86 dana do europarlamentarnih izbora: Prvi put pučani i socijalisti neće moći vladati sami

Autor:

  • Tea Trubić

18.02.2019.

European parliament / European parliament

Europski parlament u Strasbourgu tijekom plenarne sjednice

Za samo 86 dana, građani EU odabrat će novi saziv Europskog parlamenta koji će prema svim relevantnim projekcijama izgledati bitno drugačije od onog dosadašnjeg.

Ovo će biti najvažniji izbori u povijesti Europske unije, tj od prvih izbora za Parlament EU koji su se održali prije 40 godina, 1979. godine.

U ovome je mandatu došlo do velikih potresa i mijena na političkoj sceni EU. Naime, prije pet godina je Brexit bio populistička ideja koju nitko nije uzimao ozbiljno, Donald Trump još nije službeno najavio svoju kandidaturu za predsjedničke izbore, dok su Rusija i Turska imale znatno pitomiju vanjsku politiku. Danas, osim što se Europa suočava s brojnim prijetnjama izvana, nikako ne može pronaći rješenje na izazove koji joj svakodnevno prijete iznutra. Migrantski valovi, klimatske promjene, utrka u nuklearnom naoružanju i trgovinski ratovi samo su neki od izazova s kojima će se Stari kontinent prvom prilikom trebati uhvatiti u koštac.

Posebni izbori

Ovogodišnja predizborna kampanja odvit će se u sjeni Brexita, nezaustavljivog rasta populista, ali i pada popularnosti tradicionalnih stranaka i njihovih političkih grupacija na razini Europe. Kao rezultat izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU, novi saziv Europskog parlamenta imat će manji broj zastupnika; umjesto dosadašnjih 751, preostale države članice zastupat će samo 705.

 

Prema prvim predviđanjima izbornih rezultata, dvije vodeće političke grupacije neće imati dovoljno mandata da zajedno oforme većinu, pa će im u 'pomoć' morati priskočiti liberali ili zeleni. Takav bi scenarij mogao bitno utjecati na odabir ključnih funkcija u europskim institucijama, koji se dosada alocirao prema pravilima tzv. spitzenkandidature. Naime, prije pet godina, pri odabiru aktualnog predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, koristio se princip vodećeg kandidata pa su sve političke grupacije odabrale svoje kandidate koji su ih predstavljali tijekom kampanje. Grupacija koja je osvojila relativnu većinu na izborima za Europski parlament, što je 2014. godine bila Europska pučka stranka, postavila je svoje kandidate na ključne funkcije poput Komisije (Juncker), Europskog vijeća (Donald Tusk), Parlamenta (Antonio Tajani). Ovoga puta relativna pobjeda EPP-a neće biti dovoljna da inzistiraju na svim ključnim funkcijama, pa će vjerojatno biti prisiljeni neke od važnih 'fotelja' dodijeliti liberalima i socijaldemokratima kako bi dobili njihovu podršku bez koje ne mogu oformiti većinu.

Tako, usprkos najavljenim spitzenkandidatima grupacija, do posljednjeg trenutka neće biti moguće sa sigurnošću predvidjeti buduće visoke dužnosnike Europske unije.

Omjer snaga - grupacije

 

Europska pučka stranka u novom bi sazivu trebala imati 23 posto mandata, što bi predstavljalo pad od 3 posto u odnosu na aktualni saziv. Najveći porast u broju mandata očekuje se u Grčkoj (5) dok se najveći pad očekuje u Francuskoj za koju se predviđa da će pučanima donijeti čak 9 mandata manje.

Još oštriji pad bi trebali osjetiti europski socijaldemokrati kojima se predviđa čak 6 posto manje zastupnika. Iako s 19 posto mandata i dalje ostaju drugom najjačom grupacijom na razini Europske unije, očekuje se da će u Italiji izgubiti čak 16 zastupnika, u Njemačkoj 12, a u Francuskoj 7 mandata.

