Poljski konzervativci premoćno pobijedili na izborima

Autor:

11.10.2019.

Jaroslaw Kaczynski, leader of Poland's ruling Law and Justice (PiS) party, speaks during the party's campaign convention in Kielce, October 9, 2019. Poland's governing right-wing PiS party is poised to win a general election on Sunday, October 13, 2019, buoyed by generous social spending and fiery nationalist rhetoric, but its majority is at risk, giving opposition parties a narrow chance to snatch power., Image: 475962868, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Wojtek RADWANSKI / AFP / Profimedia
Wojtek RADWANSKI / AFP / Profimedia

Jaroslaw Kaczynski, lider poljske vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS)

Nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora u Poljskoj na sjeveroistoku Europe ništa novo.

Izbori su donijeli očekivane rezultate:

 

PiS: 43,6% 

Građanska koalicija: 27,4%

Lijevi savez: 11,9%

Seljačka stranka: 9,6%

Ultradesnica: 6,4%

 

Vladajući nacionalkonzervativci iz stranke Pravo i pravda (Prawo i Sprawiedliwość, PiS) ostvarili us izbornu pobjedu. Sve ankete su im predviđale izborni uspjeh od 44 do 48 posto glasova, što bi im u Sejmu (poljski parlament) garantiralo najmanje 231 zastupnika od njih 460, premda su prognoze i do 240 predstavnika. Dosad su imali 235 zastupnika.

Poljska oporba, predvođena Građanskom platformom (Platforma Obywatelska) Grzegorza Schetyne i Donalda Tuska, s kojom su u koaliciji dvije liberalne stranke - "Suvremena" (Nowoczesna) i Poljska inicijativa, a s njima su i Zeleni. Seljačka stranka Poljske, koja naginje PiS-u, računa na nekih 6-7 posto glasova. Dakle, nakon što su 2015. preuzeli vlast, PiS Jaroslawa Kaczynskog (premda formalno stranku vodi Mateusz Morawiecki) još će vladati Poljskom i u naredne četiri godine. Jaroslaw Kaczynski nema nikakvu formalnu funkciju, osim neke vrste patrona (prezesa) PiS-a- i Poljske, s "titulom" koju su mu nadjenuli i prorežimski mediji - "načelnika države" (Naczelnik Państwa) koju je imao osnivač moderne poljske države početkom 20. stoljeća kultni maršal Józef Piłsudski.

Naime, poznato je da Jaroslaw Kaczynski vuče sve konce, on "postavlja" predsjednika države i ustavnog suda, premijere, ministre te daje osnovni ideološki ton poljskom društvu i politici. Uglavnom, njegova je zadnja pri odabiru najvažnijih političkih dužnosnika i državnog "kursa". PiS će tako, i nakon ovog miholjskog listopada, najvjerojatnije, moći sam formirati vlast i krenuti u završnu operaciju svoj projekta - tzv. Četvrte Rzeczpospolite (neka vrsta četvrte "poljske države") na temeljima neliberalne demokracije (koju zagovara i mađarski premijer Viktor Orban) te radikalnih zahvata u "poljsku prošlost" i provođenje lustracije, ne samo prema bivšim komunističkim kadrovima, nego i s onima iz tzv. Treće Rzeczpospolite", koja je nastala padom komunizma 1989. godine. (Podsjetimo, Drugu Rzeczpospolitu je osnovao baš idol Kaczynskog, maršal Piłsudski). Osim toga, osnovna ideološko-politička mantra sadašnjeg poljskog režima je tzv. Drugi Smolensk.

Naime, 10. travnja 2010. godine u padu vladina zrakoplova poginuo je tadašnji poljski predsjednik i brat blizanac Jaroslawa Kaczynskog, Lech, koji je letio na obilježavanje godišnjice likvidacije poljskih časnika u šumu Katinj kod Smolenske. Njih su pogubili likvidatori Staljinova NKVD-a, a PiS na tragediji tih dvaju "Smolenska" gradi narativ "nove" postkomunističke Poljske. Današnja PiS-ova Poljska zamijenila je samo ideološku matricu - nekadašnji rigidni komunistički konzervativizam zamijenjen je radikalno desnim. Nije lijevo zamijenjeno desnim, nego su nacionalni konzervativizam zamotali u drugi celofan. Katolička crkva ih podržava, a glavne poluge režima su tvrdokatolički radio Marija i TV postaja Trwam. Zanimljivo je da je PiS na nedavnim lokalnim izborima izgubio najvažnija urbana poljska središta - glavni grad Varšavu, Lodz, Poznan, Gdanjsk i Vroclav - te da su na svibanjskim euroizborima osvojili samo jednog zastupnika više od lijevo-liberalnih stranaka - 26-25 je bio rezultat.


