Poljska vladajuća stranka traži da se predsjednički izbori održe tijekom pandemije. Donijeli su zakon o glasanju dopisnim putem za 30 milijuna ljudi

Autor:

  • Iva Badanjak

08.04.2020.

Jaroslaw Kaczynski and Andrzej Duda during the ceremony of resignation Beata Szydlo government. 08 December, 2017, Warsaw, Poland (Photo by Krystian Dobuszynski/NurPhoto)
Krystian Dobuszynski / NurPhoto via AFP

Jaroslaw Kaczynski (lijevo), predsjendik PiS-a i siva eminencija poljske vlasti, rukuje se s predsjedniom Andrzejem Dudom

Dok su sve oči svijeta uprte u borbu protiv pandemije koronavirusa i spašavanje života, u Poljskoj vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) pokušava iskoristiti stanje kaosa kao bi učvrstila svoju poziciju na vlasti.

U ponedjeljak je, naime, Donji dom parlamenta, Sejm, izglasao promjenu izbornog sustava čime je omogućeno glasovanje putem pošte (tzv. dopisno glasovanje). Osim toga, dodano je još nekoliko amandmana, poput trogodišnje zatvorske kazne za krađu ili krivotvorenje glasačkih listića te mogućnost odgode predsjedničkih izbora na tjedan dana.

Ove promjene dovele su do velikih podjela u konzervativnoj koaliciji na vlasti i u konačnici do ostavke Jaroslawa Gowina, zamjenika premijera i lidera jedne od stranki koja je u vladajućoj koaliciji (Porozumienie, Sporazum).

Problemi su nastali upravo zbog inzistiranja na održavanju predsjedničkih izbora u svibnju. Gowin je odbio podržati održavanje izbora tijekom trajanja izvanrednog stanja. Službeno, u Poljskoj nije proglašeno izvanredno stanje jer bi to značilo da se izbori moraju odgoditi.

Stoga, vrlo je vjerojatno da će sadašnji predsjednik Andrzej Duda, blizak PiS-u, osvojiti drugi mandat na izborima koji bi se trebali održati 10. svibnja.

Nekoliko je razloga zašto se održavanje izbora tijekom trajanja pandemije može smatrati presedanom. Osim što se većina svjetskih lidera složila da je trenutno najvažnije staviti pandemiju pod kontrolu i djelovati ujedinjeno protiv "zajedničkog neprijatelja", postavlja se pitanje je li moguće organizirati izbore u tako kratkom roku.

Naime, predloženi zakon o izmjeni izbornog sustava sada se šalje Senatu, u kojem većinu drži oporba (Građanska platforma), te koji će vjerojatno iskoristiti dozvoljenih 30 dana za raspravu i onda ga odbiti usvojiti. Međutim, Sejm bi tada imao opet mogućnost glasati o prijedlogu zakona i ako uspije osigurati apsolutnu većinu zakon bi mogao biti usvojen. To bi značilo da ostaje vrlo malo vremena za organizaciju izbora, ali PiS smatra kako bi im sedam dana bilo dovoljno da organiziraju dopisno glasovanje.

Inače, ovakav način glasovanja održavao bi se po prvi puta u povijesti Poljske. Izgledao bi otprilike ovako - pošta bi dostavila glasački listić i izjavu glasaču na prijavljenu kućnu adresu. Glasač bi potom ispunjeni listić i potpisanu izjavu trebao staviti u kuvertu. I vratiti.

Postavlja se pitanje može li se učinkovito, transparentno i sigurno u kratkom roku organizirati ovakvo glasanje za 30 milijuna ljudi. Nije jasno ni na koji način bi glasali osobe koje se trenutno nalaze u inozemstvu.

Oporba tvrdi da se radi o protuustavnoj odluci i udaru na demokraciju. Ustavni sud je 2006. godine zaključio kako se promjene izbornog sustava ne mogu provesti u manje od šest mjeseci prije održavanja izbora.

