Europska ljevica planira na izborima prestići socijaldemokrate

Autor:

  • Beatriz Rios/ EURACTIV.com

25.09.2018.

(L-R) Spain's Podemos (We can) party leader Pablo Iglesias, European parliamentarian Franziska Maria Ska Keller of Germany, Former Greek prime minister and leader of leftist Syriza party Alexis Tsipras, leader of the French Communist Party Pierre Laurent and Gregor Gysi of Germany's Die Linke party wave from the stage during the final campaign rally prior to Sunday's general elections in Syntagma square in Athens, Greece, September 18, 2015. An election campaign in Greece ends on Friday with opinion polls giving no clear winner, setting the stage for a cliffhanger vote on Sunday between the political left and right, and the near-certainty the next government will be a coalition. REUTERS/Paul Hanna - GF10000211685
REUTERS

Grčki premijer i predsjednik Syrize Alexis Tsipras (u sredini) zajedno s Pablom Iglesiasom, čelnikom španjolske stranke Podemos, Skom Keller, zastupnicom njemačkih Zelenih u Europskom parlamentu, Pierrom Laurentom, glavnim tajnikom Komunističke partije Francuske i Gregorom Gysijem, predsjednikom Stranke europske ljevice, pozdravlja pristaše tijekom predizbornog skupa u središtu Atene 2015. godine.

Prema nacrtu manifesta do kojeg je došao EURACTIV.com, Stranka europske ljevice tvrdi kako će biti „jedina alternativa“ konzervativcima i „prava alternativa“ krajnjoj desnici, no prepreke stvara fragmentacija unutar obitelji lijevih stranaka.

U dokumentu koji treba uskoro biti usvojen napadaju se politike usmjerene na mjere štednje, navodeći da se takve politike oslanjanju na neoliberalnu doktrinu koja Europi nameće "kriminalne mjere koje su srž problema s kojima se suočavamo".

Europska ljevica sastavljena od čelnika svih lijevih političkih stranaka tvrdi kako je "EU još uvijek u dubokoj gospodarskoj, socijalnoj i političkoj krizi". To je dovelo do jačanja krajnje desnice i duboke krize socijaldemokracije u cijeloj Europi, tvrdi stranka.

No, ljevica svoju priliku vidi upravo u pojavi radikalnih desničarskih pokreta i u dugotrajnoj krizi socijaldemokrata.

"Ljevica mora postati snažan protukandidat i politička alternativa nacionalizmu i rasizmu krajnje desnice, kao i neoliberalnim politikama", stoji u tekstu dokumenta.

Posljednjih nekoliko godina europski socijalisti doživjeli su niz izbornih neuspjeha. U Francuskoj je liberal Emmanuel Macron naslijedio socijaldemokrata Françoisa Hollandea, nakon što je u drugom krugu izbora pobijedio krajnju desničarku Marine Le Pen. Hollandeova Socijalistička stranka na izborima je osvojila tek 6 posto glasova.

U Italiji, jednoj od osnivača Unije, proeuropski socijaldemokrat Matteo Renzi izgubio je izbore od euroskeptične koalicije sastavljene od krajnje desničarske stranke Lige i protusistemskog Pokreta 5 zvijezda.

"Razlog za jačanje krajnje desnice djelomično leži u nerješavanju konkretnih problema europskih građana, dok je nedostatak solidarnosti i humanitarnog odgovora na problem izbjeglica pridonio stvaranju rasističke i ksenofobne EU", naglašava ljevica.

Sve veći broj europskih konzervativaca, kao i dio socijaldemokrata, služi se retorikom krajnje desnice, osobito kad se radi o useljavanju. Takva je situacija uočena u nekoliko istaknutih država članica kao što su Austrija, Nizozemska, Belgija, pa čak i Njemačka, u kojima je jačanje krajnje desnice zaprijetilo rušenjem vlada.

Koalirati ili ne koalirati?

Uoči održavanja izbora, europski socijalisti i ljevičari služe se sličnom retorikom, usredotočujući se na potrebu za zagovaranjem progresivnog programa, ili čak osnivanja službenog progresivnog saveza.

Međutim, francuski predsjednik Emmanuel Macron također želi stvoriti progresivnu koaliciju protiv rastućeg euroskepticizma.

