Ugledni sveučilišni profesor koji je 2016. predvidio Trumpovu pobjedu tvrdi da američki predsjednik ima 90 posto šanse za novi mandat

Autor:

  • Tea Trubić

17.07.2020.

US President Donald Trump delivers remarks on Rolling Back Regulations to Help All Americans on the South Lawn at the White House on July 16, 2020 in Washington,DC. (Photo by JIM WATSON / AFP)
JIM WATSON / AFP

Američki predsjednik Donald Trump unatoč anketama koje njegovom protukandidatu daju dvoznamenkastu prednost, i dalje ima šanse osvojiti drugi mandat u Bijeloj kući

Bivši potpredsjednik SAD-a Joe Biden i dalje uživa dvoznamenkastu prednost u odnosu na aktualnog predsjednika Donalda Trumpa, kojem je popularnost počela padati zbog odgovora na pandemiju i rasne tenzije.

Prema anketi WSJ i NBC-a, koja je rađena na uzorku od 900 ljudi sa statističkom greškom od +/- 3,27 posto, Bidena manje od četiri mjeseca prije izbora podržava 51 posto Amerikanaca, dok za Trumpa namjerava glasati samo 40 posto građana.

Samo 37 posto ispitanika smatra da je federalna vlada zadovoljavajuće odgovorila na zdravstvenu ugrozu. Trumpa u prosjeku više podržavaju muškarci, dok najveća podrška Bidenu pristiže iz redova mladih birača u dobnoj skupini od 18 do 34 godine. Bijelci u prosjeku više glasaju za Trumpa, dok čak 80 posto Afroamerikanaca i 67 posto Hipanaca planira glasati za Bidena. Za Trumpa namjerava glasati 84 posto registriranih republikanaca, dok je Biden odabir 92 posto registriranih demokrata. Neodlučni, koji bi mogli imati ključnu ulogu u odabiru predsjednika u studenome, naginju prema Bidenu. No, politički analitičari naglašavaju da je još uvijek prerano za demokrate da otvore šampanjac i otplešu pobjednički ples. S tom se procjenom slaže i prof. Helmut Norpoth sa Sveučilišta Story Brook, koji je među rijetkima predvidio Trumpovu pobjedu na izborima 2016., čak osam mjeseci prije izbora. On je prošloga tjedna najavio da su Trumpove šanse za osvajanje drugog mandata unatoč pandemiji i ekonomskoj krizi i dalje veće od 90 posto. Naime, od 1940. godine, bitku za drugi mandat u Bijeloj kući izgubila su samo tri predsjednika, od kojih su sva tri uvjerljivo vodila u ovoj fazi kampanje; Gerald Ford 1976., Jimmy Carter 1980., i George H.W. Bush 1992. godine.

„Amerika ima neslavnu tradiciju da kandidati koji su favoriti na proljeće i ljeto budu poraženi na izborima u studenom. Ključ je osvojiti veći broj elektora.“ objasnio je prof. Norpoth.

Podsjetimo, H. Truman u rujnu 1940. kaskao je za svojim protukandidatom T. Deweyem 13 posto, pa ga je samo dva mjeseca kasnije uspješno pobijedio. U srpnju 1988., G.H.W. Bush bio je 17 posto u zaostatku u odnosu na demokratskog kandidata M. Dukakisa, pa je u studenome ostvario 8 posto bolji rezultat od njega. Bushu se to dogodilo i na izborima 1992. godine, kada ga je unatoč uvjerljivom vodstvu od 8 posto pobijedio Clinton. Najrecentniji primjer svakako je 2016., kada je H. Clinton u lipnju uživala prednost od 12 posto u odnosu na Trumpa.

Analitičari koji kampanju prate 'hladne glave' priznaju da se Trumpov rejting od početka pandemije i ekonomske krize narušio, ali upozoravaju da to nije bilo onoliko koliko bi se u normalnim okolnostima očekivalo za ozbiljne propuste federalne vlade, što govori u prilog zaključku da mu je biračka baza i dalje odana. Istovremeno, Joe Biden nije uspio podebljati prednost među ključnim demografskim skupinama. Ako se pogleda kako trenutno kotira među bijelim, srednje obrazovanim biračima u swing državama koje je Trump osvojio 2016., Biden je od početka pandemije podebljao podršku za samo 1 posto. Zanimljivo, prema anketi NYT, prosvjedi i rasne tenzije nisu imali nikakvog utjecaja na porast popularnosti Bidena među Afroamerikancima, već ga podržava isti postotak kao i na početku svibnja.

No, 56 posto ispitanika na nacionalnoj razini smatra da je Trump bolji izbor za rješavanje ekonomske kataklizme koja prijeti SAD-u. Upravo u tome leđi 'spas' njegove kampanje, koju je osvježio smijenivši Brada Parscalea Billom Stepienom, poznatom ekspertu za swing države. Većina političkih stručnjaka, zato, upozorava da bi konačan ishod predsjedničkih izbora ipak mogao biti unutar statističke greške.