Angela Merkel želi svog čovjeka na čelu Europske komisije

Autor:

23.08.2018.

Berlin, Germany, 2018-08-13: Press conference with German Chancellor Angela Merkel and the Chairman of the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina, Image: 382369408, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, DDP
Profimedia, DDP

Njemačka kancelarka Angela Merkel

Iako se šef Bundesbanka Jens Weidmann dugo nadao da bi mogao preuzeti funkciju predsjednika Europske središnje banke (ECB) kad na jesen 2019. istekne mandat Mariju Draghiju, kancelarki Angeli Merkel važnija je pozicija predsjednika Europske komisije, piše njemački financijski dnevnik Handelsblatt.

Pozivajući se na izvore bliske njemačkoj kancelarki te na diplomatske izvore u Bruxellesu, list piše kako je Angeli Merkel važnije da prilikom raspodjele fotelja iduće godine nakon izbora za Europski parlament Njemačkoj pripadne funkcija predsjednika Europske komisije. U isto vrijeme oslobodit će se mjesta na tri važne funkcije: šefova Europske komisije i Europske središnje banke te predsjedavajućeg Europskog vijeća. U proteklih deset godina Njemačka nije držala niti jednu od tih pozicija. Sada, u postbrexitovskoj Europi, prvi prioritet za Angelu Merkel nije Središnja banka, nego Europska komisija, kažu izvori.

Sam Jens Weidmann (50) do 2011. bio je savjetnik kancelarke za gospodarsku politiku, a i danas je redovit gost u njezinu uredu. On već mjesecima ne taji svoju ambiciju, ali male su šanse da mu se želje ispune. Dva su razloga: prvi je to što Weidmann žestoko kritizira politiku niskih kamata sadašnjeg šefa ECB-a Marija Draghija pa bi se njegovu izboru protivile južne članice eurozone. Drugi je što funkcija predsjednika Europske komisije daje mogućnost za ostvarivanje puno većeg utjecaja na europsku politiku: Europska središnja banka trebala bi biti neovisna financijska institucija.

Previsoka cijena

Njemačka je samo jednom imala predsjednika Europske komisije: to je bio Walter Hallstein, na toj funkciji do 1967. godine. Usprkos tome što je središte Europske središnje banke u Frankfurtu, od njezina osnivanja 1998. na čelu su joj bili Nizozemac, Francuz i Talijan. No, cijena koju bi Njemačka morala platiti za postavljanje Weidmanna na čelo ECB-a jednostavno je previsoka. Posebno bi Talijani bili protiv njega. “On? Nikad”, ponavljaju kad god se pokrene sličan razgovor, prenosi Handelsblatt.

A što bi Njemačka dobila njegovim postavljanjem? Osim prestiža, praktično ništa. Slabo su realistične nade da bi on vodio financijsku politiku koja bi više odgovarala njemačkim interesima od one koju vodi Mario Draghi, piše njemački gospodarski dnevnik. Na toj funkciji Weidmann ne bi mogao ispunjavati želje Njemačke, nego voditi računa o interesu cijele eurozone, ističe list. A i da pokuša, teško bi mu prošlo jer u Savjetu ECB-a većina smatra ispravnom Draghijevu politiku, a ne ono za što se zalaže šef Bundesbanka. Angeli Merkel bi funkcija u Bruxellesu bila bitno važnija od one u Frankfurtu: s predsjednikom Europske komisije Njemačka bi imala veći utjecaj na buduću reformu EU i eurozone ili na trgovinski rat s Trumpovim SAD-om. Uostalom, Merkel smatra da Njemačka ne treba više igrati ulogu psa čuvara u eurozoni: oko jedne čvrste, iz Njemačke diktirane monetarne politike teško je očekivati jedinstvo unutar EU. A glupo je gubiti snagu na to. Kako je kancelarka nedavno naglasila, Njemačka mora Europu u budućnosti manje promatrati iz financijske perspektive.

Prodorni Weber

Handelsblatt suzdržano ocjenjuje kako šanse Angele Merkel da bira pozicije nakon europskih izbora u svibnju 2019. “nisu male”. Europska pučka stranka, kojoj pripada koalicija CDU-CSU, i dalje je najjača snaga u Europskom parlamentu i računa se gotovo sigurnim da će to ostati i nakon izbora te time imati pravo na imenovanje novog šefa europske vlade.

Među potencijalnim kandidatima za novog šefa Europske komisije, umjesto sadašnjeg Jean-Claudea Junckera, bivšeg premijera Luksemburga te predsjednika MMF-a i Svjetske banke, u Bruxellesu se spominje više imena. Zainteresirani su glavni pregovarač za Brexit Michel Barnier, bivši irski premijer Enda Kenny, bivši finski premijer Alexander Stubb te Manfred Weber, šef Europske pučke stranke u Europskom parlamentu i član CSU.

Bivši šef kabineta

Osim njih, takvu ambiciju imaju i Ursula von der Leyen, njemačka ministrica obrane koja je dugo slovila za nasljednicu Angele Merkel, te Peter Altmaier, novi ministar za ekonomske odnose i energiju, donedavni šef kabineta i dugogodišnji kancelarkin pouzdanik. Njega već mnogi vide na tom položaju jer, kažu, većinu vremena provodi putujući Europom, što tumače kao njegovu kampanju prije kampanje. Ni Von der Leyen nije bez aduta jer bi bila prva žena na čelu Komisije što bi bila jaka poruka.

 

POČELA BORBA ZA POLOŽAJE

Njemačka želi osigurati što jači utjecaj na procese unutar EU nakon Brexita

Helga Schmid - glavna tajnica diplomatske službe EU (EEAS)

Iskusna diplomatkinja koja je karijeru počela u njemačkoj ambasadi u Washingtonu 1991. godine da bi ubrzo nakon toga postala savjetnica dvojice ministara vanjskih poslova, Klausa Kinkela i Joschke Fischera. Zatim je prešla u urede EU gdje je od 2011. godine bila zamjenica glavnog tajnika EEAS-a za politička pitanja. Sa svoje pozicije formalno upravlja europskom diplomatskom službom.

Martin Selmayr - glavni tajnik Europske komisije

Dolazi iz Bavarske, karijeru je počeo u uredu zaklade Bertelsmann u Bruxellesu 2001. godine, a zatim je prešao u Europsku komisiju. Na mjesto glavnog tajnika došao je s položaja šefa Ureda Jean-Claudea Junckera. Došao je na loš glas zbog vrlo autoritarnog stava prema ostalim zaposlenicima. No, Juncker ga je branio, a sada može kreirati rad Komisije.

Klaus Regling - izvršni direktor Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM)

U njemačkome Ministarstvu financija je radio na formiranju Ekonomske i monetarne unije. Sada kontrolira 400 milijardi eura predviđenih za pomoć članicama u financijskim teškoćama. ESM bi trebao postati Europski monetarni fond što bi mu ojačao utjecaj.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version