VELIKA ANALIZA PREDIZBORNE DEBATE Kako su Demokrati izgubili kompas i Trumpu otvorili put za još jedan mandat

Autor:

  • Tea Trubić

02.08.2019.

U.S. Senator Kamala Harris points at former Vice President Joe Biden on the second night of the second 2020 Democratic U.S. presidential debate in Detroit, Michigan, July 31, 2019. REUTERS/Lucas Jackson TPX IMAGES OF THE DAY
Lucas Jackson / REUTERS

Bivši američki potpredsjednik Joe Biden (lijevo) i senatorica Kalifornije Kamala Harris, oboje pripadaju umjerenoj struji Demokratske stranke, imaju najviše šanse dobiti nominaciju stranke na izborima u travnju 2020. godine

Od kada je u studenom 2016. godine republikanski kandidat Donald Trump šokirao cijeli svijet postavši predsjednikom SAD-a, Demokrati su imali samo jedan zadatak; pod svaku cijenu pobijediti na izborima 2020. godine i izbaciti najkontroverznijeg američkog predsjednika u modernoj povijesti iz sedla moći. Prilika im postaje nadomak ruke, no Demokrati su sve dalje od toga da je uhvate.

Većina u Zastupničkom domu ili Senatu američkoga Kongresa ne može nadomjestiti gorak okus koji je Demokratima ostao nakon što im je izmakla sigurna pobjeda na predsjedničkim izborima 2016. godine. Zbog Trumpovog nekonvencionalnog stila vladanja, preuzimanje Bijele kuće postalo je apsolutnim prioritetom opozicije. No, upravo zbog paničnog traženja formule za uspjeh, Demokrati su u potpunosti izgubili kompas i politički identitet.

Deset najvećih

Vodeća opozicijska stranka SAD-a trenutno je podijeljena na dvije unutarstranačke struje (tzv. 'progresivce' te 'umjerenjake') i čak 24 stožera koji se istovremeno bore za službenu nominaciju DNC-a u travnju 2020. godine; samo šest mjeseci prije predsjedničkih izbora. Kandidati su morali biti podijeljeni u dvije večeri debata kako bi u ukupno 10 napornih sati televizijskog programa 12 po 12 Demokrata dobilo priliku obratiti se građanima, što je bilo iscrpljujuće i najvećim ljubiteljima američke politike.

Na samom početku analize, mora se napraviti oštra podjela između kandidata koji koliko-toliko zaslužuju svoje mjesto na pozornici te onih koji 'samo smetaju' i 'oduzimaju dragocjeno vrijeme'; što su komentari koji se najčešće pojavljivali na društvenim mrežama tijekom debate.

Biden, Booker, Buttigieg, Gillibrand, Harris, O'Rourke, Sanders i Warren; to su kandidati koji svojim političkim iskustvom, veličinom donacija, stilom i prepoznatljivošću uistinu zaslužuju pozornost narednih mjeseci.

Bernie Sanders i Elizabeth Warren, lideri progresivaca i zvijezde prve večeri, smatraju da se ključ pobjede nalazi u programu kojeg kritičari nerijetko nazivaju 'socijalističkim'. S druge strane, Joe Biden i Kamala Harris, apsolutni pobjednici druge večeri, predstavnici su umjerene struje koji vjeruju da stranka može pobijediti samo ako se što više približi centru.

Zdravstvo je okupiralo daleko najveći postotak debata, ali zaštita okoliša i migrantska politika našli su se vrlo visoko na ljestvici tematskih prioriteta, kao i pitanja rodne i rasne ravnopravnosti.

Dok je fokus prve večeri debate bio gotovo u potpunosti usmjeren na politički program 12 kandidata, zaštitni znak druge večeri debate bili su neprestani napadi na bivšeg potpredsjednika SAD-a i aktualnog favorita Joea Bidena. Kirsten Gillibrand bivšem je potpredsjedniku zamjerila politiku prema rodnoj ravnopravnosti, Julian Castro ga je oštro kritizirao zbog Obamine migracijske politike, Kamala Harris zbog zdravstva, a Cory Booker zbog rasne politike. No, u pokušaju da svrgnu favorita s demokratskog trona, kandidati su napravili kardinalnu grešku; cijeli svoj nastup su usmjerili na kritiku mandatu Baracka Obame koji će im zbog svoje nevjerojatne popularnosti biti ključan u sljedećoj fazi predizborne kampanje.

Biden-Harris 2020?

Od svih 24 imena koja su za sada izrazila namjeru sudjelovati u utrci za Bijelu kuću, dva imena trenutno imaju najviše šanse da se nađu na zajedničkoj platformi u travnju 2020. godine; Joe Biden kao kandidat za predsjednika te Kamala Harris kao njegova potpredsjednica.