Savez liberala i demokrata Europe (ALDE) jedina je europska 'mainstream' grupacija koja bilježi rast od 1,5 posto pa im se u novom sazivu Parlamenta predviđa 11 posto mandata. Prema trenutnim očekivanjima, najviše bi novopridošlih zastupnika došlo iz Njemačke, Španjolske (nova stranka Ciudadanos) i Češke. Valja napomenuti da u ovom rezultatu nisu uključeni mandati stranke La République En Marche! francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji se još uvijek nije službeno pridružio ALDE-u, unatoč tome što svi predviđaju da će se prikključiti nakon izbora.

Ujedinjenoj ljevici (GUE/NGL) predviđaju u potpunosti jednak rezultat tako da bi i u novom sazivu Parlamenta EU trebala imati 7 posto mandata. Iako se očekuje da će u Francuskoj osvojiti tri mandata zahvaljujući listi bivšeg predsjedničkog kandidata Jean-Luc Mélenchona i njegove stranke Nepokorena Francuska, u Italiji i Švedskoj će izgubiti tri mandata pa će njihova zastupljenost ostati nepromijenjena.

Grupacija Zeleni/EFA će prema prvim projekcijama pretrpjeti gubitak od 0,5 posto, a najbolji će rezultat ostvariti u Njemačkoj, u kojoj bi mogli osvojiti dodatnih 5 mandata te Litvi u kojoj očekuju 4; najveći pad očekuju u Švedskoj.

Porast populizma o kojem se posljednjih mjeseci neprestano govori odrazio se i na prve projekcije rezultata. Naime, grupacije kojima bi se trebali pridružiti populisti: Europa slobode i izravne demokracije (EFDD) te Europa nacija i sloboda (ENF) predviđaju porast od 0,5 posto odnosno 3,5 posto. Njemačka populistička stranka Alternativa za Njemačku bi mogla osvojiti čak 11 mandata, dok bi talijanska stranka PoKret 5 Zvjezdica mogla osvojiti 8. Nadalje, talijanska stranka Lega, na čijem je čelu kontroverzni talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, mogla bi osvojiti čak 21 mandat ENF-u, dok bi Marine Le Pen moglo pripasti 6 mandata više nego što ih je imala u prethodnom sazivu.

Hrvatska

Umjesto dosadašnjih 11 zastupnika, Hrvatska će u budućem sazivu Europskog parlamenta imati njih 12. S obzirom na to da će tijekom europarlamentarnih izbora Hrvatska biti jedna izborna jedinica, rezultati Cro demoskopa daju dosta jasan uvid u raspodjelu mandata prema strankama. Iako još uvijek nije moguće niti okvirno predvidjeti izlaznost, očekuje se da će izborni prag biti postavljen na 7 ili 8 posto glasova, što bi moglo odgovarati 90 do 100 tisuća valjanih glasova.

 

Od 12 raspoloživih mandata, HDZ-u bi prema prvim procjenama moglo pripasti njih 6. S obzirom na gotovo nezaustavljiv par rejtinga SDP-a nije moguće sa sigurnošću predvidjeti hoće li uspjeti osvojiti 3 ili 2 mandata. Njihov će rezultat u svibnju uvelike ovisiti o unutarstranačkim previranjima i odlukama predsjedništva stranke. Živi zid bi na izborima za Europski parlament mogao osvojiti 2 do 3 mandata. Njihov će rezultat ovisiti o uspješnosti mobilizacije svog biračkog tijela, ali i uspjehu ostalih kandidata na europarlamentarnim izborima u Hrvatskoj.

Prema trenutnim projekcijama, Most nezavisnih lista bi u Bruxelles mogao poslati jednog svog zastupnika, s obzirom na to da trenutno broje oko 7 posto podrške javnog mnijenja u Hrvatskoj. Međutim, kako su previše blizu izbornog praga, može se očekivati da će u posljednjem trenutku nekome porasti popularnost i da će im taj mandat preuzeti. U tom se kontekstu posebna pažnja treba pridati Amsterdamskoj koaliciji, čiji se mandati još uvijek broje zasebno te novonastaloj stranci START Dalije Orešković koja se s 5,2 posto jako približila izbornom pragu.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version