Trebaju li liberali surađivati sa strankama radikalne desnice?

Autor:

  • Beatriz Rios/ EURACTIV.com

14.01.2019.

Spain's far-right VOX party leader Santiago Abascal and regional candidate Francisco Serrano celebrate results after the Andalusian regional elections in Seville, Spain December 2, 2018. REUTERS/Marcelo Del Pozo
Marcelo Del Pozo / REUTERS

Španjolska radikalno desna stranka Vox nakon izbornih rezultata u Andaluziji

Samo četiri mjeseca prije izbora za Europski parlament, liberalne stranke još uvijek ne mogu pronaći odgovor na pitanje treba li ulaziti u koaliciju sa strankama radikalne desnice.

Španjolska i Švedska najbolji su primjer tome. Švedska je prošloga tjedna konačno oformila parlamentarnu većinu potrebnu za sastavljanje nove vlade, čime je okončala višemjesečnu pat poziciju izvršne i zakonodavne vlasti. Stranka radikalne desnice Švedski demokrati, koja je na prošlim parlamentarnim izborima osvojila treće mjesto, izostavljena je iz nove izvršne vlasti.

- Ovaj put; u ovom slučaju i okolnostima, smatram da je najproduktivnije da parlamentarnu većinu osiguraju švedske liberalne stranke – rekla je Birgitta Ohlsson, članica Švedske liberalne stranke, nakon što je predstavljena nova manjinska vlada.

Glavni 'krivac' za višemjesečne pregovore bio je neočekivani uspjeh antiiimigrantske stranke Švedski demokrati, koji još uvijek trebaju dati suglasnost za početak mandata nove švedske vlade. Istovremeno, vrlo je izgledno da će aktualni premijer Stefan Loefven, čelnik švedskih socijaldemokrata, nastaviti obnašati dužnost premijera.

Na drugoj strani Staroga kontinenta, u potpunosti drugačija situacija.

U prosincu 2018. godine, građani španjolske provincije Andaluzija, koja je jedna od najnaseljenijih regija te države, izašli su na birališta. Rezultati izbora označili su kraj dominacije lijevih stranaka koja je jugom Španjolske vladala nekoliko desetljeća. Također, označili su i rast popularnosti radikalno desnih opcija poput stranke Vox.

Za razliku od Šveđana, španjolski demokrati ne zaziru od pregovora sa strankama s izraženom antiimigrantskom retorikom. Naime, Narodna stranka (PP) španjolske umjerene desnice, paralelno je vodila pregovore s čelnicima liberalne stranke Građani, dok je na regionalnoj razini uspješno osigurala podršku 12 zastupnika radikalno desne stranke Vox. Najveći problem je u tome što su si ti sporazumi međusobno kontradiktorni.

Iako su čelnici stranke Građani naglasili da ni pod kojim uvjetima nisu spremni surađivati s radikalima, ostali su u koaliciji sa španjoskim narodnjacima neovisno o tome što oni jesu. Unatoč tome što stranka Vox broji samo nekolicinu zastupnika u regionalnom parlamentu, uvelike su utjecali na proces pregovora s predsjedništvom Narodne stranke, ali i širenjem dezinformacija koje promoviraju njihov politički narativ. Vox je privukao pozornost umjerenih struja zbog oštrog protivljenja novoizglasanim zakonima o obiteljskom nasilju i zaštiti LGBT manjina.

Reakcija Bruxellesa

Kada su se objavili rezultati regionalnih izbora u Andaluziji, čelnik liberalne grupacije ALDE u Europskom parlamentu Guy Verhofstadt, uputio je čestitku stranci Građani.

- Međutim, uspjeh radikalne desnice u Andaluziji sve bi nas trebao zabrinuti – upozorio je.

U skladu s političkim stavom španjolskih liberala naglasio je da je stranka Građani došla na vlast bez prevelikih ustupaka radikalima.

