Novi lijevi pokret 'Ustaj!': 'Ne želimo njemačku Europu, već europsku Njemačku'

Autor:

  • Florence Schulz/ EURACTIV.com

14:18

Fabio De Masi

Fabio De Masi

Prošlo je dva tjedna od službenog osnivanja njemačkog ljevičarskog pokreta Aufstehen (Ustaj!), a prema njihovoj vlastitoj procjeni, imaju već više od 140.000 pristaša.

Njemački Euractiv je razgovarao s Fabiom De Masijem, potpredsjednikom ljevičarske stranke Die Linke u njemačkom parlamentu o europskim ambicijama tog prokreta.

De Masi je potpredsjednik stranke Die Linke u njemačkom Bundestagu, ali istovremeno obnaša i funkciju glasnogovornika za financijsku politiku. U razdoblju između 2014. i 2017. godine bio je član Europskog parlamenta.

Gospodine De Masi, što Vas je osobno motiviralo da postanete dio pokreta 'Aufstehen'?

Politika je uništila društvenu koheziju u Njemačkoj. Zemlja je naprosto brutalizirana. Međutim, vjerujem da postoji velika većina stanovništva koja podupire socijalnu i miroljubivu politiku te zaštitu okoliša. Iako ne vjerujem da ona postoji u njemačkom Bundestagu.

SPD (Socijaldemokratska stranka Njemačke) je klinički mrtva, dok su Zeleni postali spasilački brod za kancelarku Angelu Merkel. No, samostalan Die Linke previše je slab i nema realnu mogućnost stjecanja moći. Upravo to obeshrabruje birače te upravo zato AfD (Alternativa za Njemačku) može određivati dnevni red, unatoč činjenici da stranka želi srezati plaće i mirovine te dodatno podijeliti zemlju.

Što mislite, zašto je to tako?

Pogrešno definirani prioriteti i nemogućnost stjecanja moći. Mnogo se ljudi protivi privremenom zapošljavanju, ugovorima o radu na određeno vrijeme, mirovinama ispod praga siromaštva te izvozu oružja, dok istovremeno zagovaraju poreznu pravednost. No, isti su birači izgubili povjerenje u tradicionalne stranke i njihovu mogućnost rješavanja takvih problema. Rasprave se proteklih mjeseci više vode oko izbjeglica nego oko društvenih problema, što je došlo kao naručeno za političku platformu AfD-a.

Želite li, dakle, ciljati na razočarane birače, one koji su trenutno uglavnom na strani AfD-a?

Od naših 140.000 pristaša, većina ne pripada niti jednoj stranci. Od ostalih, naime, većina pripada lijevim strankama poput Die Linke, SPD-u i Zelenima. Našom socijalnom politikom želimo pridobiti razočarane ljude i time oslabiti AfD. Vijesti o događajima u Chemnitzu nisu bile toliko šokantne zbog toga što su huligani i nacisti marširali ulicama, već zato što su pored njih marširali normalni građani.

Naravno, čestiti ljudi dužni su suprotstaviti se desničarskim propovjednicima mržnje, ali bez poštene politike krajnja desnica bit će još jača.

Međutim, nemate svu podršku svoje stranke. Prošli su se vikend stranački dužnosnici izjasnili protiv pokreta „Aufstehen“.

Prema rezultatima posljednjih anketa, potpora Die Linkeu je ojačala, dok AfD gubi potporu. Većina naših birača podupire projekt, a preko 140.000 ljudi se izjasnilo da postoji potreba za našim projektom. Na sljedećim bi se izborima pružila prilika stranci Die Linke da se obnovi i postane novom opcijom za razočarane birače ljevice. Osobito u slučaju da se SPD i Zeleni ne reformiraju. U tom bi slučaju čak i imenovanje našeg kandidata za njemačkog kancelara bilo zamislivo. Ovo je naša prilika za ponovno osvajanje većine. Međutim, svaka promjena je ujedno i bolna. Trenutno stranačko vodstvo strahuje da će ono biti pregađeno, dok ja više strahujem za budućnost naše demokracije.

Ako želite pridobiti birače koji svoja mišljenja ne pronalaze u glavnim političkim strujama, ne znači li to da imate i jasno euroskeptično stajalište? Što mislite o tome kao bivši član Europskog parlamenta?

Mislim da je pogrešno raspravljati o tome je li netko za ili protiv Europske unije. Smatram se Europljaninom, ali odbacijem onu Europsku uniju koja brine isključivo o interesima velikih trgovačkih društava.

Europsko interno tržište ima isti temelj kao i sporazum TTIP (Transatlanski trgovinski sporazum s SAD-om) u tome da štiti prava trgovačkih društava. To je osobito vidljivo u kontekstu Zakona o javnoj nabavi i dodjele ugovora najjeftinijem pružatelju usluga. S druge strane, u područjima kao što je porezna politika zagovaram veću europsku suradnju. Međutim, znam da bez pritiska zemlje poput Luksemburge i Malte nikada ne bi pristale na minimalni porez za trgovačka društva, zato što je to također isključeno ugovorima Europske unije. Stoga, vjerujem da se na nacionalnoj razini trebaju poduzeti mjere kao što su porez na dohodak ili represivna oporezivanja u poreznim utočištima.