Zabrinutost oko održavanje predsjedničkih izbora u svibnju izrazila je i povjerenica Europske unije za vrijednosti i transparentnost, Vera Jourová (Čehinja)."Vrlo sam pomno pratila ovaj proces. Zabrinuta sam hoće li izbori biti slobodni i pošten te kvalitete glasanja, kao i zbog upitne legalnosti i ustavnosti takvog glasanja", rekla je Jourová za poljske novine Rzeczpospolita, prenosi Reuters.

Konačno, ostaje pitanje hoće li PiS-ovo inzistiranje na održavanju izbora razbiti krhku koaliciju. Naime, prije izbijanja pandemije Duda je po anketi koju je proveo poljski Institut za istraživanje javnih poslova (IBSP) imao ozbiljnu protukandidatkinju, Malgorzatu Kidawu-Blonsku, iz Građanske platforme. Nju je sredinom siječnja podržavalo 49 posto građana, dok je Duda imao samo malo veću podršku, 50 posto.

Prema posljednjoj procjeni poljske Gazete Wyborcze, prenosi Balkan Insight, Duda bi na izborima mogao dobiti 65 posto glasova, a Kidawa-Blonska oko 44 posto. Oporba se, navodno, neće odazvati izborima, a predviđaju i da je narod, tijekom pandemije, skloniji podržati one na vlasti jer traži stabilnost.

Andrzej Duda smatra kako je ideja dopisnog glasovanja "zanimljiva i potrebna", prenosi Politico. Donald Tusk, bivši poljski premijer iz Građanske platforme, a sada predsjednik Europske pučke stranke (EPP), kaže kako bi "samo luđak ili kriminalac predložio glasanje u ovom trenutku".

Sud Europske unije zatražio je od Poljske da odmah suspendira djelovanje Disciplinskog vijeća Vrhovnog suda jer to nije neovisno i nepristrano tijelo i u suprotnosti je s pravom EU-a.

Odluka je donesena nakon što je Komisija u siječnju podnijela tužbu zbog djelovanja toga tijela, koje je ustanovljeno u okviru kontroverzne reforme pravosuđa u Poljskoj.

Poljska je 2017. godine usvojila nova pravila o disciplinskom postupku za suce Vrhovnog suda (Sąd Najwyższy) i redovnih sudova. Tim je pravilima ustanovljeno Disciplinsko vijeće (Izba Dyscyplinarna) koje je zaduženo za disciplinske postupke protiv sudaca Vrhovnog suda i za žalbene postupke protiv sudaca redovnih sudova.

Komisija je u svojoj tužbi navela da novi disciplinski režim ne jamči neovisnost i nepristranost Izbe Dyscyplinarne. Članovi toga vijeća isključivo su suci koje je izabralo Nacionalno vijeće za pravosuđe. Nacionalno vijeće za pravosuđe sastoji se od 15 sudaca koje bira Sejm, donji dom poljskog parlamenta.

Sud EU-a je još ranije u svojim presudama iz prosinca prošle i siječnja ove godine zaključio da se Izba Dyscyplinarna, s obzirom na okolnostima u kojima je formirana, opseg nadležnosti, svoj sastav i uključenost Nacionalnog vijeća za pravosuđe, ne može smatrati sudom ni prema pravu EU-a ni prema poljskim zakonima.

Nakon toga Komisija je 23. siječnja ove godine zatražila od Suda da naredi Poljskoj da suspendira odredbe o uspostavi Disciplinskog vijeća i da se suzdrži od slanja postojećih disciplinskih postupaka pred to vijeće.

Sud je ovom odlukom udovoljio zahtjevu Europske komisije.

Iz Varšave je ubrzo stigla reakcija u kojoj glasnogovornik poljske vlade tvrdi da Sud EU-a nema ovlasti suspendirati ustavna nacionalna tijela u zemljama članicama te da je današnja presuda "akt uzurpacije koji krši suverenitet" države. Hina