Izbori u Hamburgu pokazuju da nakon napada u Hanau slabi popularnost desnice

Autor:

24.02.2020.

Germany's Chancellor Angela Merkel arrives for the second day of a special European Council summit in Brussels on February 21, 2020, held to discuss the next long-term budget of the European Union (EU). (Photo by Ludovic Marin / various sources / AFP)
Ludovic Marin / AFP

Vlast u sjevernoj luci zadržavaju stranke lijevog centra, na slici: njemačka kancelarka Angela Merkel

Nakon saveznih izbora 2017. godine koji su rezultirali najfragmentiranijim Bundestagom, njemačkim parlamentom, izbori na razini saveznih država postali su presudni politički događaj.

Sve do tada ti su izbori u pravilu bili politički događaj koji nije izazivao bilo kakve političke potrese. Zbog loših rezultata na izborima u saveznim državama Hesse i Bavarskoj u listopadu 2018. godine njemačka kancelarka Angela Merkel dala je krajem tog mjeseca ostavku na mjesto predsjednice Kršćansko demokratske unije (CDU). Što je bio prvi znak ozbiljne krize u toj stranci koja do ovog trenutka ne samo da nije stala nego se i dodatno zakomplicirala: Annegret Kramp-Karrenbauer, koja je izabrana za predsjednicu stranke krajem te godine, prije nekoliko je dana dala ostavku na tu poziciju.

Na izbore su jučer izašli građani grada-savezne zemlje Hamburga kako bi izabrali novi parlament. Iako je bilo određenih previranja u biračkom tijelu, posljednje su informacije potvrdile da će izbori proteći u skladu s očekivanjima te da će socijaldemokrati (SPD) sačuvati vlast. Da je došlo do bilo kakvih ozbiljnijih potresa na tom planu tada bi i ovi izbori mogli imati savezni doseg te uzdrmati vladu Angele Merkel. Ona u svom četvrtom mandatu vodi drugu uzastopnu koaliciju CDU-a i SPD-a u koju su obje stranke ušle nevoljko. SPD je posebno u teškom položaju jer je na nekoliko posljednjih lokalnih izbora prošao izuzetno loše, a dodatni je problem što je na anketama na saveznoj razini pao na istu razinu kao i radikalno desna Alternativa za Njemačku (AfD). SPD bi, da se sada održe izbori, mogao računati na nešto više od 10 posto glasova, što je najmanja razina podrške javnosti od Drugog svjetskog rata.

 

Ništa bez Merkel

Novo vodstvo stranke izabrano krajem prošle godine, Norbert Walter-Borjans i Saskia Esken, nisu skloni koaliciji s CDU-om. Svjesni su ipak da sada nije vrijeme za izbore, između ostalog jer će Njemačka preuzeti predsjedanje EU nakon Hrvatske. I potrebno je na pregovorima o novom proračunu EU imati iskusnog pregovarača, kancelarku koja i dalje ima ugled unutar Europskog vijeća. A to je Angela Merkel. No, da je došlo do ozbiljnijeg pada podrške u Hamburgu nije sigurno bi li vodstvo SPD-a ostalo sklono podršci koalicije na saveznoj razini.

Hamburg je platforma na kojoj se i dalje gradi priča započeta još 1998. godine kad je Gerhard Schroeder (SPD) pobijedio na izborima i formirao prvu saveznu vladu u koju su ušli Zeleni. SPD će novu vladu u Hamburgu opet formirati sa Zelenima. Ali, problem je što se ta koalicija više ne može preslikati na saveznu razinu. Da budemo precizniji, ne u istom odnosu snaga. Zeleni su trenutno druga stranka po snazi u Njemačkoj i svjesni su da će, ako ne dođe do neke ozbiljne tektonske promjene, to i ostati do saveznih izbora najkasnije u jesen 2021. godine. Što znači da će koalirati ili s CDU-om, koji bi mogao biti najjača stranka - iako to više nije toliko sigurno - ili će se u koaliciju, ali kao najjači partner, pozvati SPD i možda Die Linke (ljevicu), stranku koja je nastala fuzijom dijela otpadnika od SPD-a i stranke nasljednice istočnonjemačkih komunista.

Hamburg će dakle nastaviti po starom, ali to neće biti vjetar u jedra SPD-u na saveznoj razini, iako se tome nada glavni tajnik stranke: “Mi smo doživjeli niz izbora u saveznim zemljama koji nisu bili uspješni za SPD. Ako sada, na početku godine ostvarimo uspjeh u Hamburgu, to bi se moglo pozitivno odraziti i na raspoloženje birača u ostatku zemlje”, rekao je glavni tajnik SPD-a Lars Klingbeil za javni servis ARD.

Pad popularnosti desnice

Ali hoće Zelenima. Treba također reći da je nedavni teroristički napad desnog radikala u Hanau (savezna država Tirinška, bivša Istočna Njemačka) koji je pobio 11 ljudi u mahnitom napadu protiv stranaca imao izravni utjecaj na rast stranaka centra. Čak 60 posto ispitanika smatra da AfD, zbog svoje retorike i politike dijeli odgovornost za napad. Osim toga, 49% posto ispitanika smatra da je radikalno desni ekstremizam najveća teroristička prijetnja Njemačkoj. Samo 27% misli da su teroristi koji se lažno pozivaju na islam najveća prijetnja.

Podrška AfD-u je na saveznoj razini pala s 11 na 9 posto. S druge strane, indikativno je da nije došlo do pada podrške Die Linke. Koje bi, možda, SPD mogao uzeti i u vladu, što bi bio prvi slučaj na zapadu zemlje i mogući signal da je moguć i ulazak te stranke u saveznu vladu.

CDU na krizi u Tirinškoj daje do znanja da je u ozbiljnom kaosu

Političari cijelog političkog spektra dogovorili su u petak u Tirinškoj “pakt o stabilnosti” kako bi osigurali da krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) bude isključena iz donošenja odluka, rekli su izvori u petak. Predstavnici krajnje lijeve Die Linke (Ljevica), socijaldemokrata (SPD), Zelenih i Kršćansko demokratske unije (CDU) također su dogovorili na sastanku u Erfurtu da će se izbori za regionalni parlament održati 25. travnja 2021., kako bi se riješila tamošnja politička kriza.

A onda je uslijedio šok. U subotu navečer je Paul Ziemiak, glavni tajnik CDU-a, negativno reagirao na taj dogovor i rekao kako ne dolazi u obzir da na čelnom mjestu ostane dosadašnji premijer Bodo Ramelow iz Die Linke. I poručio lokalnom ogranku CDU-a da je to kršenje odluke stranačke središnjice. I tako sada više nije jasno hoće li doći do rješenja krize u Tirinškoj. Čini se da je više nego jasno da će CDU u toj saveznoj državi doživjeti teški brodolom na sljedećim izborima. A može se očekivati i reflektiranje ovog političkog glavinjanja i na saveznoj razini.