EU projekti pozitivno utječu na izlaznost birača i uspjeh umjerenih stranaka

Autor:

  • Florence Schulz/ EURACTIV.com

13.12.2018.

Zagreb, 140413.
Danas po prvi puta gradjani Republike Hrvatske glasaju za svoje zastupnike u Europskom parlamentu.
Palmoticeva ulica.
Na fotografiji:gradjani glasaju.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Izbori za Europski parlament 2013. godine

Investiranje u regionalnu politiku Europske unije potiče birače da glasuju za proeuropske stranke, dokazalo je istraživanje. Međutim, strukturni fondovi u stvarnosti  otvaraju radna mjesta samo u nekoliko regija.

Gotovo trećina proračuna Europske unije odlazi na strukturnu politiku koja je dio šire kohezijske politike. Cilj te politike je podizanje životnog standarda europskih regija. To podrazumijeva investiranje u projekte poput istraživačkih instituta, socijalne uključivosti i infrastrukturnih ulaganja. Samo prošle godine u različite projekte Europske unije bilo je investirano više od 53 milijardi eura.

Iako je zajednička poljoprivredna politika bila kritizirana, javnost je njome najviše upoznata. Regionalna politika Europske unije oduvijek je imala problem s brendiranjem. Samo manji broj građana, većinom iz Zapadne Europe, svjesno je projekata financiranih sredstvima EU koji se provode u njihovim regijama.

Nedavno provedeno istraživanje prvi put je dokazalo da kohezijska politika utječe na stavove građana prema EU, uključujući Francusku u kojoj je gospodarstvo prilično snažno.

Harald Oberhofer, član Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja je s istraživačicom Juliom Bachtrögler ispitao u kojoj su mjeri građani regija koje imaju veliku korist od europskih projekata skloniji glasati za proeuropske stranke.

U toj su analizi analizirali rezultate francuskih predsjedničkih izbora iz 2017. godine, u kojem je proeuropski kandidat Emmanuel Macron pobijedio nacionalističku kandidatkinju Marine Le Pen. Otkrili su da su stanovnici regija u kojima su otvorena nova radna mjesta zahvaljujući strukturnim fondovima EU, u velikoj mjeri glasali za Macrona.

Kako bi došli do tih zaključaka, istraživači su usporedili druge demografske i društvene faktore koji su dokazali da utječu na stav građana prema Europi, poput starosne dobi, razine obrazovanja i socijalnog statusa.

Koristeći podatke Europske komisije i regionalnih poduzeća, istraživači su potom ispitali razinu prema kojoj su fondovi Europske unije zaista osnažili regionalne ekonomije. U onim regijama u kojima je povećana stopa zapošljavanja, glasači su favorizirali 'europskog kandidata' Macrona.

Međutim, ekonomski podaci su također prvi put pokazali da je utjecaj fondova ponekad minimalan. Dokazano je da su mjere financiranja Europske unije stvorile više radnih mjesta u samo 8 od 21 regije.

Kohezijska politika je većinom nepoznata

Baš kao što su pokazale dodatne naknade u Njemačkoj, regionalni fondovi Europske unije nailaze na poteškoće u održivoj potpori za zaposlenje. Oberhofer, glavni istraživač, vjeruje da su početni uvjeti u regiji poput infrastrukture ili kvalifikacije uvelike utjecali na učinkovitost projekta.

- Vidimo da te mjere često imaju neznatne ekonomske učinke. Stoga, mora postojati veća evaluacija kako bismo razumjeli na koji način razvijati projekte da bi se njihov konačni učinak maksimizirao - rekao je Oberhofer.

Činjenica je da strukturni fondovi imaju manje ekonomskog uspjeha u prosperitetnim regijama, a posebice to ovisi i o prirodi potpore.

U zemljama istočne Europe fondovi EU se radije investiraju u jasno vidljive infrastrukturalne projekte, dok u zapadnim državama poput Francuske fondovi najčešće koriste za socijalne i inovativne programe. U očima javnosti, projekt koji je financiran od Europske unije za projekte integracije manje je značajan od primjerice izgradnje nove autoceste.

Čak i u većim konstrukcijskim projektima, participacija Europske unije je rijetko spomenuta u medijima. Tipičan primjer bila je izgradnja brane za zaštitu od poplava u Dresdenu prošle godine. Europski regionalni fond za razvoj (ERDF) je pokrio oko tri četvrtine od 40 milijuna troška. Međutim, samo je jedan članak u novinama spomenuo fond Europske unije.

Također je povoljan za zemlje koje ulažu

Zanimljivo je spomenuti da je unatoč rastućem nacionalizmu popularnost EU relativno stabilna u većini država članica. Posljednji statistički podaci Eurobarometra od proljeća pokazali su da trenutno više od dvije trećine europskih građana i 75 posto Nijemaca i dalje vjeruje da njihove zemlje imaju koristi od članstva u Europskoj uniji.

Oberhofer vjeruje da bi kohezijska politika još više utjecala na Europsku uniju ako se unaprijedi komunikacija i marketing europskih projekata.

Naime, on smatra da 'zemlje koje ulažu u investicije' izdvajaju milijarde eura putem strukturalnih fondova za siromašne regije istočne Europe, a tu su politiku rado iskoristile populističke stranke poput francuskog Front Nationala te UKIP-a tijekom kampanje za Brexit.

- Glasačima mora biti jasno da je to instrument od kojeg svi imaju dugoročne koristi - rekao je Oberhofer.

Dr.Heinz Brandenburg sa Sveučilišta u Strathclydu objasnio je zašto argument nacionalističkih političara poput Le Pen, da kohezijska politika podrazumijeva samo veći trošak za članice, jednostavno ne drži vodu. On je ove godine proveo istraživanje diljem Europe o regionalnoj politici.

- Ljudi moraju postati svjesni; ako ne želite da radnici iz istočne Europe u velikom broju odlaze raditi u Njemačku, Njemačka mora investirati u te države da radnici mogu pronaći posao u matičnim državama - rekao je dodavši da 'bugarski radnici sigurno ne bi voljeli napuštati svoje domove i posao tražiti u dalekom inozemstvu da to nije apsolutno nužno'.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version