Zastupnik Syrize u Europskom parlamentu Dimitris Papadimoulis izjavio je da je za zaustavljanje jačanja desničarskog ekstremizma potrebna široka koalicija "od Macrona do Tsiprasa".

Ljevičari i socijalisti ne suprotstavljaju se toj ideji kad je u pitanju zaštita europskih vrijednosti, no sumnjaju u Macronov socijalni program.

U svom govoru o budućnosti Europe koji je održao u Europskom parlamentu, grčki premijer i najistaknutiji čelnik ljevice Alexis Tsipras kazao je kako će izbori sljedeće godine "neće biti samo još jedni izbori u nizu, već će predstavljati borbu načela i vrijednosti."

Tsipras je pozvao sve progresivne, demokratske i proeuropske snage da se udruže u borbi protiv "ekstremnog neoliberalizma i krajnje desničarskog populizma."

"Ne smijemo dopustiti da se Europa vrati u prošlost", kazao je Tsipras.

Posljednjih nekoliko godina, na poziv socijaldemokratskih čelnika Tsipras je sudjelovao na njihovim uvodnim sastancima u svojstvu promatrača, što je potaknulo glasine da će Syriza prijeći u socijaldemokratsku obitelj. Čelnici europskih socijalista često su svog službenog člana, stranku PASOK, dovodili u težak položaj svojim podupiranjem Tsiprasa tijekom gospodarske krize i dogovora oko novog imena Makedonije.

Stranka Syriza tvrdi kako je osvojila lijevi centar grčkog političkog spektra, i sada želi uoči izbora sklopiti progresivnu koaliciju, poput one portugalske, sa strankama Potami i PASOK. Obje stranke pripadaju lijevom centru i članice su europskog Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D).

Članovi stranke Potami i dio članova PASOK-a smatraju ovakav razvoj događaja pozitivnim, no čelništvo PASOK-a protivi se takvoj koaliciji unatoč pritisku predsjednika S&D-a Ude Bullmanna.

U Portugalu su nakon izbora 2015. godine snage ujedinile Socijalistička stranka, Lijevi blok i Komunistička partija ujedinili snage. Ta je koalicija u brojnim prigodama primila pohvale za svoju sposobnost da državu izvede na put rasta nakon dugogodišnjih mjera štednje.  

Ovaj bi trend mogla slijediti još jedna sredozemna država, Španjolska. Na čelo države došla je manjinska socijalistička vlada zahvaljujući podršci koalicije Unidos Podemos nakon što je na izborima pobijedila konzervativca Mariana Rajoya. U slučaju parlamentarnih izbora, koalicija bi mogla biti važan saveznik socijalističkog premijera Pedra Sáncheza.

Fragmentacija

Jedan je od glavnih ciljeva Ujedinjene europske ljevice-Nordijske zelene ljevice (GUE-NGL) pred izbore 2019. godine zaustaviti fragmentaciju unutar stranaka ljevice. 

U prošlomjesečnom intervjuu za EURACTIV, Gabriele Zimmer, čelnica GUE-NGL, rekla je kako se suradnja s S&D-om poboljšala nakon što je čelnik socijaldemokrata  Martin Schulz napustio mjesto predsjednika Europskog parlamenta. Također je pozvala europske ljevičare na promjenu načina političkog razmišljanja i premošćivanje međusobnih razlika.

U očekivanju europskih izbora 2019. godine, Podemos i Lijevi blok, zajedno sa strankom La France Insoumise  čelnika Jean-Luca Mélenchona, u travnju su osnovali pokret 'Now, the people!' (Sada narod!).

Priupitana za Mélenchona, Zimmer je izrazila svoje razočaranje nekim njegovim taktikama.

"Mélenchon mora shvatiti da put koji je odabrao šteti drugim ljevičarima i to predstavlja problem. Očekujem njegovu veću suradnju s drugim čelnicima ljevice i prestanak napada na druge [samo] zato jer se ne slaže."

Socijalist Bullmann također se okomio na Mélenchona. "Pitanje je postoji li jedinstveno stajalište proeuropski orijentiranih članova od Europske pučke stranke do Ujedinjene europske ljevice? Možda isključivši Mélenchona jer je on nacionalist okrenut prošlosti", naglasio je njemački europarlamentarac.

Članak je preuzet u cijelosti s portala euractiv.com i preveden na hrvatski.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version