Kakav će biti odaziv na izbore za Europski parlament? Hrvati još ne razumiju da europske teme imaju nacionalnu važnost

Autor:

  • Karla Juničić

06.04.2019.

FILE PHOTO: Members of the European Parliament take part in a voting session in Strasbourg, France, March 26, 2019. REUTERS/Vincent Kessler -/File Photo
Vincent Kessler / REUTERS

Plenarna sjednica Europskog parlamenta u Strasbourgu

Nedjelja je, 26. svibnja. Obiteljski ručak se priprema, fino miriše, malo sam mamuran od subote, treba još prošetati s djecom poslijepodne na suncu i otići u shopping centar. Ha? Ček? Danas je neko glasovanje: ALDE, pučani, kohezija, Juncker, tko je to i što je to? Pa,oni su pali s Marsa!...’’

Dobro da još nije 26. svibnja i da se hrvatski birači još stignu pripremiti za još jednu izbornu utrku za Europski parlament, kad će moći odabrati koji će predstavnici zastupati stajališta građana i odlučivati o budućnosti Europske unije i konačno - o njihovim sudbinama. Pitanje je jesu li birači dovoljno zainteresirani i upoznati s izborima ili se oni široj javnosti čine kao utrka puževa preko nekog pješačkog prijelaza, gdje će ih ionako pogaziti prvi automobil koji naleti s registracijama ‘’EU 27 Bruxelles’’. To je onda tužna sudbina puža, a može biti i tužna sudbina hrvatskih birača zaokruži li se pogrešan glasački listić ili se uopće ne zaokruži.

Svakih pet godina građani Europske unije imaju pravo birati svoje predstavnike, a od 23. do 26. svibnja 27 članica Europske unije (EU27 izuzevši Ujedinjenu Kraljevinu) moći će odabrati svojih 705 zastupnika Europskog parlamenta. Nažalost, odaziv hrvatskih birača na prošlim izborima za Parlament EU 2014. godine bio je među najnižima u Europi te smo od 28 država članica zauzeli 24. mjesto. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva od ukupno 3,767.343 birača glasovalo ih je (prema listićima) 950.980, tj. 25.24%.

Obavezni u Belgiji

Najveći odaziv birača zabilježile su Belgija (89 posto) - ali ondje su izbori obvezni, Luksemburg (85%) i Malta (78%). Srednju stopu izlaznosti, u prosjeku od 40 do 60 posto, zabilježile su države poput Danske (56), Njemačke (48), Irske (52), Francuske (42), Italije (57), Litve (47), Cipra (43), Švedske (51) i Austrije (45). Nižu stopu izlaznosti od Hrvatske zabilježile su samo Slovačka (13), Poljska (23) i Češka (18). No, negativni se trend očituje u mnogim državama članicama, tako da je u dosadašnjih osam izbora za Europski parlament, od prvih izbora 1979. do posljednjih 2014. godine, zabilježen kontinuiran pad izlaznosti.

Profesor Igor Vidačak s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu objašnjava kako su zadnja istraživanja javnog mnijenja pokazala da je Hrvatska pri samom dnu država članica kad je riječ o postotku građana koji planiraju izaći na europske izbore jer je čak 51 posto anketiranih građana Hrvatske izjavilo da neće izaći na izbore, a samo njih 15 posto da će izaći vrlo vjerojatno. Trenutačno istraživanja javnog mijenja agencije Promocija plus pokazuju da izlaznost na sljedećim izborima neće dosegnuti 30 posto.

- Trend je u cijeloj Europi da je izlaznost manja nego na nacionalnim izborima, no možda je kod nas to jače izraženo - kaže Ante Šalinović iz agencije Ipsos i dodaje da ljudi polako shvaćaju kako zakoni EU imaju utjecaj na njihove živote.

Eurozastupnik Tonino Picula (SDP, S&D) također smatra da zbog činjenice da je Hrvatska najnovija članica Unije, “još ne postoji dovoljna svijest o tome da su sve europske teme uvijek i hrvatske teme, da sve o čemu se odlučuje u Bruxellesu i Strasbourgu izravno i neizravno utječe na Hrvatsku, na naše gospodarstvo, na našu sigurnost, na naš turizam, prava potrošača i brojna druga područja života naših građana”.

