Kako vladaju populisti u Europi i hoće li među stranke na vlasti ući i Živi zid?

Autor:

13.09.2018.

Damjan Tadić / HANZA MEDIA

Čelnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić

Populisti su u Europi u zamahu, a Živi zid kao treća najjača stranka nalazi se u poziciji koja bi mogla diktirati mandatara sljedeće hrvatske Vlade. Profesor Šalaj, koji je detaljno proučio fenomen populizma, objašnio nam je što možemo očekivati od Živog zida na temelju primjera drugih populističkih stranaka i pokreta u Europi

- Pozivam sve na prosvjede pa ako treba i na blokadu Hrvatske narodne banke... Hrvatska je talac dviju stranki koje se međusobno razlikuju kao Cola cola i Pepsi... Ustavni sud je atavizam, politički sud i kao takvog treba ga ukinuti, neke zemlje ga ni nemaju... Poseban problem su 'faraonske' institucije, porezna uprava, DUUDI, DORH, HRT, Državno sudbeno vijeće...- tako zbori Ivan Vilibor Sinčić, lider Živog zida, koji otkad se pojavio na političkoj sceni svoje poklonike uvjerava da je jedini pravi protuotrov lošoj vladavini mainstreama HDZ-a i SDP-a.

Ali, sastojci koje su antiprotivni živozidaši smućkali za liječenje korumpiranih političkih elita nose u sebi prilično zapaljiv materijal koji bi lako digao u zrak temelje suvremenog demokratskog društva. Protiv vladajućih, bore se neizvedivim idejama koje analitičari smatraju nužnim u raskrinkavanju anomalija, posljedicom duboke krize, ali i opasnim za liberalnu demokraciju.

Hrvatska je sa Živim zidom dobila populističku političku stranku, nalik na svoju stariju, srodnu 'braću i sestre' širom Europe. Živi zid nalazi se na razmeđi socijalnog i desnog populizma i ima sva tri elementa koje znanstvenici smatraju vezivnim tkivom populizma: naglašavanje naroda, antielitizam i opasne druge, s tim da opasni drugi s kojima straše građane nisu seksualne, etničke manjine nego bankari i financijske institucije.

Sestrinska stranka Pokreta pet zvijezda

Izvanredni profesori dr. Marijana Grbeša i dr. Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti koji su proljetos objavili knjigu “Dobar, loš ili zao?” u kojoj analiziraju fenomen populizma, Živi zid označili su kao stranku najsličniju talijanskom Pokretu pet zvjezdica, ali pronašli i dodirne točke s opcijom češkog predsjednika Andreja Babiša ili pak strankom Zora predvođenom češko-japanskim poduzetnikom Tomiom Okamurom, koji je 2013. godine s pozivom na izravnu demokraciju, euroskepticizmom i antiimigrantskim stavovima osvojio 15 zastupnika u parlamentu.

The leader of Freedom and Direct Democracy (SPD) party Tomio Okamura speaks during a press conference at the party's election headquarters after the countrys parliamentary elections in Prague, Czech Republic, October 21, 2017. REUTERS/Milan Kammermayer - RC1377948230
Milan Kammermayer / REUTERS

Čelnik stranke Slobode i direktne demokracije Tomio Okamura postigao je velik upsjeh u Češkoj, osvojivši 22 mandata u češkom parlamentu

Na zadnjim izborima se stranka raspolučila pa je Okamura na istom valu stvorio novu “Freedom and Direct Democracy” i dobio još više, izrastavši u četvrtu političku snagu sa 22 mandata.

- Živi zid je paradigma, klasičan primjer populizma: diviniziraju narod koji je dobar i pošten nasuprot političara koji su loši i korumpirani, a među njima nema nikakve razlike, svi su isti i HDZ i SDP i Most. - objasnio je profesor Šalaj.