Vjerujem da ne bismo trebali prepustiti kritiku Europske unije desnici. Ne želimo njemačku Europu, već želimo europsku Njemačku.

Kako je moguće postići europsku Njemačku u kojoj se odmiče od liberalne gospodarske politike i istodobno izbjegava veća kontrola iz EU?

Prije svega, vjerujem da moramo ojačati naše domaće gospodarstvo. Njemačka provodi nacionalističku gospodarsku politiku temeljenu na dumpingu plaća. Gomilanje profita od izvoza, onako kako mi to trenutno radimo, znači izvoz nezaposlenosti.

Vjerujemo da Njemačka ima koristi od devalviranog eura. Naime, da je naša valuta i dalje njemačka marka, morali bismo masovno provoditi aprecijaciju, dok bi naši viškovi od izvoza nestali. Iako liberalne elite tvrde da podržavaju otvorenu Europu, oni prvenstveno misle na njemačku Europu.

Velika je razlika u tome tko bi na kraju izgubio posao da Amazonov paket šaljem iz Frankfurta u Rim ili obrnuto. Međutim, ljudi nisu Amazonovi paketi. Naravno da želim europsku suradnju, ali bi Europska unija trebala moći pružiti zaklon od nekontrolirane globalizacije, a ona je samo dodatno ubrzava.

'Aufstehen' nije prvi europski pokret koji se protivi tradicionalnoj podjeli na političkom spektru između ljevice i desnice. U Francuskoj Macronov 'En Marche' tvrdi isto. Označava li to smjer za Vaš pokret?

Ne, zato što mi zastupamo zahtjeve ljevice. Smatramo da su mnogi ljudi zaboravili što ljevica zapravo znači, zato što kada čuju 'socijalna demokracija' pomisle na smanjenu plaću i smanjene mirovine te više ne povezuju socijalne stranke sa socijalnim garancijama. Naši uzori su zato Bernie Sanders iz SAD-a, Jeremy Corbyn iz Ujedinjenog Kraljevstva te Jean-Luc Mélenchon iz Francuske.

Znači ne vidite nikakve zajedničke točke s pokretom 'En Marche'?

Skeptičan sam oko tog pokreta. Smatram da se Emmanuel Macron želi prikazati kao europski inovator unatoč činjenici da je godinama bio investicijski bankar. No, kada se godinama govorilo o uvođenju europskog poreza na transakcije, upravo ga je on zaustavio zato što bilance francuskih banaka obuhvaćaju mnogo financijskih instrumenata. Osim toga, Macron je znatno oslabio pravo na štrajk u Francuskoj. Vjerujem da on u Francuskoj želi provesti isti program kao što je u Njemačkoj proveden 2010. godine, što je u konačnici osnažilo krajnju desnicu. Salvini i njegovo društvo nisu pali s neba.

Koje je stajalište pokreta 'Aufstehen' o politici azila, osobito na europskoj razini?

Naše je stajalište vrlo jasno: za nas je azil temeljno pravo. Želimo se boriti protiv uzroka bijega, ali i pomoći ljudima na terenu. Od 65 milijuna izbjeglica, većina nema nikakvu budućnost u Europi. Mnogo tih ljudi je interno raseljeno ili žive u susjednim državama. Što je s izgladnjelom djecom u Jemenu? Ne mogu doći do Njemačke.

Ako kažete da ne bi svi trebali biti uključeni, ograničavate se na stavove Vaše stranke. Ljevica govori o otvorenim granicama.

Rasprava se trenutno vodi o tome za koga bi točno granice trebale biti otvorene. Vjerujem da ideja o 'otvorenim granicama za sve' nije realna i upravo zato je niti jedna europska ljevičarska stranka ne traži. Sanders ili Corbyn imaju isto stajalište kao i mi. Nije humano da su ljudi prisiljeni doći u Europu da imaju perspektivnu budućnost. Da, mi podržavamo pomoć od 1.050 eura za potrebite, ali ne za sve. Ako ne budemo radili razliku između pomoći koja je potrebna i one koja nije, nećemo je dugoročno moći financirati. Niti jedna druga država Europske unije ne bi se pridružila zato što bi takva mjera kombinirana sa slobodom kretanja u Europskoj uniji značila povećano potraživanje socijalnih naknada u Francuskoj i Švedskoj za svaku osobu na svijetu.

Takve debate za naslovnice nemaju nikakve veze sa stvarnošću, one samo oslabljuju borbu za prava na azil. No, kod ljevice postoje različita mišljenja. To nije tema za naš pokret zato što moramo napokon promijeniti uvjete za ostvarivanje tog prava.

Zbog toga je dobrodošao imigracijski zakon Horsta Seehofera?

Ja sam za zakon o integraciji. Naravno, ljudi iz trećih zemalja također moraju imati mogućnost živjeti i raditi u Njemačkoj. Morate to urediti. Ono što trebamo izbjeći je odljev mozgova iz gospodarski slabijih zemalja, ne smijemo tražiti kvalificirane radnike.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version