Daniel Mondekar, stručnjak za europska pitanja i direktor konzultantske tvrtke Euronavigator, potvrđuje skeptično mišljenje mnogih što se tiče izlaznosti na sljedećim izborima. - Najbolje je održati nacionalne izbore isti dan da bi se povećala izlaznost na izbore EU za 50 posto - govori u šali.

Ipak, neki zastupnici u Europskom parlamentu misle suprotno. - Očekujem veću izlaznost nego prošli put. Više od dvije trećine odluka koje se tiču hrvatskih građana usvajaju se u Europskom parlamentu, a ne u Hrvatskom saboru - tvrdi Biljana Borzan (SDP/S&D).

Dubravka Šuica (HDZ/EPP) misli pozitivno i smatra da su ljudi tijekom šest godina članstva prepoznali prednost Europske unije pa će izlaznost na izborima biti veća. - Ovaj put očekujem veću izlaznost, posebno naših mladih, imajući na umu naša nastojanja da približimo Uniju Hrvatskoj, ali i javnih kampanja na društvenim mrežama koje pozitivno utječu na sliku građana o Uniji - tvrdi Šuica.

No, dosad je upravo među mladima izborna participacija bila niska: samo 13 posto mladih u Hrvatskoj izašlo je na prošle europske izbore.

- Ako samo 13% mladih hrvatskih državljana izađe na europske izbore, onda se kao posljedica događa to da njihove političke opcije nisu zastupljene u Europskom parlamentu i Europski će parlament u svojoj politici voditi manje računa o interesima mladih - smatra profesorica Iris Goldner Lang s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Budući da se Hrvatska suočava s velikim odljevom mladih u inozemstvo, “kako bi se potaknula izlaznost moraju se aktivirati i oni građani koji žive u inozemstvu i na vrijeme informirati o biračkim mjestima”, tvrdi eurozastupnik Zelenih Davor Škrlec.

- Mladi bi pogotovo trebali znati što se u njihovo ime odlučuje i tko donosi odluke, jer su brojni projekti i programi EU, poput Erasmusa i Garancije za mlade, usmjereni prema njima - zaključuje Borzan.

Veo tajnosti

- Upravljanje europskim poslovima u Hrvatskoj još je obavijeno velom tajnosti - smatra profesor Vidačak te kritički promišlja da sa “svake Vladine zatvorene sjednice na kojoj se usvajaju nacionalna stajališta Hrvatske u Vijeću ministara i Europskom vijeću, naš premijer i ministri građanima šalju eksplicitnu poruku da nemaju pravo znati koje mišljenje naši dužnosnici zastupaju na razini Europske unije”.

Sličnog je mišljenja i Agan Begić, direktor agencije Promocija plus, koji smatra da su europski izbori manje zanimljivi u percepciji građana jer se “odvijaju za tijela u nekoj udaljenoj orbiti za običnoga građana” i zato je trend manje izlaznosti u odnosu na parlamentarne ili predsjedničke izbore.

- Sve dok EU bude nejasna politička superstruktura, doživljaj važnosti izbora za Europski parlament bit će na niskoj razini - tvrdi Begić.

Vidačak kritizira to što se o europskim politikama i prijedlozima novih europskih zakonodavnih akata “ne vodi nikakva javna rasprava između europskih parlamentarnih izbora, a razlog je tome i loše naslijeđe našeg procesa pregovora o pristupanju EU, koji je također bio vrlo netransparentan, elitistički i ograničen na uzak krug specijaliziranih državnih službenika”.

Goldner Lang smatra da je trend nedovoljne zainteresiranosti “posljedica nedostatka znanja o tome kako funkcionira Europska unija, koja je uloga Europskog parlamenta i kako se ona odražava na svakodnevni život građana u svim državama članicama uključujući i Hrvatsku”.