- U Živom zidu, kako se može iščitati iz intervjua njihovih lidera, misle da se s jednostavnim idejama mogu riješiti kompleksni društveni problemi. Zalažu se za ukidanje Ustavnog suda, za ukidanje ili potpunu kontrolu centralne banke, kao i čitavog niza institucija i regulatornih agencija bez kojih, kakve god one bile, suvremeno društvo ne može funkcionirati. A ne može jer je prekompleksno, jer bi njihovo ukidanje imalo goleme posljedice za liberalnu demokraciju. Živi zid u zadnje vrijeme naglašava i izlazak Hrvatske iz Europske unije - tumači Berto Šalaj i dodaje kako ih upravo potonje razdvaja u odnosu na lijeve grčke populiste, Syrizu koja koliko god bila kritična prema EU ne zagovara napuštanje Grčke iz EU, ali spaja s desnim Švedskim demokratima i Marine Le Pen u Francuskoj.

Šalaj ocjenjuje kako se Živi zid odmiče od lijevih ideja na kojima su osvojili mandate naglašavajući na deložacijama socijalnu borbu i ekonomsku nejednakost.

Zagreb, 030717.
U zagrebackom naselju Preko u ulici Marijane Radev obavljena je delozacija obitelji Selimovic. Delozaciju su pokusali sprijeciti aktivisti Zivog zida, no interventna policija postupila je po zapovjedi.
Na fotografiji: Ivan Pernar
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / HANZA MEDIA

Živi zid svoju je popularnost gradio kroz imidž stranke koja je branila građane od deložacija, a slike njenih čelnika kako ih odnosi policija nakon pružanja pasivnog otpora redovito su završavale u medijima

 

- Nije jednostavna slika jer Živi zid ima element socijalnog, ali po čitavom nizu kriterija ide u smjeru desnog populizma - reći će Šalaj koji najviše dodirnih točaka vidi s Pokretom pet zvjezdica (Movimento cinque stelle). No, i to treba uzeti s rezervom.

Odmicanje od lijevih ideja

- Čini mi se, premda se talijanski politolozi vjerojatno ne bi složili sa mnom, da je Pokret pet zvjezdica ipak puno ozbiljniji i sustavniji nego što je naš Živi zid. Pokret pet zvjezdica okuplja sveučilišne profesore, ima javne politike, koliko god one bile nedovoljno razrađene, inzistiraju na nečemu čega nema kod Živog zida: na direktnoj ili izravnoj demokraciji. Unutar same stranke imaju svoje platforme na kojima članovi Pokreta glasuju o određenim temama, javnim politikama, a i sad su, kad su na vlasti, najavili su ojačavanje mehanizama izravne demokracije u Italiji. Za razliku od njih, čini se da se Ivanu Pernaru puno više sviđa model Vladimira Putina u Rusiji nego model izravne i direktne demokracije. Pernar bi bio skloniji tom autoritarnom načinu vladavine gdje je vladar/političar veliki zaštitnik naroda i zna najbolje što narod želi, bolje od njega i ne bi baš da narod i građani odlučuju o važnim političkim pitanjima - objašnjava Šalaj, ali i upozorava na dvostruko tumačenje demokratskog legitimiteta.

 

- Nije ništa neobično što Živi zid traži ukidanje Ustavnog suda, protive se ideji da bi 13 sudaca koji nisu izabrani na izborima nego su imenovani pa nemaju demokratski legitimitet u klasičnom smislu, odlučivali o pitanjima za koje narod skupi 600.000 potpisa. Populisti se u načelu protive svima onima koji nemaju demokratski legitimitet, onima koje stranke na vlasti imenuju. Živi zid nije usamljen, i Vlaho Orepić je tvrdio da je ovakav Ustavni sud prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Ono što Živom zidu nedostaje u odnosu na Pokret pet zvjezdica je to da bi oni voljeli biti predstavnici naroda, ali ne bi da narod previše odlučuje nego da mudri vođe, Pernar, Sinčić, Branimir Bunjac vode Hrvatsku u njihovo ime - dodao je.

