Finski parlamentarni izbori dokazuju fragmentaciju europske političke scene

Autor:

  • Karla Juničić

15.04.2019.

Chairman of the Centre Party Juha Sipila attends the Centre Party parliament election party in Helsinki, Finland April 14, 2019. Lehtikuva/Heikki Saukkomaa via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY. NO THIRD PARTY SALES. NOT FOR USE BY REUTERS THIRD PARTY DISTRIBUTORS. FINLAND OUT.
Heikki Saukkomaa / REUTERS

Čelnik Stranke Centra Juha Sipila

Izbori za finski parlament prošli su s tijesnom pobjedom Socijaldemokrata (SDP) s razlikom za samo jedan mandat. Po prvi put u demokratskoj povijesti zemlje, nijedna stranka nije postigla više od 20 posto glasova jer se kao i u ostatku Europe u Finskoj očituje trend političke fragmentacije.

Socijaldemokrati su postigli 17,7 posto glasova i 40 mandata, upravo ispred finske euroskeptične stranke, Stranka Finaca, koja je dobila 17,5 posto glasova i 39. Juha Sipilä, koji je u ožujku podnio ostavku na mjestu premijera nakon neuspjele zdravstvene reforme, priznao je poraz, rekavši da je njegova opozicijska liberalna  Stranka Centra, koja je završila na četvrtom mjestu s 13,8 posto glasova, 'najveći je gubitnik ovih izbora'.

Sipila je osvojio 31 mandat, no izgubio je trećinu mjesta u parlamentu.Nacionalna koalicijska stranka desnog centra (NCP) - mlađi partner Stranke Centra - završila je na trećem mjestu sa 17 posto glasova.

- Nakon dvadeset godina izgleda da smo najveća stranka, i na putu smo za odabir pozicije premijera  - izjavio je Antti Rinne, čelnik Socijaldemokrata.

Rezultati su obilježili rijetku pobjedu za finsku ljevicu no istovremeno trijumf nacionalističke Stranke Finaca. Jussi Halla-aho, novi čvrsti lider stranke je oporavio prednost ove antimigracijske i antizelene stranke čiji je promotivni kampanjski video s ilustracijama političara i novinara koji uzimaju mito i migranata koji napastuju finske žene izazvao brojne kritike.

Analitičari tvrde kako je nedavno brzo povećanje broja glasača za Stranku Finaca potaknuto povratkom rasprave o imigraciji, nakon što su početkom godine u gradu Ouluu brojni muškarci rođeni u inozemstvu optuženi za seksualno zlostavljanje.

Nakon objave rezultata, Rinne je izjavio da je uspjeh osvoje zahvaljujući velikom timu koji se raspoređivao tijekom dvije godine kako bi se vodila rasprava o izazovima s kojima se Finska suočava i kako će se rješavati.

No sada počinje bitka između finske ljevice, populista i desnice u formiranju održive koalicijske vlade.Čelnik Nacionalne koalicije Petteri Orpo izjavio je kako izborni rezultat znači da nitko neće imati 'snažan mandat' i da formiranje vlade 'neće biti lako'.

Podijeljeni parlament

Formiranje koalicijske vlade u parlamentu od 200 mjesta vjerojatno će se pokazati vrlo teškim s obzirom na to da će za to biti potrebno četiri ili pet stranaka. Posljednji puta kada je parlament bio toliko podijeljen 2011. godine uslijedila je šestočlana koalicija lijeve i desne strane, koja se  smatrala jednom od najmanje djelotvornih administracija koja je Finska imala.

Uoči izbora, glasovanje je određeno kao lijeva i desna borba. S jedne strane je bila krajnje desničarska Stranka Finaca koja je izgubila povjerenje na prethodnim izborima 2015. godine nakon neprilika jer su glasači nezadovoljni godinama štednje okrenuli prema strankama ljevice koje su obećavale veću potrošnju i socijalnu pomoć.

Rinne bi mogao dobiti zadatak da pokuša pronaći održivu vladu. Analitičari pretpostavljaju da bi SDP i NCP, stranke koji su tradicionalni jamci finske socijalne države i članice Stranke europskih socijalista i Europske pučke stranke, mogle opet formirati koaliciju - moguće za strankom Zelenih.

Halla-aho izjavio je kako je njegova stranka otvorena za suradnju, ali ne po svaku cijenu.

Izazovi vlade

Nova će vlada morati odlučiti što učiniti s kontroverznom reformom u zdravstvu i lokalnoj upravi u najvećoj europskoj zemlji s najbržim starenjem stanovništva što su bile neke od predizbornih tema.

Također će se suočiti s gospodarstvom koje pokazuje znakove usporavanja samo nekoliko godina nakon što je izašlo iz desetljeća dugog razdoblja depresije usred pitanja o finskoj socijalnoj državi.

Rinne je rekao kako je spreman podići poreze za financiranje javnih usluga, a poruka u njegovoj kampanji je bila usmjerena na najslabije članove društva i smanjenje nejednakosti. Obećao je da će okončati četiri godine politika koje uključuju smanjenje plaća i duže radno vrijeme.

Politike klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja koje posebice štete Finskoj jer trećina populacije od 5,5 milijuna stanovnika naseljava Arktički krug mogle bi pronaći teške suprotnosti u novoj vladi budući da Stranka Finaca provodi retoriku protiv klimatskih promjena.

Nova vlada će se suočiti 1. srpnja i s preuzimanjem šestomjesečno rotirajućeg predsjedanja Europskom unijom nakon čega će ju naslijediti Hrvatska. Iako će to biti treće finsko predsjedanje Europskom unijom nakon slaganja novog Europskog parlamenta i prepirki oko Brexita, ovo bi moglo biti najizazovnije.