poruku nakon ovih izbora gdje će osvojiti apsolutnu pobjedu, kako "sve drži pod kontrolom" i da nema opasnosti po režim. Bilo kakvo, čak i neznačajno iskakanje, na vrhu će se doživjeti kao poziv na uzbunu. Politolog Dmitrij Oreškin pak smatra da ovim režim "kratkoročno jača svoje pozicije, ali gubi u dugoročnoj perspektivi".

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version