Nejasan svjetonazor

I Živi zid i Pokret pet zvjezdica odbijali su se izjasniti o važnim svjetonazorskim pitanjima – to je nova, moderna taktika kojom političari pokušavaju privabiti široki krug birača. Doduše, ta taktika nije baš održiva na duge pruge. Prije ili kasnije, izbije stav; živozidaši su bili suzdržani prema Istanbulskoj konvenciji, njihovi su članovi organizirali molitvene skupine ispred bolnica i borili se protiv pobačaja. Centristički populisti Beppa Grilla tvrdili su da neće u koaliciju ni s lijevima ni s desnima i 2013. na pretprošlim talijanskim izborima, unatoč tome što su pojedinačno bili najjača stranka, ostali su opozicija i gurnuli su dvije velike stranke u koaliciju. Tu su taktiku birači honorirali, ali i od nje su morali sada odustati.

Five Stars Movement (M5S) leader Luigi Di Maio looks on at the Chamber of Deputies during the second session since the March 4 national election in Rome, Italy March 23, 2018. REUTERS/Tony Gentile - RC1339460C80
Tony Gentile / REUTERS

Čelnik Pokreta pet zvjezdica Luigi Di Maio također je dobio priliku pokazati što populistička stranka čini kada sudjeluje u izvršnoj vlasti - hoće li se i oni, poput Ciprasa, pretvoriti u samo još jednu stranku srednje struje?

 

- Ovo je politički vrhunac Pokreta pet zvjezdica. Sad su prosudili da nemaju što čekati i da bi na novim izborima mogli biti kažnjeni zato što nisu preuzeli odgovornost. Izabrali su za partnere druge populiste, ni jedni ni drugi nemaju svog premijera, ali imaju zamjenike i zajedno upravljaju, što demantira teze da je populizam samo stil, strategija političke mobilizacije. To je novo iskustvo za Italiju i Europu, zanimljiv eksperiment i tek ćemo vidjeti može li to funkcionirati - kazao je Šalaj.

Greek Prime Minister Alexis Tsipras, wearing a tie, waves before a speech at the parliamentary group of Syriza and Independent Greeks in Athens, Greece June 22, 2018. REUTERS/Costas Baltas - RC11F638B5A0
Costas Baltas / REUTERS

Stranka aktualnog grčkog premijera Aleksisa Ciprasa započela je kao populistički, anti-establishment pokret, no nakon dolaska na vlast mnogi smatraju kako su se u potpunosti utopili u postojeće strukture, te su postali 'samo još jedna stranka'

 

Unatoč brojnim naznakama da je Živi zid desniji nego što bi volio biti, Šalaj ih još uvijek ne bi atribuirao kao desne populiste.

- Još uvijek nije posve jasno što Sinčić i Pernar misle o migrantima, pobačaju, istospolnim brakovima - i dalje se klacakaju, ili se uspjevaju prodati i jednima i drugima. Istina je i da veliki dio ljudi to i ne zanima. Rezultati istraživanja populista u Europi otkrili su krucijalnu stvar o njihovim biračima: oni uopće ne očekuju da će im političari riješiti njihove životne probleme. Ali za njih glasaju iz protesta, da prokažu nesposobnost mainstreama – velik dio birača zna da Pernar i Sinčić ne mogu ništa, ali ih veseli “otkazati” poslušnost premijeru Andreju Plenkoviću i HDZ-u, naročito kad krenu sa svojim prodikama i demoniziranjem populista, a da sami ništa ne mijenjaju u svom ponašanju i vladanju - kaže Šalaj.

- Svijet se mora mijenjati u dva segmenta. Prvi je socio-ekonomska nejednakost. Neki kažu kako svijet nikada nije bio bolje mjesto za život, naravno da danas živimo bolje nego prije 200 godina, ali istraživanja pokazuju da će 60 posto mladih od 20 godina živjeti lošije od svojih roditelja. Drugi je socio-kulturni element: društvo postaje sve heterogenije, hoćemo li reći da su svi oni koji su protiv imigracije zatucani desničari ili ćemo pokušati napraviti neki novi model zajednice? To su sve pitanja čijim se odgovorima mainstream stranke ne bi htjele zamarati. Dok je tako, populisti će jačati, zaključio je Šalaj.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version