- Povijesna prilika koja predstavlja mogućnost modernizacije ove europske države – rekao je Verhogstadt.

U Bruxellesu, izvor iz političke grupacije ALDE naglasio je da se radi o regionalnoj politici. Međutim, pregovori o formiranju regionalne vlade bili su pod povećalom svih dužnosnika iz Madrida zato što ne doživljavaju svi liberali ovaj sporazum na jednako pozitivan način. Francuska liberalna vlada upozorila je na rizik koji podrazumijeva suradnja s ekstremistima.

- Ne mogu se raditi kompromisi sa strankama radikalne desnice zato što su njihove vrijednosti u potpunosti suprotne s našima – rekla je francuska ministrica za europske poslove Nathalie Loiseau.

Emmanuel Macron, koji je na čelo Francuske došao porazivši kandidatkinju francuskih ekstremista Marine Le Pen tijekom predsjedničkih izbora 2017. godine, na početku svog mandata objavio je rat ekstremizmu.

Unatoč tome što je stranka Građani proteklih mjeseci uspješno surađivala s Macronovom strankom En Marche, francuski bi predsjednik mogao odustati od buduće suradnje s njima zbog toga što su španjolski čelnici stranke na regionalnoj razini spremni surađivati s radikalnim opcijama. Taj bi trend mogao približiti En Marche političkoj grupaciji ALDE u sljedećem sazivu Europskog parlamenta.

U svakom slučaju, članice Europske pučke stranke pokazale su puno više spremnosti za ulazak u  koaliciju s ekstremnim opcijama, što dokazuje slučaj Finske i Austrije.

Socijaldemokratima nije dugo trebalo da upute kritiku stranačkom vodstvu španjolskih narodnjaka.

- Situacija u Andaluziji je uistinu zabrinjavajuća. Zastupnici španjolskih građana i narodnjaka djeluju kao da su spremni učiniti sve samo da zgrabe moć, ali trebali bi imati određene granice – rekao je Udo Bullmann, čelnik političke grupacije S&D u Europskom parlamentu u razgovoru s novinarkom Euractiva.

- Ostat će zahvaljujući potpori stranaka koje se ne protive nasilju nad ženama i ugrožavanju LGBT zajednice – naglasio je.

Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Europske komisije i vodeći kandidat europskih socijaldemokrata, javno je istupio kritizirajući španjolsku koaliciju.

- Je li to ono što Europska pučka stranka planirala za budućnost EU? Surađivati sa strankama ekstremne desnice? - zapitao se Timmermans.

- Jasno ću naglasiti, moja stranka nikad neće ući u koaliciju s ekstremistima. To vam mogu garantirati – dodao je.

Dilema radikalne desnice

Dok tradicionalne političke stranke razmišljaju o tome trebaju li koalirati s radikalnim strankama ili ne, one se suočavaju sa svojom vlastitom dilemom; mogu li ili trebaju li zajedno izaći na izbore za Europski parlament u svibnju.

Matteo Salvini, potpredsjednik talijanske populističke vlade i stranački čelnik Lega Nord, razmatra ulazak u predizbornu koaliciju s euroskeptičnim strankama koje nisu članice grupacije Europe nacija i sloboda.

Salvini je u srijedu održao sastanak s čelnikom poljske desne stranke Pravo i Pravda (PiS), na kojem je izrazio želju da Rim i Varšava oformiti 'osovinu' kojom bi se suprotstavili utjecaju Francuske i Njemačke na razini Europske unije. Naime, poljska ultrakonzervativna stranka PiS trenutno je članica političke grupacije Europskih konzervativaca i reformista.

- Sastanak u Varšavi vidim kao pokušaj gospodina Salvinija da oformi partnerstvo sa stabilnom i iskusnom grupacijom Europskog parlamenta – rekao je novinarki Euractiva Jan Zahradil, vodeći kandidat te grupacije, koji je siguran da bi njegova politička obitelj mogla postati trećom snagom u Europi.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version