'On je prestar' i 'njegovo je vrijeme prošlo', svakako su najčešće kritike koje se vežu uz kandidaturu 76. godišnjeg potpredsjednika SAD-a. Ironično, Biden je bio apsolutni favorit unutarstranačkih izbora Demokrata i prije nego što je formalno najavio svoju kandidaturu, unatoč tome što je za razliku od ostalih protukandidata koji ulaze u povijest kao 'prvi' u 'nečem', 44. potpredsjednik SAD-a klasični, umjereni, bijeli, heteroseksualni, sredovječni muškarac s uistinu bogatim političkim iskustvom. U gotovo četiri desetljeća iskustva u javnoj službi Biden je naučio kako igrati političku utakmicu, ali i kako raditi kompromise.

S druge strane, nalazi se Kamala Harris, senatorica iz Kalifornije, koja je kroz svoj život 'srušila' mnogo barijera postavši 'prvom Afroamerikankom' u mnogim sektorima javne službe. Tužiteljica jamajkansko-indijskih korijena, apsolutna je pobjednica prve debate demokratskih kandidata. Iako joj malo tko ozbiljno predviđa pobjedu na unutarstranačkim izborima u travnju 2020. godine, većina političkih analitičara složna je u tome da bi Harris bila idealna kandidatkinja za prvu potpredsjednicu SAD-a, baš zato što predstavlja sve ono što Bidenu nedostaje.

Iako bi u toj kombinaciji privremeno bili zanemareni interesi 'progresivaca', Biden-Harris glasački listić ima najviše šanse osvojiti tzv. 'popularni glas'. No, hoće li to Bidenu biti dovoljno za povratak u Bijelu kuću ovisi isključivo o američkim saveznim državama.

I nakon Trumpa Trump?

Gotovo svi analitičari svijeta trenutno pokušavaju predvidjeti hoće li demokratski glasački listić (i u kojoj točno kombinaciji) uspjeti svrgnuti Donalda Trumpa s vlasti. Dok neki smatraju da bi Demokrati 'progresivnom' politikom uspjeli doći do Bijele kuće, drugi drže da bi umjerenjaci osvojili glasove puno šireg spektra građana, a treći da bi pobjednički listić bio kombinacija te dvije struje.

No, kao da zaboravljaju ključnu stvar. Tajna uspjeha američkih predsjedničkih izbora, kao što je Hilary Clinton vrlo bolno naučila, nije popularnost šireg biračkog tijela, već zadovoljavanje dva ključna kriterija iza kojih se kriju ključevi Bijele kuće; 270 elektora i podrška tzv. 'swing država'.

Trumpovo je doba Amerikance nepovratno podijelilo u dva oštro suprotstavljena tabora; one koji će za njega glasati čak i pod uvjetom da, kako je i sam rekao, 'ubije nekoga na Petoj aveniji', te one koji će glasati protiv njega neovisno o kvaliteti njegova protukandidata. Baš kao što je bio slučaj i 2016. godine, radi se o 'taborima' gotovo jednake veličine, pa će i ovoga puta ključnu ulogu imati neodlučni i 'lijeni' glasači u saveznim državama s najvećim brojem elektorskih glasova.

Iako je nemoguće u ljeto 2019. godine, više od godinu dana prije predsjedničkih izbora u SAD-u, sa sigurnošću predvidjeti sudbinu 45. predsjednika koji se bori za reizbor, postoje određeni indikatori koji govore u prilog tome da će Trump u Bijeloj kući ostati još 4 godine. Za razliku od Demokrata koji nikako ne mogu usuglasiti svoju strategiju i zadržati jedinstvo u predsjedničkoj kampanji, Republikanci su ujedinjeniji nego ikad, čak i u jeku salve kritika koje su sa svih strana pristizale zbog predsjednikovih rasističkih ispada na društvenim mrežama. Republikanska mašinerija iza koje stoje moćnici, moguli i (vrlo vjerojatno) Vladimir Putin, već je upogonila svoje odlično podmazane motore i počela je ciljano pripremati teren; u ključnim saveznim državama poput Floride, Michigana i Ohija. S obzirom na to da je nezaposlenost na rekordno niskim razinama te da je ekonomija uistinu snažna, njegovom uspjehu na sljedećim izborima, iz ove perspektive, prijeti samo iznenadna ekonomska kriza ili skandal vezan uz poreznu prevaru.

Trump bi po svemu sudeći u povijest mogao ući kao predsjednik koji je odslužio dva mandata.