Europska unija se sprema za još jedan krug izbora za vodeće pozicije

Autor:

  • Karla Juničić

08.08.2019.

Incoming head of the European Commission Ursula von der Leyen meets with Polish Prime Minister Mateusz Morawiecki (not pictured) at the Prime Minister Chancellery in Warsaw, Poland July 25, 2019. REUTERS/Kacper Pempel
Kacper Pempel / REUTERS

Novoizabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen

Iako su se vlade Europske unije već usuglasile oko vođa najvažnijih pozicija, sada se sprema još jedan krug pregovora o podjeli najbitnijih portfelja izvršne vlasti. Tko će dobiti mjesto povjerenika za poljoprivredu, klimatske promjene, tržišno natjecanje i niz drugih pitanja bit će jedna od najbitnijih prvih odluka Ursule von der Leyen.

Von der Leyen, koju je prošlog mjeseca Europski parlament potvrdio za poziciju predsjednice Europske komisije, odlučit će o nominacijama kandidata predloženih iz država članica za pozicije visokih dužnosnika. Novoizabrani povjerenici novog saziva Parlamenta bit će zaduženi za predlaganje i nadzor zakonodavstva u Europskoj uniji u idućih pet godina.

Novoizabrana predsjednica Komisije već je započela postupak provjere kandidata kako bi mogla dodijeliti portfelje pojedinim povjerenicima.

I dok su mnogi europski lideri trenutno na godišnjem odmoru von der Leyen je provela svoju prvu turneju u državama članicama čiji je jedan od ciljeva putovanja bilo je savjetovanje s liderima država oko pozicija povjerenika. Von der Leyen je do sada posjetila Berlin, Pariz i Varšavu, a putovala je i u Španjolsku i Italiju. Sastala se i s češkim premijerom Andrejem Babišom u Bruxellesu te s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Nasljednica Jean Claude-Junckera je već naglasila da će se u odabiru vodstva Komisije založiti za ravnopravnost spolova. Njena izjava tijekom posjeta Hrvatskoj kojom je naglasila da je njen cilj  'uravnotežiti Europsku uniju: Istok, zapad, sjever i jug' zasigurno će utjecati na izbor novih povjerenika i geografsku uravnoteženost, s obzirom na to da članice EU-a iz srednje i istočne Europe nakon izbora za Europski parlament nisu dobile ključne pozicije.

Iako bi povjerenici trebali predstavljati interese Europske unije, a ne njihove matične države, dobivanje važnog portfelja često se smatra nacionalnom ugledom.

Neke zemlje, poput Danske, već su predložile da njihovi povjerenici koji su do sada bili na funkciji preuzmu još jedan mandat - primjerice Margarethe Vestager, povjerenica za zaštitu tržišnog natjecanja. Ona se već pokazala uspješnom povjerenicom zahvaljujući njenom suzbijanju utjecaja velikih tehnoloških tvrtki uvođenjem poreza.  Nizozemska je također predložila Fransa Timmermansa na još jedan petogodišnji mandat.

Još uvijek nije jasno hoće li se Timmermans, za kojeg se očekuje da će ostati potpredsjednik, držati portfelja vladavine prava kao do sada ili će von der Leyen poziciju prepustiti povjereniku iz zemalja članica središnje i istočne Europe kako bi se izbjegla percepcija zapadnih zemalja koje nameću svoja pravila istočnim državama članicama.

Tijekom svog sastanka s Orbanom proteklog četvrtka razgovarala je o mogućnosti novog povjerenika iz Mađarske, za kojeg se očekuje da će biti Laszlo Trócsányi, bivši ministar pravosuđa te aktualni europarlamentarac. Nedavno je Trócsányi za mađarske medije govorio o tome koje područje odgovornosti želi preuzeti. Portfelj politike proširenja i susjedstva ili čak međunarodna suradnja i razvoj bili bi prikladna polja za moje profesionalno iskustvo, rekao je.

Imena poslanika iz Orbanove stranke Fidesz, Eniko Gyori i Livio Jarok, spominju se kao mogući rezervni kandidati uz Trócsányija.

Međutim, budući da se svaka zemlja članica EU obvezala na poštivanje demokracije, vladavine prava i ljudskih prava, teško je za očekivati da će kandidat iz zemlje koja je bila oštro kritizirana od strane Bruxellesa postati zadužen za portfelj proširenja.

Kao drugi kandidat za poziciju povjerenika za proširenje spominje se Janez Lenarčič, stalni predstavnik Slovenije pri EU, kojeg je imenovao premijer Slovenije Marjan Šarec.

No, neki analitičari smatraju da ni to neće biti moguće s obzirom na zaoštrene odnose s Hrvatskom oko graničnih pitanja i arbitraže.

'Kako je Hrvatska već članica EU i više nije u tom portfelju, a Slovenija sa svim drugim državama u toj regiji ima odlične odnose, ne vidim ozbiljnih razloga zašto bi taj resor za Sloveniju bio nedostižan', ocijenio je ranije Lenarčič.

Ipak, prema neslužbenim diplomatskim izvorma, neizvjesno je da će idući povjerenik za proširenje doći iz susjedne države zapadnog Balkana s obzirom da su posljednja dva bila iz Slovačke i Austrije.

Među ostalim mogućim kandidatima iz zemalja članica koji se trenutno spominju su: Johannes Hahn iz Austrije koji je do sada služio na poziciji povjerenika za proširenje EU, Vera Jourová iz Češke koja je trenutno povjerenica za pravosuđe,  Maroš Šefčovič iz Slovačke koji je privremeno zadužen za jedinstveno digitalno tržište, Valdis Dombrovskis, bivši premijer Latvije i trenutni povjerenik za euro i financijsku stabilnost te Juttu Urpilainen, bivša finska ministrica financija.

Zahtjevi za geografskom pripadnošću ili ravnopravnošću spolova mogli bi naići na otpor čelnika vlada koji su tradicionalno uživali slobodu kandidiranja koga žele, nagrađivanje lojalista ili čak povremeno protjerivanje unutarnjih protivnika u Bruxelles.

No, ipak konačna odluka je na Europskom parlamentu. Kandidati moraju proći kroz težak postupak provjere. Svaki odbor Parlamenta se sastaje kako bi sastavio svoju ocjenu kandidatove stručnosti i rada, koja se šalje predsjedniku Parlamenta. Negativna procjena natjerala je kandidate u prošlosti da se povuku iz postupka.

Nakon što predsjednik i povjerenici budu odobreni od strane Parlamenta, formalno ih imenuje Vijeće, kvalificiranom većinom.

To bi se trebalo dogoditi sredinom listopada (21.listopad) kada će se na sastanku u Strasbourgu potvrditi izbor kandidata prije no što novoizabrani povjerenici preuzmu svoje nove pozicije.