Reutersova anketa predviđa pobjedu pučana i jačanje euroskeptika

Autor:

09.11.2018.

Lead candidate of the EPP Manfred Weber of Germany embraces German Chancellor Angela Merkel after the results of the EPP lead candidate voting at the session of the European People's Party (EPP) congress in Helsinki, Finland, November 8, 2018. Lehtikuva/Markku Ulander via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY. NO THIRD PARTY SALES. NOT FOR USE BY REUTERS THIRD PARTY DISTRIBUTORS. FINLAND OUT. NO COMMERCIAL OR EDITORIAL SALES IN FINLAND.
Lehtikuva/Markku Ulander / REUTERS

Angela Merkel i Manfred Weber

Prema rezultatima predizborne Reutersove analize, Europska pučka stranka (EPP) ostat će najveća politička grupacija u Europskom parlamentu i nakon izbora u svibnju, što ide u prilog šansama njihovog vodećeg kandidata Manfreda Webera da naslijedi Junckera na čelu Europske komisije.

Weber, predsjednik Kluba zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu, na stranačkom kongresu koji se jučer održao u Helsinkiju uvjerljivo je izabran za 'spitzenkandidata', tj. vodećeg kandidata skupine za funkciju predsjednika Komisije. Iako tako, mnogi čelnici država članica naglasili su da ih rezultati izbora za Europski parlament neće obvezivati pri izboru Junckerovog nasljednika.

Predizborna analiza agencije Reuters temelji se na anketama u 27 članica Europske unije kombiniranih s posljednjim izbornim rezultatima za aktualni saziv Parlamenta. Također, u analizi su bili korišteni i rezultati ispitivanja javnog mnijenja koje je do sada prikupio Europski parlament tijekom praćenja nacionalnih političkih trendova.

Analiza ukazuje da će EPP ostati najveća stranačka grupacija budućeg saziva Europskog parlamenta te da će povećati razliku u odnosu na socijaldemokrate (S&D), čiji je spitzenkandidat aktualni prvi potpredsjednik Europske komisije, Nizozemac Frans Timmermans.

No, s obzirom na posljednje političke trendove na nacionalnim razinama, dvije najveće skupine (EPP i S&D) neće uspjeti skupiti natpolovičnu većinu zastupnika u budućem sazivu Europskog parlamenta, zato što će prema analizi dobar rezultat ostvariti euroskeptični nacionalisti i manje populističke stranke.

Prema trenutnim rezultatima Reutersove analize, EPP bi trebao dobiti 177 od 705 zastupničkih mjesta u budućem sazivu Europskog parlamenta, dok trenutno ima 219 od 751 europarlamentaraca. Naime, zbog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, Parlament će se iduće godine smanjiti na 705 zastupnika.

S druge strane političkoga spektra, S&D bi trebao osvojiti 141 mandat, što je 48 manje nego što ima u ovom sazivu Parlamenta. Iako tako, S&D bi trebao ostati drugom najvećom snagom.

Neformalna 'velika koalicija' s EPP-om na čelu ipak neće uspjeti ostvariti relativnu većinu, što bi značilo da će novi predsjednik Europske komisije morati tražiti širu potporu za donošenje zakona.

Zeleni, koji su na posljednjim rezultatima u Njemačkoj ostvarili dobar rezultat, trebali bi ostati podjednako zastupljeni i u budućem sazivu Parlamenta. Prema posljednjim anketama, trebali bi osvojiti 23 od 96 njemačkih zastupničkih mjesta, dok bi na razini cijele Europske unije trebali dobiti 48 zastupnika, iako ih trenutno imaju čak 52.

Za liberale iz stranačke grupacije ALDE se vjeruje da će uskoro ući u savez s novom stranom francuskoga centra En Marche! na čijem je čelu predsjednik Emmanuel Macron. Iz tog razloga, vjeruje se da će njihova grupacije osvojiti 83 zastupnika u budućem sazivu Parlamenta, čime bi prestigla Europske reformiste i konzervativce (ECR), koji će odlaskom Ujedinjenog Kraljevstva izgubiti brojne zastupnike iz redova britanskih konzervativaca koji su tu političku grupaciju osnovali.

Krajnje desne stranačke grupacije EFDD (Europa slobode i izravne demokracije) i ENF (Europe nacija i slobode), zahvaljujući popularnosti stranaka koje su na vlasti u Italiji, predviđa im se čak 20 zastupnika više, unatoč tome što će do tada Europski parlament napustiti zagovornici Brexita iz britanskog UKIP-a.

Unatoč tome što još uvijek nije poznato kako će se politički svrstati strane s jakom protuimigrantskom retorikom, vjeruje se da bi širi blok krajnje desnice mogao porasti s trenutnih 10 na 14 posto ukupnih mandata u budućem sazivu Europskoga parlamenta.

Prema Reutersovoj analizi, u novom sazivu Europskoga parlamenta bi ljevičarski blok GUE/NGL (Europska ujedinjena ljevica) morao imati 57 zastupnika (sada ih ima 51), konzervativci i reformisti bi trebali osvojiti 53 mandata (sada ih imaju 73), EDFF 46 (sada imaju 41 mandata), a euroskeptici bi broj svojih zastupnika trebali povećati s trenutnih 35 na čak 52. Jednako tako, predviđa se povećanje broja nezavisnih zastupnika.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version