- Interes hrvatskih građana za europske teme sigurno bi se u određenoj mjeri povećao osvještavanjem povezanosti političkih, pravnih i društvenih zbivanja na europskom, nacionalnom i lokalnom nivou - kaže Lang, ističući da je upravo iz tog razloga važno povećati razumijevanje građana da izlaskom na izbore glasaju i o budućim europskim politikama i propisima.

Europski se parlament trudi

Europski parlament, svjestan negativnog trenda u brojnim članicama Europske unije, radi mnogo na poboljšanju komunikacije kako bi se približio običnim građanima i povećao svijest o svojoj važnosti. Parlament, kao i izborni kandidati iz država članica, potiču brojne političke kampanje i održavaju transparentnost svojih odluka izvještavajući redovito o svojem radu, no puno puta upravo mediji i političke kampanje dobivaju kritike da ne rade dovoljno u komunikaciji između institucije i građana. Mnogi hrvatski eurozastupnici ističu kako je potrebno više informirati ljude, posebno o postignućima kojima su pridonijeli.

- S obzirom na to da se suočavamo s porastom populizma i dezinformacija, tzv. fake news, mislim da je potrebno više nego ikada informirati javnost o važnosti europskih izbora - kaže Šuica.

- Jedno od najčešćih pitanja koje mi postavljaju jest: ‘Hrvatska je mala zemlja, koliki utjecaj mogu imati hrvatski zastupnici?’ No, zaista mogu imati značajan utjecaj ako rade i trude se i bore za hrvatske interese - kaže nezavisna zastupnica Marijana Petir (EPP).

Treba istaknuti konstantni rad institucionalne i nestranačke kampanje #ovajputglasam koja brojnim aktivnostima potiče građane svih dobi na uključivanje u rad Europskog parlamenta i pruža potrebne informacije o prednostima članstva u EU.

Kako bi zainteresirali građane za izbore, trebalo je odabrati teme koje će biti važne upravo njima. Škrlec tvrdi da će uspjeh izbora uvelike ovisiti o temama koje će biti zastupljene tijekom kampanje, a “budu li one govorile o prošlosti i unutarnjim pitanjima, izlaznost će biti mala”.

- Jači predizborni angažman političkih stranaka, koji bi u debatama više koristio europske teme, i objasnio da su sve europske teme od nacionalnog interesa, sigurno bi pridonio boljoj izlaznosti na izbore - tvrdi profesorica Goldner Lang.

Šalinović smatra da će ovi izbori biti važni jer će svaka stranka željeti dokazati svoj specifičan položaj i utjecaj, a “mediji bi trebali prikazati kako se ti izbori dotiču građana”. No, nisu krivi samo mediji ili političke kampanje, jer uspjeh ovisi i o radu Vlade.

Zastupnica Ruža Tomašić (HKS/ECFR) objašnjava da je tijekom pet godina redovito izvještavala o svom radu no “niti Vlada niti mediji nisu se potrudili približiti Europski parlament ljudima”.

Bivši zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović, a sada saborski zastupnik, smatra da Vlada ne radi dovoljno kako bi se građani potaknuli na izbore.

Aktivna strategija

- Nažalost, zbog kontinuiranog smanjivanja financiranja političkih stranaka, one više nisu u stanju organizirati političke aktivnosti kojima bi sustavno animirale građane da izađu na europske izbore - tvrdi Klisović i smatra da bi to trebao biti zadatak Vlade koja bi više trebala raditi na “kampanji podizanja svijesti o važnosti EP po obrascu kampanje za referendum o ulasku u EU”. Da bi Vlada trebala imati stalnu aktivnu Komunikacijsku strategiju, kao što je bila ona za pripremu za pristupanje u Europsku uniju, smatra i zastupnik EP-a Jozo Radoš (GLAS/ALDE).

Profesor Vidačak smatra da je “odgovornost Vlade i nadležnih ministarstva redovito stvarati nove prilike za uključivanje građana, organizacija civilnog društva i poslovnog sektora u rasprave o važnim europskim temama”.

- Slaba izlaznost u izravnoj je vezi s padom povjerenja u rad institucija, a povjerenje se može graditi većom spremnošću na uključivanje i slušanje prijedloga javnosti, ali i općenito većom transparentnošću i odgovornošću institucija - objasnio je Vidačak.