 

No, sada su ipak povratili izgubljene pozicije. Čak im niti nekoliko nepotističko-korupcijskih skandala nije naškodilo, poput otkrića da je donedavni predsjednik Sejma Marek Kuczyński koristio u privatne svrhe vladin zrakoplov i dugu državnu logistiku, oštetivši proračun za gotovo milijun eura. Dao je ostavku, ali drugih posljedica po PiS nije bilo. No, Poljska koja je prva iza željezna zavjese, još 80-ih s nastankom sindikata Solidarnost, krenula u rušenje rigidnog sovjetskog tipa komunizma, tražeći izlaz u europskim liberalnim vrijednostima, danas prednjači kao jedna od vodećih konzervativnih i tradicionalističkih država, a zanimljivo je da su baš tijekom tih zadnjih 30-ak godina stasale mlade generacije kojima je desni konzervativizam blizak. Naime, najbrojniji glasači PiS-a upravo su mladi od 18 do 30 godina.

Čak 75 posto tih ljudi, recimo, protivi se prihvatu bliskoistočnih imigranata, a čak trećina spremna se, kažu ankete, odreći osobnih sloboda u ime više prava, rada i reda u Poljskoj! No, PiS ima značajne gospodarske rezultate. Poljska bilježi gospodarski rast od 5 posto, državni deficit bio je samo 0,5 posto. Poljsko gospodarstvo je jedno od najpropulzivnijih u EU. Nezaposlenost je od 2015. godine više nego prepolovljena. Doduše, nekoliko milijuna Poljaka otišlo je iz zemlje u druge razvijene države EU, pa je i to utjecalo na smanjenje nezaposlenosti. Iako su tvrdokonzervativnih nazora, s druge strane PiS podržava ljevičarsku vrlo izdašnu socijalnu politiku. Tako je umirovljenicima obećana i 13. i 14. penzija, a obitelji s dvoje i više djece dobivaju oko 120 eura mjesečno za svako dijete, a siromašne obitelji i dodatne financijske i materijalne potpore. Kaczynski do 2020. godine obećava povećanje minimalne plaće sa sadašnjih 2240 zlota (oko 3800 kuna) povećati na 3000 zlota (više od 5 tisuća kuna), a do kraja mandata 2023. godine i na 4000 zlota, što po današnjem tečaju iznosi nešto manje od 7 tisuća kuna. No, ono što ih čini jakima jest to da za njih ne glasuju siromašni slojevi društva, nego ojačali srednji sloj, bogati seljaci te mali i srednji poduzetnici. No, to jer dvosjekli mač jer u jednom trenutku srednji sloj, osim materijalnog blaga, poželi i veće političke i umjetničke slobode te ostala dostignuća demokracije, poput većih ljudskih i građanskih prava. (S tim ima "problema" i Vladimir Putin u Rusiji.)

Nakon očekivane pobjede PiS-a, i EU bi mogla nastaviti svoj "ideološko- vrijednosni" rat s Poljskom, ali i u pogledu PiS-ova sve većeg režimskog nadzora i kontrole medija i pravosuđa. PiS je jak u Alijansi europskih konzervativaca i reformista u Europarlamentu, a nedavno je i još jedan europski populist konzervativac Matteo Salvini (trenutačno bez vlasti) pozivao Poljsku da zajedno s Italijom okonča u Europi "njemačko-francusku os" te počne era "talijansko-poljske osovine". Pobjedom PiS-a sigurno možemo očekivati da će se oni baciti i suradnju s ostalim europskim konzervativcima, a tako su pokušali i inicijativu Triju mora, pretvoriti u promociju Poljske ako najvažnije i vodeće zemlje srednje i istočne Europe, ali im je nešto zapelo. Očekuje se oživljavanje inicijative nakon nove izborne pobjede.