S time se slaže i direktor agencije Promocija plus, tvrdeći da su iza problema nezainteresiranosti: percepcija Unije kao političke zajednice, percepcija utjecaja zastupnika u procesu donošenja odluka u odnosu na Europsku komisiju, percepcija snage zastupnika iz pojedinih zemalja, percepcija ne/aktivnosti europarlamentarnih zastupnika, a posebno zbog visine primanja i drugih prava, što ih čini povlaštenima u odnosu na obične građane.

- Za izbore je potrebna pozitivna politička kampanja koja govori o onome što je napravljeno, što nije i što još treba napraviti - kaže Mondekar, smatrajući da kampanje moraju pokazati prednost europske politike u lokalnim i nacionalnim temama.

Građani moraju shvatiti da Europski parlament štiti njihove interese u postupku odlučivanja u EU te je zato svaki glas važan. Kao građani Europe suočavamo se s mnogim izazovima, među kojima su migracije, klimatske promjene, nezaposlenost, i zato će sljedeći izbori biti važni kako bi se o tim politikama moglo raspravljati na pravedan način.


Državno izborno povjerenstvo:

Od ukupno 3.767.343 birača, na izborima za Europski parlament 2014. godine glasovalo je (prema listićima) 950.980 birača, odnosno 25,24%..Važećih glasačkih listića utvrđeno je 921.904 odnosno 96,94%. Nevažećih je bilo 29.076 glasačkih listića, odnosno 3,06%.

Kakvu izlaznost očekujete?

Promocija Plus: Naša trenutna istraživanja pokazuju očekivanu izlaznost koja neće dosegnuti 30%.

Ruža Tomašić

Možda malo veću, ali ne puno veću jer ljudi nisu informirani, nemaju pojma šta se događa i šta mi radimo. Niti vlada niti mediji se nisu potrdili da približe Europski parlament ljudima. Narod nije bio dovoljno obavjšten.

Davor Šrklec

Građani su danas bolje informirani kako odluke utječu na njihov život. Uspjeh ovisi o temama koje će se stvarati za vrijeme kampanje, ako budu vezane za prošlost i unutarnja pitanja, izlaznost će biti manja. Treba angažirati značajan broj građana, posebice mladih koji su otišli u inozemstvo.

Dubravka Šuica

Očekujem dobru izlaznost na izbore za Europski parlament u svibnju. Hrvatska se priključila Europskoj uniji prije nepotpunih 6 godina i smatram da je Unija sada puno bliža biračima nego što je to bilo na prethodnim izborima.

Marijana Petir

Europski parlament jedino je izravno izabrano tijelo Europske unije. On je suzakonodavac koji donosi zakone koji izravno utječu na živote više od pola milijarde europskih građana. Važno je da i hrvatski građani to prepoznaju – da u Europskoj uniji mogu napraviti razliku svojim glasom – glasujući za svog zastupnika/cu u Europskom parlamentu koji/a će štiti njihove interese. S tom svijesti vjerujem da se izlaznost može povećati.

Jozo Radoš

Čini se da nema razloga očekivati da će izlaznost biti bitno drugačija nego na prošlim izborima za Europski parlament.To se odnosi kako na Hrvatsku tako i na cijelu Europsku uniju. Za Hrvatsku to znači oko 25% izlaznosti.

Biljana Borzan

Očekujem izlaznost veću nego prošli put. Više od dvije trećine odluka koje se tiču hrvatskih građana usvajaju se u Europskom parlamentu, a ne u Hrvatskom saboru i zato bi odaziv na europske izbore u svibnju trebao biti veći, naročito među mladima.

Tonino Picula

Nadam se većoj izlaznosti na ovim izborima za Europski parlament, jer većim izlaskom na izbore građani daju veći legitimitet hrvatskim predstavnicima, što je važno za vjerodostojnost demokratskog procesa i institucija.Nakon šest godina članstva u Europskoj uniji, građani su imali priliku vidjeti da hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu rade neki konkretan posao koji ima učinka u Hrvatskoj.